DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 57 <-- 57 --> PDF |
D. Majnarić: GOSPODARENJE MEDVJEDOM KAO ZADATAK DRŽAVNOG ŠUMARSTVA Šumarski list br. 11-12, CXXV1 (2002), 601-611 du da se u vrijeme sječe, izvlačenja i izvoza drvnih sortimenata povuče u predjele gdje može naći mir. 2.5.4. Ostali antropogeni utjecaji Ostale skupine ljudi koje u manjoj mjeri remete mir u staništu medvjeda su izletnici, sakupljači gljiva, ljekovitog bilja i planinari. Na pojedinim lokalitetima otvoreni su i kamenolomi. 2.6. Prehrana medvjeda u prirodi Medvjed je svežder ali hrana biljnog podrijetla čini preko 90 % njegove prehrane u prirodi. Od biljne hrane u šumi nalazi tijekom proljeća medvjeđi luk (Allium ursinum L.) i kozlac (Arum maculatum L.). Na šumskim livadama hrani se travama (Graminae sp.), djetelinom (Trifolium sp.) i kiselicama (Rumex sp.). Tijekom ljeta u šumi najčešće jede anđeoski korijen (Angelica silvestris L.) i praseće zelje (Aposeris foetida L.), a u kasno ljeto malinu (Rubus idaeus L.), kupinu (R, fructicosus L.), krkavinu (Rhamuns cathartica L.) i borovnicu (Vaccinium myrtillus L.). U jesen je svakako najvažnija hrana plod bukve (Fagus syilvatica L.)(Cicnjak 1991.). Prema zapažanjima autora ujesen se u šumi hrani i divljom jabukom (Malus sylvestris Mill.) i divljom kruškom (Pyrus communis L.). Isto tako rado jede i plodove lijeske (Corylus avellana L.), plodove jarebike (Sorbus aucuparia L.), kestena (Castanea sativa Mili.), drijena (Cornus mas L.) i žirove raznih vrsta hrastova (Quercus sp.). U potrazi za slasnim plodovima medvjed zna prevaliti velike udaljenosti, a često i otići izvan stalnog životnog prostora. U poljima se hrani svim vrstama žitarica, a posebice zobi i ječmom. Vrlo rado posjećuje i polja zasađena kukuruzom, osobito kada je plod mliječan. Posjećuje i voćnjake gdje jede šljive, jabuke, kruške, breskve, trešnje, pa i grožđe. Rado jede šumski med i larve pčela, ali provaljuje i u pčelinjake. Na taj način čini štete u poljoprivredi. Od hrane životinjskog porijekla najčešće se hrani lešinama životinja koje nade u šumi. Osim toga hrani se bezkralježnjacima, te mladunčadi divljih papkara. Od domaćih životinja najčešće napada ovce, ponekad krave, magarce i konje. DOSADAŠNJE GOSPODARENJE MEDVJEDOM NA PODRUČJU REPUBLIKE HRVATSKE Past management with the bear in the Republic of Croatia Do 1935. godine medvjed je nezaštićen, te su ga mogli loviti vlasnici šuma, lugari i seljaci. Smatran je za štetnu, i "za čovjeka opasnu" zvijer. Dapače, u nekim razdobljima za svakog usmrćenog medvjeda raspisivala se i nagrada. Od 1935. godine medvjed se može loviti samo uz dozvolu državne vlasti. 1953. g. medvjed je prvi puta zaštićen lovostajom. 1960. formiraju se šumska gospodarstava te istima pripada pravo gospodarenja medvjedom. Od 1960-1990. brojno stanje medvjeda raste, a time se povećava i odstrel medvjeda. Od 1990-1999. zabilježena je smrtnost od 273 medvjeda. Od toga otpada na lov 50,1 %, krivolov 9,5 %, promet 16,5 %, ratna zbivanja 13,5 %, na ostale i nepoznate uzroke otpada 10,4 %. Prosječna godišnja prihrana medvjeda klaoničkim otpadom, u istom razdoblju iznosila je 446 kg/grlu medvjeda. 4. SADAŠNJE STANJE - Present status 4.1. Površina stalnog obitavanja medvjeda u Hrvatskoj Površina stalnog obitavanja medvjeda iznosi 842 880 ha. Površina je dobivena ucrtavanjem na radnim kartama mjerila 1 : 100000. Ucrtavanje je izvršeno na terenu u suradnji s lokalnim poznavateljima staništa medvjeda. Granice staništa medvjeda unesene s radnih karata na kompjuterski digitalizirane kane istog mjerila, te je površina dobivena kompjutorskim obračunom, programom ARC view. 4.2. Lovišta Prema Zakonu o lovu lovišta RH dijele se na vlastita nad kojima ima nadzor Država i zajednička nad kojima ima nadzor Županija. Državna lovišta zauzimaju 1 673 483 ha površine. Od toga su: - u koncesiji - u zakupu - u Hrvatskim š. - neraspoređeno 455 557 ha ili 27,2% 847 666 ha ili 50,6% 336 197 ha ili 20,1 % 34 063 ha 2,1% |