DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 52 <-- 52 --> PDF |
T. Starčević. J. Dundović, .1. Kncpr: ŠUMSKI EKOSUSTAV U OKOLNOSTIMA ODVOJENOG ... Šumarski list br. 11-12, CXXV1 (2002). 595-600 V.-r ^ 9 kvalitete lovišta. Isto vrijedi za preživjele koeficijente prirasta pojedinih vrsta divljači. Provedba lovnogospodarskih osnova kako u pogledu brojnosti divljači, propisane prihrane i prehrane, nije redovno stručno pod nadzorom inspekcijskih službi. Provedbu takvog Zakona o lovu trebali su podržati mnogobrojni a nužni prateći podzakonski akti. Ni sada još ne postoji Pravilnik o utvrđivanju i obračunu šteta od divljači koji bi kao nužan podzakonski akt uvelike doprinjeo rješavanju sukoba između šumara i lovoovlaštenika zbog šteta na šumskim sastojinama, i u konačnici njihovom smanjenju. Pogrešna je i paušalna ocjena kako oštećivanje sastojine u mladosti nema posljedice na kvalitetu buduće sastojine. Zbog svega toga, nužno je ozakoniti metode utvrđivanja i obračuna šteta, educirati šumarske stručnjake i obvezati ih na njihovo redovno praćenje. Glede činjenice da se brojno stanje krupne divljači objektivno dosta teško utvrđuje i kontrolira, utvrđena bi količina šteta morala biti kriterijem, razlogom i uvjetom naredbe inspekcijske službe za redukcijom broja divljači. Redovnom godišnjom kontrolom odstrela, analizom trofejnih vrijednosti ili čak ispravnosti izvršenih odstrela još nije obuhvaćeno kompletno lovno gospodarenje na razini Republike Hrvatske. Podržavanje stanišno nedopustivog velikog broja divljači, narušene spolne strukture, bez ozbiljnog selektivnog i redukcijskog odstrela, ozbiljno narušava i njenu trofejnu strukturu uz značajne štete na šumskim ekosustavima. Iskustva iz lovnog turizma, gdje je mogućnost lova i brojnost odstrela neupitna (pr. divlje svinje), upućuje nas na pad tražnje i cijene odstrela. Koliko je opravdano i logično da se svaka površina koja je u postupku obnove šuma mora skupo ograđivati, jer u protivnom obnova nije moguća? S druge pak strane, zaštićene krupne zvijeri (posebice, vuk i ris) čine u lovištima gdje je biološka ravnoteža narušena značajne štete na dvopapkarima. Isto tako, prisutnost domaće stoke u lovištima konkurira i smanjuje prehrambene mogućnosti staništa, a kod divljih svinja rezultira križanjem i prijenosom zaraznih bolesti. Zbog navedenog nužna će biti odgovorna prisutnost, nadzor i arbitraža pravne države. |