DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 68 <-- 68 --> PDF |
D. Raguž, M. Grubešić. T. Slarčević: TRADICIJA OBRAZOVANJA ŠUMARSKIH KADROVA ZA POTREBE ... Šumarski list br. 11-12, CXXV1 (2002), 613-616 Početkom akademske godine 1907/8. uveden je 4-godišnji studij u kojem je Lovstvo i oružarstvo u VIII semestru (3 + 0) te Strijeljanje također u VIII semestru (0 + 8). Pored ovih predmeta studenti su slušali predmet Šumarska zoologija u III semestru (3 + 4) te Šumski zakoni u VIII semestru (3 + 0). Gospodarsko-šumarski fakultet započeo je s radom u akademskoj godini 1919/20., kadaje preuzeo studente i opremu od dotadašnje šumarske akademije, ali je opet došlo do određene promjene nastavnog plana i programa koji je i nadalje bio četverogodišnji. Početkom rada šumarskog fakulteta Lovstvo se predavalo u III semestru sa 2 sata tjedno, kao i Šumarska i lovna zoologija u I semestru s 3 sata tjedno, a pored ovih predmeta u VII semestru se slušao predmet Šumski i lovni zakoni sa 4 sata tjedno. Nove znatnije promjene nastale su 1947. godine kada dolazi do razdvajanja Šumarskog odjela na dva odsjeka (Bifurkacija). U novom nastavnom planu i programu predmet Lovna privreda predaje se u V semestru (2 + 1). Već 1951. godine provodi se druga Bifurkacija u kojoj se ponovno mijenja nastavni plan i program, te se predmet Lovna privreda predaje u IV semestru (1 + 1) te u V semestru (2 + 1). Razdvajanje šumarskog i poljoprivrednog fakulteta uslijedilo je 1960. godine ali ostaje sa 2 odsjeka (šumarski i drvnotehnološki) te je u ponovno obnovljenom programu predmet Lovna privreda u IV i V semestru sa satnicom 2 + 0, no tim programom pružila se mogućnost slušanja izbornog predmeta u VII i VIII semestru, pa je među 7 izbornih predmeta bilo i Lovstvo koje se moglo slušati u satnici VII (2 + 1) i VIII (2 + 2). Lovna privreda predaje se sve do 1978. godine, kada se preimenuje u Lovstvo. U razdoblju od 1960. do 1978. godine postupno je predmet Lovna privreda pomican u ranije semestre tako daje na kraju predavan (a kasnije i Lovstvo) u I i II semestru, što je bilo loše, jer studenti nisu imali potrebna opća znanja da bi mogli pratiti Lovstvo. Akademske godine 1984/5. posljednja generacija studenata slušala je Lovstvo na prvoj godini, jer je s upisom novih studenata taj predmet prebačen na IV godinu, odnosno VII i VIII semestar sa satnicom 2 + 1; 2 + 1 uz terensku nastavu, a sluša se od akademske godine 1988/9. do danas. Uz obrazovanje na fakultetu, šumari se za potrebe lovstva obrazuju također i u srednjim školama. Za stjecanje zvanja šumarski tehničar, u Hrvatskoj imamo nekoliko srednjoškolskih centara koji obrazuju kadrove za šumarsku i lovnu praksu, poput šumarske škole u Karlovcu, koja već 55 godina neprekidno obrazuje kvalitetne šumarske tehničare. Pored Karlovca srednje šumarske škole imamo u Vinkovcima, Delnicama, ... U šumarskoj školi u Karlovcu provodi se i dodatna edukacija za potrebe lovstva, gdje se kroz tri semestra uz 500 sati nastave i 100 sati vježbi educiraju kadrovi za specijalističke poslove u lovstvu. Do danas je na šumarskom fakultetu završilo studij preko 4000 diplomiranih inženjera šumarstva, obranjeno je 13 magistarskih radova i 4 doktorske disertacije s područja lovstva. Još oko 30 kandidata je u postupku izrade magistarskog rada ili disertacije. Taj stručni kadar radi na raznovrsnim poslovima vezanim za lovstvo i lovno gospodarenje. Važno je imati kvalitetan i stručan kadar zaposlen u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja, kao i drugim državnim institucijama u kojima se izrađuju i donose određeni zakonski i podzakonski akti kojima se regulira cjelokupno lovstvo u zemlji. Također u lovačkim udrugama, lovačkim savezima županija, kao i u Hrvatskom lovačkom savezu, mora biti više obrazovanog i stručnog kadra koji bi provodio u praksu najnovija dostignuća u području lovnog gospodarenja. Zakon o lovu propisao je stručnu osobu za provedbu lovnogospsodarskih osnova, upravo da bi se što više stručnog rada uvelo u lovno gospodarenje. Prema sada važećim propisima svako lovište treba imati stručnu osobu za provedbu LGO sa završenim šumarskim, veterinarskim ili agronomskim fakultetom. U praksi daleko najviše prevoditelja LGO su šumari. Praksa lovnog gospodarenja radikalno mijenja stare odnose i nalaže promjenu iz amaterskog u profesionalni odnos prema sve zahtjevnijem i osjetljivijem šumskom ekosustavu (šuma i divljač). Danas je najviše stručnog osoblja koje profesionalno radi na poslovima lovstva zaposleno u Hrvatskim šumama, koje su ujedno i najveći lovoovlaštenik u zemlji, gdje na lovstvu radi: - 7 magistara - 24 diplomirana inženjera - 130 tehničara Doprinos šumara u lovstvu, osim operativnog stručnog rada, očituje se i u znanstvenoistraživačkom i edukativnom radu, gdje se posebno ističu Šumarski fakultet, Šumarski institut Jastrebarsko i Hrvatske šume. Putem različitih znanstvenih i stručnih glasila objavljenje velik broj radova iz područja lovstva, izrađene su brojne studije i elaborati (npr. lovnogospodarske osnove). Prema prikupljenim podacima šumarski stručnjaci objavili su preko 400 znanstvenih radova, preko 1000 stručnih radova, studija i elaborata. Primjerice samo u Lovačkom vjesniku - glasilu Hrvatskih lovaca, šumari su objavili preko 500 radova, |