DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 53 <-- 53 --> PDF |
T. Starčević, J. Dundović, J. Knepr: ŠUMSKI EKOSUSTAV U OKOLNOSTIMA ODVOJENOG . Šumarski list br. 11-12, CXXV1 (2002), 595-600 Treba reći da Hrvatske šume d.o.o. prosječno godišnje (1997-2001.) samo za podizanje, održavanje i uklanjanje unutarnjih ograda troše 405.317 EUR. Unutarnje ograđivanje površina koje su u prirodnoj obnovi na uzorku od 4.501 ha zaštićenih površina, gdje dužina ograda iznosi 154,73 km, cijena zaštite 1 ha površine iznosi prosječno 3.564,25 EU Vanjsko ograđivanje većih lovišta radi sprječavanja šteta na poljoprivredi, učinkovita su sa stajališta iz ZAKLJUČCI 1. Potrebno je na temeljnim odrednicama strategije zaštite okoliša i prirode, usuglasiti svu zakonsku regulativu koja ureduje odnose u prirodi i okolišu (Zakon o zaštiti prirode, Zakon o šumama, Zakon o lovu, Zakon o vodama i dr.) Rezultat takvog usuglašavanja moraju biti izmjene svakog od ovih posebnih zakona, u dijelu gdje oni odstupaju od jedinstveno utvrđene strategije zaštite okoliša i prirode. 2. Nužno je izmjenama ZOL-u dosljedno osigurati poštivanje načela nedjeljivosti prava lova od prava vlasništva nad zemljištem. To znači, da se u pravilu na vrijednim državnim šumskim ekosustavima mora integralno i maksimalno stručno gospodariti šumom i lovištem. 3. Isto tako, nakon isteka ugovora o koncesijama ili zakupu lovišta, mora se prići ponovnom ustanovljenju lovišta, posebice za jelena običnog, medvjeda i divlju svinju, koja će dosljedno poštivati sada važeće odredbe o ustanovljenju lovišta u pogledu prirodnosti granica, veličini lovišta prema glavnim vrstama divljači, dnevnim i sezonskim migracijama divljači. 4. Potrebno je stručno i kvalitetno doraditi Pravilnik o bonitiranju lovišta, te vrlo precizno odrediti koji je to za određeni šumski ekosustav dopustiv broj divljači po jedinici površine. To znači da se kod osnovnih čimbenika za ocjenjivanje boniteta lovišta za određenu vrstu divljači moraju preciznije određivati kriteriji koji će u konačnici rezultirati stvarnom ocjenom boniteta, tako da se broj krupne divljači stvarno prilagodi prehrambenom potencijalu staništa. U pogledu isključivosti donjih granica površina lovišta, posebice za sitnu divljač, potrebno se u Zakonu osloboditi fiksnih površinskih određenja npr. od 1000 ha, ali isto tako određenije propisati veličine lovišta za krupnu divlje kako bi se izbjegla nelogičnost i neracionalnost ustanovljenja, npr. jelenskog lovišta od 1001 ha površine. 5. Ako država (vlasnik šuma) odluči da se s jednim dijelom lovišta na području državnih šuma ide u koncesiju prava lova s drugim pravnim ili fizičkim osobama, onda je jedino logično, kao stoje to npr. nosa odšteta no ne i sa stajališta kvalitete i raznolikosti prirodne hrane za divljač, pa onda i za sustavan pad trofejnih vrijednosti, posebice kod srneće i jelenske divljači. Na uzorku površine lovišta od 33.649 ha i dužine vanjske ograde od 111,8 km, prosječna cijena takve zaštite po lha iznosi 25,23 EUR. - Conclusions u Austriji, da Hrvatske šume d.o.o. budu za državu jedna ugovorna strana. Na taj će se način, ugovaranje, kontrola i odnosi uređivati između strana koje su izravno odgovorne za gospodarenje šumskim ekosustavom s jedne i lovištem s druge strane. U okolnostima kada ugovor o koncesiji ili zakupu potpisuje ministar, Hrvatske šume d.o.o. nemaju snagu ni mogućnost stvarnog utjecaja na dosljedno poštivanje ugovornih obveza. 6. Za posebice rijetke i vrijedne životinjske vrste (medvjed, vuk, ris, tetrijeb gluhan, lještarka), zajedno s isto tako rijetkim i vrijednim staništima, mora se osigurati na velikim površinama integralan i stručno-znanstveni gospodarski pristup, kako bi zbog svog osobitog ekološkog značenja dosljedno ispoštovale odredbe članka 52. Ustava RH, kao i odredbe Programa prostornog uređenja RH (NN broj 50/21. svibnja 1999) o obvezi integralnog pristupa gospodarenju. 7. Ograđeno lovište i uzgajalište, može se ustanovljavati samo na onim površinama šuma i šumskog zemljišta koja ispunjavaju posebne kriterije u pogledu stupnja degradacije, bez izgleda da se mogu u skorom vremenu dovesti u šumskogospodarsku funkciju, pa se mogu, da tako kažemo, žrtvovati. 8. Na razini Repulike Hrvatske, potrebno je prići izradi rajonizacije za sve glavne vrste krupne divljači (jelen obični, jelen lopatar, jelen aksis, muflon, divokoza, kozorog, medvjed). Isto tako, potrebno je jasno odrediti gdje se divlja svinja, zbog šteta na poljoprivredi, ne može uzgajati u otvorenim lovištima. 9. Za dosljednu provedbu ovih zaključaka potrebno je jasno opredjeljenje države, ali je isto tako značajno i neophodno, sustavno prići izgradnji i trajnoj edukaciji kompetentne i neovisne funkcije kontrole (inspekcije) koja će stručnim nadzorom pokrivati sva lovišta u Republici Hrvatskoj i ovlašteno arbitrirati između lovoovlaštenika i šumarstva. U slučajevima nepridržavanja ugovornih obveza ili neprovedbe lovnogospodarske osnove, mora se osigurati mogućnost prekida ugovora o koncesiji, odnosno lovozakupu. |