DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 67     <-- 67 -->        PDF

IZLAGANJA NA ZNANSTVENIM I STRUČNIM SKUPOVIMA - CONFERENCE PAPERS Šumarski list br. 11 12, CXXVI (2002), 613-616
UDK 630* 156 - 945


TRADICIJA OBRAZOVANJA ŠUMARSKIH KADROVA ZA
POTREBE LOVSTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ


TRADITION OF EDUCATING FORESTRY PERSONNEL FOR THE NEEDS
OF HUNTING MANAGEMENT IN THE REPUBLIC OF CROATIA


Dominik RAGUŽ*, Marijan GRUBEŠIĆ**, Tomislav STARČEVIĆ***


SAŽETAK: Obrazovanje stručnih kadrova nužno je za svaku djelatnost pa
tako i za lovstvo. Lovstvo kao složena djelatnost iziskuje multidisciplinarno
obrazovanje, jer zadire u vrlo raznolika područja kao što su gospodarenje
složenim ekosustavima, uzgoj pojedinih životinjskih vrsta u prirodi ili u ograđenom
prostoru, nadzor zdravstvenog stanja divljači, tehničko uređenje lovišta
(izgradnja objekata u lovištu), poznavanje oružja i streljiva, zakonski propisi
vezani za djelatnost lovstva i niz drugih disciplina.


Lovstvo je najvećim dijelom usko vezano za šumarstvo, jer je i divljač vezana
za šumu ili neposredno uz nju, a gospodarenje šumom i divljači na istom
prostoru zahtijeva integralno gospodarenje ekosustavom.


Obrazovanje kadrova za potrebe šumarstva također integralno obuhvaća,
u sklopu svog nastavnog plana i programa, obrazovanje stručnjaka i za potrebe
lovstva. Stoga je razumljivo da od samih početaka obrazovanja kadrova
za potrebe šumarstva, isti stječu saznanja i za potrebe lovstva. Lovstvo je kao
predmet integrirano u sve nastavne planove i programe tijekom srednjoškol


skog i visokoškolskog obrazovanja od samih početaka obrazovanja šumarskih
kadrova.
Ključne riječi: lovstvo, obrazovanje kadrova, integralno gospodare


nje ekosustavima u prostoru.


Počeci obrazovanja stručnog kadra za šumarstvo i se uz predmet Lovstvo od 2 sata tijekom III semestra
lovstvo Hrvatske sežu i izvan granica Hrvatske. Prvi uvode predmeti Obća zoologija s 2 sata tijekom I i II
stručni kadrovi, iako malobrojni, obrazovanje su stjesemestra
te Šumarska zoologija s 2 sata u II semestru
cali na fakultetima, višim ili srednjim školama u Ausi
4 sata u III semestru.
triji, Njemačkoj, Češkoj i Slovačkoj.


Još jedna reorganizacija Učilišta provedena je


Još daleke 1860. godine otvoreno je u Križevcima 1894. godine kojom se još povećao broj predmeta na
gospodarsko i šumarsko učilište. Već prvi polaznici ukupno 44, no Lovstvo je svedeno na samo 1 sat tjenastave
za šumare slušali su Lovstvo 3 sata tjedno, uz dno ali je ostala Obća zoologija te Šumarska zoologi2
sata vježbi tijekom trećeg semestra. Takav nastavni ja i entomologija.
plan i program zadržao se sve do 1877. godine, kada


Godine 1898. započinje s radom Šumarska akademidolazi
do reorganizacije Učilišta. Uveden je trogodi


ja u Zagrebu na kojoj je u početku obrazovanje trajalo 3
šnji nastavni plan i program sa čak 40 predmeta. Tada


godine (6 semestara). U tom nastavnom planu i programu
predmet Lov slušao se u V semestru, i to 2 sata na


*
Dominik Raguž, dr. se. Hrvatske šume, Direkcija Zagreb stave i 2 sata vježbi tjedno, no pored Lova slušali su se
**
Marijan Grubešić. doc. dr. se. Šumarski fakultet Sveučilišta u predmeti Zoologija u III semestru (3 + 2 sata) te ZakoZagrebu,
Zavod za zaštitu šuma i lovstvo, Svetošimunska 25,


ni za obranu šuma, šumski, lovni i urbarski zakoni u


Zagreb
***Tomislav Starčević, dipl. ing. Hrvatske šume, Direkcija Zagreb VI semestru (3 + 2 sata).




ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 68     <-- 68 -->        PDF

D. Raguž, M. Grubešić. T. Slarčević: TRADICIJA OBRAZOVANJA ŠUMARSKIH KADROVA ZA POTREBE ... Šumarski list br. 11-12, CXXV1 (2002), 613-616
Početkom akademske godine 1907/8. uveden je
4-godišnji studij u kojem je Lovstvo i oružarstvo u
VIII semestru (3 + 0) te Strijeljanje također u VIII semestru
(0 + 8). Pored ovih predmeta studenti su slušali
predmet Šumarska zoologija u III semestru (3 + 4) te
Šumski zakoni u VIII semestru (3 + 0).


Gospodarsko-šumarski fakultet započeo je s radom
u akademskoj godini 1919/20., kadaje preuzeo studente
i opremu od dotadašnje šumarske akademije, ali je
opet došlo do određene promjene nastavnog plana i
programa koji je i nadalje bio četverogodišnji.


Početkom rada šumarskog fakulteta Lovstvo se
predavalo u III semestru sa 2 sata tjedno, kao i Šumarska
i lovna zoologija u I semestru s 3 sata tjedno, a pored
ovih predmeta u VII semestru se slušao predmet
Šumski i lovni zakoni sa 4 sata tjedno.


Nove znatnije promjene nastale su 1947. godine
kada dolazi do razdvajanja Šumarskog odjela na dva
odsjeka (Bifurkacija). U novom nastavnom planu i
programu predmet Lovna privreda predaje se u V semestru
(2 + 1).


Već 1951. godine provodi se druga Bifurkacija u
kojoj se ponovno mijenja nastavni plan i program, te se
predmet Lovna privreda predaje u IV semestru (1 + 1)
te u V semestru (2 + 1).


Razdvajanje šumarskog i poljoprivrednog fakulteta
uslijedilo je 1960. godine ali ostaje sa 2 odsjeka (šumarski
i drvnotehnološki) te je u ponovno obnovljenom
programu predmet Lovna privreda u IV i V semestru
sa satnicom 2 + 0, no tim programom pružila se
mogućnost slušanja izbornog predmeta u VII i VIII semestru,
pa je među 7 izbornih predmeta bilo i Lovstvo
koje se moglo slušati u satnici VII (2 + 1) i VIII (2 + 2).
Lovna privreda predaje se sve do 1978. godine, kada
se preimenuje u Lovstvo.


U razdoblju od 1960. do 1978. godine postupno je
predmet Lovna privreda pomican u ranije semestre
tako daje na kraju predavan (a kasnije i Lovstvo) u I i
II semestru, što je bilo loše, jer studenti nisu imali potrebna
opća znanja da bi mogli pratiti Lovstvo.


Akademske godine 1984/5. posljednja generacija
studenata slušala je Lovstvo na prvoj godini, jer je s
upisom novih studenata taj predmet prebačen na IV godinu,
odnosno VII i VIII semestar sa satnicom 2 + 1;
2 + 1 uz terensku nastavu, a sluša se od akademske godine
1988/9. do danas.


Uz obrazovanje na fakultetu, šumari se za potrebe
lovstva obrazuju također i u srednjim školama. Za stjecanje
zvanja šumarski tehničar, u Hrvatskoj imamo nekoliko
srednjoškolskih centara koji obrazuju kadrove
za šumarsku i lovnu praksu, poput šumarske škole u
Karlovcu, koja već 55 godina neprekidno obrazuje
kvalitetne šumarske tehničare. Pored Karlovca srednje
šumarske škole imamo u Vinkovcima, Delnicama, ...


U šumarskoj školi u Karlovcu provodi se i dodatna
edukacija za potrebe lovstva, gdje se kroz tri semestra
uz 500 sati nastave i 100 sati vježbi educiraju kadrovi
za specijalističke poslove u lovstvu.


Do danas je na šumarskom fakultetu završilo studij
preko 4000 diplomiranih inženjera šumarstva, obranjeno
je 13 magistarskih radova i 4 doktorske disertacije s
područja lovstva. Još oko 30 kandidata je u postupku
izrade magistarskog rada ili disertacije.


Taj stručni kadar radi na raznovrsnim poslovima
vezanim za lovstvo i lovno gospodarenje. Važno je
imati kvalitetan i stručan kadar zaposlen u Ministarstvu
poljoprivrede i šumarstva, Ministarstvu zaštite
okoliša i prostornog uređenja, kao i drugim državnim
institucijama u kojima se izrađuju i donose određeni
zakonski i podzakonski akti kojima se regulira cjelokupno
lovstvo u zemlji.


Također u lovačkim udrugama, lovačkim savezima
županija, kao i u Hrvatskom lovačkom savezu, mora
biti više obrazovanog i stručnog kadra koji bi provodio
u praksu najnovija dostignuća u području lovnog gospodarenja.


Zakon o lovu propisao je stručnu osobu za provedbu
lovnogospsodarskih osnova, upravo da bi se što više
stručnog rada uvelo u lovno gospodarenje.


Prema sada važećim propisima svako lovište treba
imati stručnu osobu za provedbu LGO sa završenim šumarskim,
veterinarskim ili agronomskim fakultetom. U
praksi daleko najviše prevoditelja LGO su šumari.


Praksa lovnog gospodarenja radikalno mijenja stare
odnose i nalaže promjenu iz amaterskog u profesionalni
odnos prema sve zahtjevnijem i osjetljivijem šumskom
ekosustavu (šuma i divljač).


Danas je najviše stručnog osoblja koje profesionalno
radi na poslovima lovstva zaposleno u Hrvatskim
šumama, koje su ujedno i najveći lovoovlaštenik u
zemlji, gdje na lovstvu radi:


-
7 magistara
-
24 diplomirana inženjera
-
130 tehničara
Doprinos šumara u lovstvu, osim operativnog stručnog
rada, očituje se i u znanstvenoistraživačkom i edukativnom
radu, gdje se posebno ističu Šumarski fakultet,
Šumarski institut Jastrebarsko i Hrvatske šume.
Putem različitih znanstvenih i stručnih glasila objavljenje
velik broj radova iz područja lovstva, izrađene
su brojne studije i elaborati (npr. lovnogospodarske
osnove).
Prema prikupljenim podacima šumarski stručnjaci
objavili su preko 400 znanstvenih radova, preko 1000
stručnih radova, studija i elaborata.
Primjerice samo u Lovačkom vjesniku - glasilu Hrvatskih
lovaca, šumari su objavili preko 500 radova,




ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 69     <-- 69 -->        PDF

D. Raguž, M. Grube.šić. T. Starčević: TRADICIJA OBRAZOVANJA ŠUMARSKIH KADROVA ZA POTREBE Šumarski list br. 11-12. CXXV1 (2002), 613-616
čime su uveliko doprinijeli kvaliteti i tradiciji ovoga Najvrjedniji doprinos lovstvu Hrvatske nesumnjivo
glasila, kojega je pokrenuo i čiji je prvi urednik bio F. su objavljeni udžbenici i priručnici koje su samostalno
Ž. Kesterčanek. ili u koautorstvu objavili šumari.


Popis objavljenih priručnika i udžbenika


Godina izdavanja Naslov Autor


1896. Lovstvo - priručnik za lovce F. Z . Kesterčanek


1940. Lovstvo Ivo Ceović


1949. Lov u pitanjima i odgovorima Ivo Ceović


1949. Tehnički lovni objekti Drago Andrašić


1950. Uređenje lovišta Ivo Ceović


1953. Lovstvo Ivo Ceović


1953. Lovački priručnik Petar Dragišić i suradnici


1955. Način lovljenja Drago Andrašić


1967. Lovački priručnik Grupa autora


1970. Uzgajanje divljači Drago Andrašić


1971. Zaštita protiv šteta od divljači i na divljači Drago Andrašić


1974. Lovna privreda III - lovljenje divljači i lovna ekonomika Drago Andrašić


1979. i 1982. Zoologija divljači i lovna tehnologija Drago Andrašić


1982. Objekti tehničkog uređenja lovišta i uzgajališta divljači Drago Andrašić


1987. Priručnik za ocjenjivanje lovačkih trofeja Alojzije Frković


1989. Lovačke trofeje - obrada, ocjenjivanje i vrednovanje Alojzije Frković


2001. Lovstvo Zvonimir Tucak i suradnici


Kroz dugu povijest obrazovanja kadrova i rad strunajnoviji
program dodiplomske nastave na Šumarčnjaka
u praksi pokazala se isplativost ulaganja u znaskom
fakultetu, koji se primjenjuje od prošle akademnje.
Veliki doprinos razvoju lovstva u Hrvatskoj dali su ske godine 2001/2. Ponovno na prvoj godini imamo
naši prethodnici koji su uspjeli organizirati lovstvo u predmet Zoologija, obavezni predmet Lovna privreda
Hrvatskoj krajem 19. stoljeća, izraditi zakonske propina
IV., godini studija, te izborne predmete iz lovstva tase,
napisati stručnu i edukativnu literaturu te stalno odkođer
na IV godini studija. Sukladno novom planu i
gajati nove naraštaje stručnjaka. programu dodiplomske nastave izvršit će se "moderni


zacija" i poslijediplomske nastave iz lovstva.


Stoga je i nadalje zadaća i cilj obrazovati stručne
kadrove koji će razvijati lovstvo. Tome u prilog ide i


LITERATURA


1976: Povijest šumarstva Hrvatske 1846-1976 kroz 1998: Sto godina sveučilišne šumarske nastave u Hrstranice
Šumarskog lista. Savez inženjera i tehvatskoj.
Sveučilišna šumarska nastava u Hrvatničara
šumarstva i drvne industrije Hrvatske. skoj 1898-1998. Knjiga druga. Šumarski fakulZagreb,
s. 427. tet Sveučilišta u Zagrebu, s. 709.


1963: Šumarska nastava u Hrvatskoj 1860-1960. ŠuGrubešić
, M., 1994: Izobrazba kadrova za potrebe
marski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, s. 618 lovstva - Znanje za gospodarenje. Šumarski list
1998: Šumarska nastava 1860-1898. na Kraljevskome 6, str. 27 - 28.


gospodarskom i šumarskom učilištu u KriževciRaguž
, D., 1990: Temelji naše lovne nauke - 130 go


ma. Sveučilišna šumarska nastava u Hrvatskoj dina nastave iz lovstva u okviru šumarstva. Lo


1898-1998. Knjiga prva. Šumarski fakultet Svevački
vjesnik 6, str. 309.


učilišta u Zagrebu, s. 194


SUMMARY: Educating specialised personnel is necessary in all activities,
including hunting. Hunting is a complex activity requiring multidisciplinary
training because it penetrates very diverse fields. These include management
with complex ecosystems, raising animal species in the wild or in enclosed
spaces, monitoring wildlife health status, technical arrangement of hunting




ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 70     <-- 70 -->        PDF

D. Raguž, M. Grubešić, T. Starčević: TRADICIJA OBRAZOVANJA ŠUMARSKIH KADROVA ZA POTREBE ... Šumarski list br. 11-12. CXXVI (2002), 613-616
grounds (building facilities in hunting grounds), good knowledge of weapons
and ammunition, legal regulations related to hunting and a series of other
disciplines.


In its major part, hunting is closely related to forestry because game is an
integral part of forests or their immediate surroundings. Therefore, managing
forests and game in the same space requires integral ecosystem management.


The teaching plan and programme of training personnel for the needs of
forestry is extended to include training specialists for the needs of hunting
management. It is understandable, therefore, that students being trained in
forestry also receive knowledge of hunting. Hunting management as a subject
has been incorporated in all teaching plans and programmes of secondary
and higher education since the very beginnings of forestry education.


Key words: hunting, educating personnel, integral management with
ecosystems in space