DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 6 <-- 6 --> PDF |
A. P. 13. Krpan. T. Porsinsky: PROIZVODNOST HARVESTERA TIMBERJACK 1 PRI PROREDI ... Šumarski list br. 11-12, CXXVI (2002). 551-561 1. UVOD -Introduction Metode sječe i izradbe drva određene su oblikom u kojem se drvo doprema do pomoćnoga stovarišta, a ovise o stupnju izradbe drva na mjestu sječe (kresanje grana, prikrajanje, trupljenje, koranje, iveranje). Sustav pridobivanja drva obuhvaća tehnologije, strojeve i alate koji se koriste prilikom eksploatacije neke sječne jedinice. Pojedine sastavnice sustava pridobivanja drva mogu se mijenjati, a da se ne mijenja metoda izradbe drva. Različite metode izradbe drva su: sortimentna, deblovna i stablovna metoda. Pri sortimentnej metodi izradbe, stabla se obaraju, krešu se grane i izrađuju različiti sortimenti prema važećim normama na mjestu sječe (kod panja). Sječa i izradba može biti ručno-strojna s primjenom motornih pila ili potpuno mehanizirana. Drvo izrađeno sortimentnom metodom najčešće se po bespuću izvozi forvarderom, iako je moguća primjena i ostalih sredstava privlačenja drva po tlu i zraku. Sortimentna metoda može se koristiti pri svim uzgojnim zahvatima (prorede, oplodne sječe, preborne sječe). Pri izvoženju sortimenata forvarderima moguće je razvrstavanje i slaganje obloga drva u visoke složajeve uz rubove šumskih cesta, što smanjuje potrebu za prostranim pomoćnim stovarištima. Izvoženjem drva smanjuje se mogućnost oštećenja i zadržava se čistoća (blato, kamenje) sortimenata u odnosu na vuču drva traktorima po tlu. Sustav mehaniziranog pridobivanja kratkog drva zasniva se na grupnom radu jednozahvatnoga harvestera i forvardera usklađenih proizvodnih mogućnosti. Harvester vrši sječu stabala, kresanje grana, trupljenje debla, mjerenje sortimenata i njihovo slaganje u hrpe koje će forvarder uto variti i izvesti do pomoćnoga stovarišta. Zahvaljujući prednostima računalne izmjere i kontrole, deblo se optimalno prikraja i iskorištava. Računalni sustav harvestera osim toga, omogućuje izradbu oblovine prema zahtjevima kupaca. Sustav je okolišno prihvatljiv jer harvester pri radu okresane grane polaže pred kotače vozila, čime poboljšava uvjete nosivosti podloge i smanjuje oštećenje tla (Meek 1993, Ward i Lyons 2001). Time važna hranjiva ostaju nakon sječe u sastojini čime se potiče stvaranje humusa i povećavaju hranidbene mogućnosti staništa. Na proizvodnost jednozahvatnoga harvestera značajno utječe veličina stabla (Tufts 1997, Bulley 1999, Meek 2000). Zbog toga su razvijene harvesterske glave za sječu više tanjih stabala u jednom zahvatu (Pel tola iPapunen 2001). Proizvodnost forvardera pri ovoj tehnologiji nije toliko utjecana dimenzijama stabala, jer su sortimenti izrađeni od više tanjih stabala složenih u jednu hrpu. Tako složeno drvo, čak i malih pojedinačnih dimenzija omogućuje veću učinkovitost dizalice forvardera. Ipak duljina sortimenata ima veliki utjecaj, jer je zamjetan pad proizvodnosti kod oba stroja u slučaju velikoga udjela prostornoga drva duljine 2,5 m (Pulkki 2001). Iz toga se razloga nastoji izrađivati trupce i prostorno drvo u što većim duljinama (do 7 m). Ako je proizvodnost jednozahvatnoga harvestera i forvardera uravnotežena, forvarderu je omogućeno izvoženje drva na udaljenostima privlačenja do 600 m. Ukoliko su sječne jedinice bolje primarno otvorene (srednja udaljenost privlačenja ispod 150 m), ravnoteža sustava harvester - forvarder je narušena. U tom je slučaju izgubljena jedna od glavnih prednosti sustava - manja gustoća potrebnih šumskih cesta po jedinici površine (Bulley 1999). Slika 1. Harvester Timberjack 1070 Figure 1 Harvester Timberjack 1070 Godišnja proizvodnost sustava harvester - forvarder sa iskusnim vozačima pri dvosmjenskom dnevnom radu i prosječnim sječnim stablom od 0,2 m3 iznosi 50 000 m3 (15 mVh) (Pulkki 2001). Isti autor navodi da se u skandinavskim zemljama, pri radu u čistim sječama proizvodnost navedenoga sustava iznosi 60 000 m3 te između 40 000 m3 i 50 000 m! u slučaju kombiniranoga rada u proredama i čistim sječama. Glavni nedostatak jednozahvatnoga harvestera je njegova složenost zbog koje vozači moraju biti vrhunski obučeni. Obuka je vozača vrlo skupa i može trajati do dvije godine, dok vozač u cijelosti ne ovlada |