DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 53     <-- 53 -->        PDF

T. Starčević, J. Dundović, J. Knepr: ŠUMSKI EKOSUSTAV U OKOLNOSTIMA ODVOJENOG . Šumarski list br. 11-12, CXXV1 (2002), 595-600
Treba reći da Hrvatske šume d.o.o. prosječno godišnje
(1997-2001.) samo za podizanje, održavanje i
uklanjanje unutarnjih ograda troše 405.317 EUR.


Unutarnje ograđivanje površina koje su u prirodnoj
obnovi na uzorku od 4.501 ha zaštićenih površina, gdje
dužina ograda iznosi 154,73 km, cijena zaštite 1 ha površine
iznosi prosječno 3.564,25 EU


Vanjsko ograđivanje većih lovišta radi sprječavanja
šteta na poljoprivredi, učinkovita su sa stajališta iz


ZAKLJUČCI


1. Potrebno je na temeljnim odrednicama strategije zaštite
okoliša i prirode, usuglasiti svu zakonsku regulativu
koja ureduje odnose u prirodi i okolišu (Zakon
o zaštiti prirode, Zakon o šumama, Zakon o
lovu, Zakon o vodama i dr.) Rezultat takvog usuglašavanja
moraju biti izmjene svakog od ovih posebnih
zakona, u dijelu gdje oni odstupaju od jedinstveno
utvrđene strategije zaštite okoliša i prirode.
2. Nužno je izmjenama ZOL-u dosljedno osigurati
poštivanje načela nedjeljivosti prava lova od prava
vlasništva nad zemljištem. To znači, da se u pravilu
na vrijednim državnim šumskim ekosustavima
mora integralno i maksimalno stručno gospodariti
šumom i lovištem.
3. Isto tako, nakon isteka ugovora o koncesijama ili
zakupu lovišta, mora se prići ponovnom ustanovljenju
lovišta, posebice za jelena običnog, medvjeda
i divlju svinju, koja će dosljedno poštivati sada
važeće odredbe o ustanovljenju lovišta u pogledu
prirodnosti granica, veličini lovišta prema glavnim
vrstama divljači, dnevnim i sezonskim migracijama
divljači.
4. Potrebno je stručno i kvalitetno doraditi Pravilnik o
bonitiranju lovišta, te vrlo precizno odrediti koji je
to za određeni šumski ekosustav dopustiv broj divljači
po jedinici površine. To znači da se kod osnovnih
čimbenika za ocjenjivanje boniteta lovišta
za određenu vrstu divljači moraju preciznije određivati
kriteriji koji će u konačnici rezultirati stvarnom
ocjenom boniteta, tako da se broj krupne divljači
stvarno prilagodi prehrambenom potencijalu
staništa. U pogledu isključivosti donjih granica površina
lovišta, posebice za sitnu divljač, potrebno
se u Zakonu osloboditi fiksnih površinskih određenja
npr. od 1000 ha, ali isto tako određenije propisati
veličine lovišta za krupnu divlje kako bi se izbjegla
nelogičnost i neracionalnost ustanovljenja,
npr. jelenskog lovišta od 1001 ha površine.
5. Ako država (vlasnik šuma) odluči da se s jednim
dijelom lovišta na području državnih šuma ide u
koncesiju prava lova s drugim pravnim ili fizičkim
osobama, onda je jedino logično, kao stoje to npr.
nosa odšteta no ne i sa stajališta kvalitete i raznolikosti
prirodne hrane za divljač, pa onda i za sustavan pad
trofejnih vrijednosti, posebice kod srneće i jelenske
divljači. Na uzorku površine lovišta od 33.649 ha i dužine
vanjske ograde od 111,8 km, prosječna cijena takve
zaštite po lha iznosi 25,23 EUR.


-
Conclusions
u Austriji, da Hrvatske šume d.o.o. budu za državu
jedna ugovorna strana. Na taj će se način, ugovaranje,
kontrola i odnosi uređivati između strana koje
su izravno odgovorne za gospodarenje šumskim
ekosustavom s jedne i lovištem s druge strane. U
okolnostima kada ugovor o koncesiji ili zakupu
potpisuje ministar, Hrvatske šume d.o.o. nemaju
snagu ni mogućnost stvarnog utjecaja na dosljedno
poštivanje ugovornih obveza.


6. Za
posebice rijetke i vrijedne životinjske vrste
(medvjed, vuk, ris, tetrijeb gluhan, lještarka), zajedno
s isto tako rijetkim i vrijednim staništima,
mora se osigurati na velikim površinama integralan
i stručno-znanstveni gospodarski pristup, kako bi
zbog svog osobitog ekološkog značenja dosljedno
ispoštovale odredbe članka 52. Ustava RH, kao i
odredbe Programa prostornog uređenja RH (NN
broj 50/21. svibnja 1999) o obvezi integralnog pristupa
gospodarenju.
7. Ograđeno lovište i uzgajalište, može se ustanovljavati
samo na onim površinama šuma i šumskog
zemljišta koja ispunjavaju posebne kriterije u pogledu
stupnja degradacije, bez izgleda da se mogu
u skorom vremenu dovesti u šumskogospodarsku
funkciju, pa se mogu, da tako kažemo, žrtvovati.
8. Na razini Repulike Hrvatske, potrebno je prići izradi
rajonizacije za sve glavne vrste krupne divljači
(jelen obični, jelen lopatar, jelen aksis, muflon, divokoza,
kozorog, medvjed). Isto tako, potrebno je
jasno odrediti gdje se divlja svinja, zbog šteta na poljoprivredi,
ne može uzgajati u otvorenim lovištima.
9. Za dosljednu provedbu ovih zaključaka potrebno je
jasno opredjeljenje države, ali je isto tako značajno
i neophodno, sustavno prići izgradnji i trajnoj edukaciji
kompetentne i neovisne funkcije kontrole
(inspekcije) koja će stručnim nadzorom pokrivati
sva lovišta u Republici Hrvatskoj i ovlašteno arbitrirati
između lovoovlaštenika i šumarstva. U slučajevima
nepridržavanja ugovornih obveza ili neprovedbe
lovnogospodarske osnove, mora se osigurati
mogućnost prekida ugovora o koncesiji, odnosno
lovozakupu.