DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 49 <-- 49 --> PDF |
IZLAGANJA NA ZNANSTVENIM I STRUČNIM SKUPOVIMA - CONFERENCE PAPERS Šumarski list br. 11-12, CXXVI (2002), 595-600 UDK 630* 156 + 180 ŠUMSKI EKOSUSTAV U OKOLNOSTIMA ODVOJENOG GOSPODARENJA ŠUMOM I LOVIŠTEM* FOREST ECOSYSTEMS UNDER THE CIRCUMSTANCES OF SEPARATED MANAGEMENTS OF FORESTS AND HUNTING AREAS Tomislav STARČEVIĆ**, Josip DUNDOVIĆ***, Josip KNEPR**** SAŽETAK: Promjene koje su se dogodile u zadnjem deceniju prošlog stoljeća na ovim prostorima u Republici Hrvatskoj, pokrenule su sveobuhvatne promjene stare zakonske regulative, težeći je usuglasiti s europskim standardima i praksom. U području lovstva to je značilo napuštanje regalnog i povratak na dominalni sustav, uveden još davne 1870. godine dok je Hrvatska bila u sastavu Austro-Ugarske, vezujući ponovno pravo lova s vlasništvom na zemljištu. Ustav Republike Hrvatske, Zakon o šumama, Zakon o zaštiti prirode i Zakon o lovu vrlo su jasno određeni i pod jakim su imperativom načela zaštite prirode. Zakon o lovu, iako deklarativno jasno opredjeljen za zaštitu i očuvanje biološke i ekološke ravnoteže prirodnih staništa divljači, omogućava osnivanje ograđenih uzgajališta divljači veličine 100-2000 ha, u kojima je dozvoljeno držanje takvog broja divljači koja remeti prirodni odnos staništa i divljači (čl. 48. ZOL-a). Isto tako, Zakon o lovu omogućava u državnim lovištima (u državnim šumama) stjecanje prava lova koncesijom domaćoj i stranoj pravnoj i fizičkoj osobi na vrijeme od 20 do 40 godina. Javni natječaji, izbor najpovoljnijih ponuda i sklapanje ugovora o koncesiji prava lova provedeni su na brzinu, i što je još hitnije, u vremenu Domovinskog rata u Republici Hrvatskoj. Ugovor o koncesiji prava lova sklapa ministar s koncesionarom, bez utjecaja šumarske organizacije s kojom koncesionar dijeli prostor i ostvaruje utjecaj na njega. Posao ustanovljenja lovišta učinile su na brzinu formirane stručne komisije, odvojeno za vlastita (državna) i zajednička lovišta bez stvarnog poznavanja i poštivanja prirodnosti cjelina, ne uvažavajući prirodna migracijska područja divljači. Problematično utvrđivanje matičnih fondova divljači, kao i šablonska izrada lovnogospodarskih osnova, također su uslijedile na brzinu i bez stručne i stvarne provjere. Utvrđivanje lovnoproduktivnihpovršina i boniteta nije temeljito učinjeno i bez dovoljno preciznih pokazatelja, što je za sobom povuklo čitav niz krivih ulaznih podataka, pa onda naravno i konačnih propisa o fondovima određene vrste divljači. Ambicija novih lovoovlaštenika-koncesionara u pogledu uzgoja prekobrojne divljači, pa i uzgoja vrsta divljači koje ne odgovaraju staništu, uzrokovala je goleme štete na šumi, mnogostruko povećala troškove ograđivanja i * Drvenik 18-22. rujna 2002., "Lovstvo kao zadaća državnog šumarstva" ** Tomislav Starčević dipl. ing., *** Mr. sc. Josip Dundović dipl. ing., Hrvatske šume d.o.o., Direkcija **** Josip Kncprdipl. ing., Bjelovar |