DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 51     <-- 51 -->        PDF

T. Slarčević. J. Dundović, J. Knepr: ŠUMSKI EKOSUSTAV U OKOLNOSTIMA ODVOJENOG Šumarski list br. 11 12, CXXVI (2002), 595-600
Tako su rješenjima o ustanovljenju lovišta dopuštane
izgradnje uzgajališta i u prebornim (raznodobnim)
šumama, gdje je prirodna obnova kontinuirani i stalni
proces. Treba reći, kako su se olako utvrđivale površine
uzgajališta na vrlo vrijednim šumskim staništima i
da su stručne komisije olako odobravale programe,
koji su često bili stručno nedopustivi.


Službenim mišljenjem Ministarstva poljoprivrede i
šumarstva od 13. prosinca 1995. dopušta se i preporuča
u ograđenim dijelovima lovišta držati 3-4 puta veći broj
divljači na jedinici površine od broja koji se može uzgajati
u otvorenom lovištu I boniteta. Visoka cijena podizanja
i održavanja ograda, stimulirala je lovoovlaštenike
i uvjetovala držanje bitno većeg broja divljači na
jedinici površine. Istovremeno, inspekcijske službe nisu
obavljale kontrolu brojnog stanja divljači i veličinu
šteta na sastojinama, pa je sukob između šumarske
struke i lovoovlaštenika bio neizbježan. Ovo se ne odnosi
samo na ograđena lovišta, već isto tako i na otvorena
lovišta gdje se stalno podržava značajno veće brojno
stanje divljači (srna, divlja svinja) od stanišno dopustivog,
utvrđenog u Lovnogospodarskoj osnovi. Pretjeranom
i prevelikom, a nedovoljno raznolikom prihranom
i prehranom divljači, veže se, reproducira i stvara neprirodno
visoka koncentracija pojedinih vrsta divljači u lovištu
i značajno se remeti prirodna ravnoteža. Ukratko,
sve ovo nalaže ozbiljnu reviziju Uputa za bonitiranje lovišta
i posebice korekciju koeficijenata prirasta.


Dakako da je i neodgovoran odnos dijela šumarske
struke prema odredbama i obvezama međusobnog
ugovora o uređenju međusobnih odnosa između lovoovlaštenika
i Hrvatskih šuma u pogledu redovnog
utvrđivanja šteta uvjetovao nekontrolirani rast šteta na
šumi, tlu i prometnicama. Problemu šteta od divljači
treba posvetiti punu pozornost, utvrđivati ih količinski,
po vrsti divljači koja čini štetu i vremenu njenog nastanka.
Sve ovo važno je zbog usklađivanja brojnosti
određene vrste divljači sa staništem, i u konačnici uravnoteženja
ukupnih odnosa u šumskom ekosustavu.


OCJENA STVARNOG STANJA I ODGOVORNOSTI
An estimate of the current status and responsibilities


Po kriteriju vlasništva, u Republici Hrvatskoj
državna lovišta zauzimaju 1,673.483 ha površine.


Od toga su:


u koncesiji 455.557 ha ili 27,2 %


u zakupu 847.666 ha ili 50,6 %


u Hrvatskim šumama 336.197 ha ili 20,1 %


neraspoređeno 34.063 ha ili 2,1%


Godišnji prihod države:
- od koncesije 648.255 EUR
- od zakupa 1,466.892 EUR


Ukupno 2,115.147 EUR


Koncesija Zakup


Cijena


(EUR/ha/god.) (EUR/ha/god.)


Početna cijena 1,06 0,99


Ugovorena cijena 1,42 1,73


Ugovorena/početna 1,34 1,74


Navedeni prihodi državnog proračuna od lovozakupnine
i koncesija samo su jedna strana medalje.
Ograđivanje ili povećani i višestruko ponavljani uzgojni
radovi sanacije i obnove od divljači oštećenih sastojina,
nalažu ozbiljno i odgovorno praćenje i utvrđi


vanje šteta, te iznalaženje takvih rješenja koja će za
šumske ekosustave biti ekološki i gospodarski podnošljiva,
a za lovoovlaštenike prihvatljiva.


Ukupna ocjena stanja lovstva u Hrvatskoj svakako
nije zadovoljavajuća. Provedba Zakona o lovu u vrijeme
rata, nije izvršena dovoljno stručno niti odgovorno.
To se očituje u nepoštivanju prirodnosti granica, nepoštivanju
veličine lovišta, glede glavne vrste divljači, i
konačno u neuvažavanju sezonskih pa čak ni dnevnih
migracijonih područja krupne divljači. Činjenica je da
su stručne komisije, bez stvarnog poznavanja lovišta,
utvrđivale prirodno zaokružene i površinski odgovarajuće
granice lovišta, no pod izraženim utjecajem aktualne
politike značajan broj prijedloga bio je mijenjan,
u pravilu na povećanje broja malih lovišta. Tako se u
praksi nažalost događa da sa istom divljači, npr. medvjedima,
gospodari i računa više lovoovlaštenika. Isto,
i u još ozbiljnijoj mjeri, događa se s jelenskom divljači
i divljim svinjama.


Upute za sastav lovnogospodarskih osnova, posebice
u dijelu bonitiranja lovišta, nužno moraju doživjeti
ozbiljne izmjene, uvažavajući mnoge promjene u staništima
i izmijenjenim značajima osnovnih čimbenika