DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 56 <-- 56 --> PDF |
D. Majnarić: GOSPODARENJE MEDVJEDOM KAO ZADATAK DRŽAVNOG ŠUMARSTVA Šumarski list br. 11-12. CXXVI 12002), 601-611 2. OPĆI PODACI O MEDVJEDU - General data on the bear 2.1. Sistematika i rasprostranjenje U Hrvatskoj obitava europski smeđi medvjed (Ursus arctos). Populacija medvjeda u Hrvatskoj dio je zajedničke populacije medvjeda koju Hrvatska dijeli sa Slovenijom i Bosnom i Hercegovinom. 2.2. Rasprostranjenost medvjeda u Hrvatskoj U Hrvatskoj je medvjed stalno prisutan na području gotovo cijelog Gorskog kotara i Like, manjem dijelu južnog Korduna, manjem području Sjeverne Dalmacije i primorskom dijelu iznad 500-600 m nadmorske visine. 2.3. Podneblje Stanište medvjeda nalazi se u zoni srednjoeuropskog, a pod jakim utjecajem mediteranskog podneblja. Osnovne značajke podneblja unutar staništa medvjeda su: duga snježna zima, nagle vremenske promjene, kratko vegetacijsko razdoblje, niska prosječna godišnja temperatura, velika zračna vlaga, snažni rani i kasni mrazevi i magle, obilje oborina i dosta jaki vjetrovi sa sjeveroistoka (bura) i jugoistoka (jugo). 2.4. Šumske zajednice Za život medvjeda od velikog su značenja veliki, neprekinuti šumski kompleksi u kojima nalazi hranu, vodu, mir, zaklon i brlog. Najznačajnije šumske zajednice koje se preklapaju sa životnim prostorom medvjeda u Hrvatskoj su: - Klekovina bora s planinskom kozokrvinom Lonicero borbasianae - Pinetum mugi/Ht. 1938 (Borh. 1963). - Gorska smrekova šuma s pavlovcem (Aremonio- Piceetum Ht .1938). Predplaninska bukova šuma s urezicom (Homogyno sylvestris - Fagetum sylvaticae/Ht. 1938/Borh. 1963). Dinarska bukovo-jelova šuma (Omphalodo-Fagetum Marinče k et.al. 1992). - Jelova šuma s rebračom (Blechno-Abietetum Ht. 1950). - Jelova šuma s milavom (Calamagrostio abietetum Ht. 1956). - Ilirska brdska bukova šuma s mrtvom koprivom (Lamio orvale-Fagetum sylvaticae Ht. 1938). - Bukova šuma s jasenskom šašikom (Seslerio -Fagetum sylvaticae /Ht. 1950 (M. Wr a b e r 1960) - Suma hrasta medunca i crnog graba (Ostryo-Quercetum pubescentisHJ. 1938) 2.5. Antropogeni utjecaji 2.5.1. Prometnice Prometnice u području stalnog obitavanja medvjeda čine ceste i pruge. Od cesta su zastupljene: auto-putevi, ceste državnog značaja, lokalne ceste i šumske ceste. Od svih promet nica auto-putevi su najveći problem za život i kretanje medvjeda. Na području stalnog obitavanja medvjeda su dva auto-puta: Zagreb-Rijeka i Zagreb-Split. Dio autoputeva je izgrađen, a ostali dijelovi autoputa ubrzano se grade, tako da bi trebali biti u cijelosti gotovi do kraja 2004. Auto-putevi su ograđeni žicom, te u potpunosti ili djelomično sprječavaju kretanje medvjeda. Životni prostor medvjeda u Hrvatskoj na taj je način podjeljen u 4 djelomično izolirane cjeline. Na manjim dijelovima auto-cesta ipak su mogući prijelazi divljači zahvaljujući tunelima, mostovima i vijaduktima. Državne i lokalne prometnice predstavljaju stalnu opasnost za stradavanje medvjeda, ali nisu prepreka za migraciju medvjeda. Šumske ceste nisu se pokazale kao negativan čimbenik u staništu medvjeda, iako je otvorenost šumskih cesta između 15-20 km/000 ha u staništima u kojima obitava. Unutar staništa medvjeda izgrađene su pruge Rijeka- Zagreb, Lička pruga i Unska pruga. Sama željeznička pruga nije prepreka za kretanje medvjeda, ali zato znatan broj medvjeda strada na pruzi, posebice u usjecima. Stradanja medvjeda na cestama i prugama Gorskog kotara praćena su od 1963 do 1995. godine, te je zabilježeno 51 grlo stradalo na pruzi (70 %) i 22 grla pregažena na cestama (30 %). Od toga je bilo 36 % mužjaka, 45 % ženki i 19 % nepoznatog spola (Huber i sur. 1998). Za stradavanje medvjeda na prometnicama kriv je i ljudski čimbenik, u smislu namjernog bacanja hrane iz vozila, odnosno vlaka, ali se radi i o nenamjernom rasipanju hrane koja se prevozi željeznicom (kukuruz, žitarice). Istraživanjima je utvrđeno da je 1/3 nesreća medvjeda na prometnicama uzrokovana bacanjem, odnosno rasipavanjem hrane uz prometnicu (C i c n j a k i sur. 1997) 2.5.2. Stanovništvo Na području Gorskog kotara i Like bilježi se stalni odljev stanovništva od II Svjetskog rata na ovamo. Odljev stanovništva u gradove i inozemstvo uzrokovan je sve lošijom gospodarskom situacijom u Gorskom kotaru, a u Lici, uz lošu gospodarsku situaciju, odlučujuću ulogu imala su ratna zbivanja u Domovinskom ratu. Mnoga sela potpuno su opustjela, polja su neobrađena, a livade, pašnjaci i voćnjaci obrašćuju drvećem, grmljem i korovom. Time se životni prostor medvjeda širi, i takva situacija pogoduje kvaliteti staništa medvjeda. 2.5.3. Šumarstvo Šumarstvo je potpuno mehanizirano, tako da utječe na mir u staništu medvjeda. Na većem dijelu staništa gospodari se preborno, a to znači da se u šumske odjele, radi redovne sječe, ulazi jednom u 10 godina. Taj način gospodarenja ostavlja dovoljan prostor medvje |