DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 87 <-- 87 --> PDF |
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA UČINILI SMO GRIJEHE PROPUSTOM Ljudski je griješiti, to svakako treba znati. Griješiti se može iz neznanja, nemara, neodgovornosti ili lijenosti. O svjesnim planiranim "pogreškama" neću ni pomišljati. Ali isto tako, grijeh je ne učiti, ne ispravljati sebe ili pak skrivati pogreške, jer one nikada ne mogu ostati trajno skrivene, one pouzdano izlaze na vidjelo i generiraju krizu. Ma koliko nam naša povijest, u kojoj smo predugo morali biti poslušni podanici da bi preživljavali, može biti opravdanjem za stanje šutnje i straha, ostaje pitanje koliko dugo nam sada treba vremena da pokrenemo sebe u pozitivnom smjeru i počnemo aktivno sudjelovati i programirano graditi svoju budućnost, a ne je razarati. Otuda i pitanje; zašto moramo u životu, u svemu i svačemu, pa i u prijatelju prvo tražiti zlo i opačinu, pa tek onda koristan i neizbježan savjet. Nije tako davno da smo javno i žestoko, ali samo verbalno, obračunavali s kultom ličnosti, pričama o inozemnoj zavjeri, svekolikoj političkoj podobnosti, ograničavanjem slobode tiska, osporavanjem manjinskih prava, sotoniziranjem oporbe i korupcijom. Danas, dvanaest godina od osamostaljenja Hrvatske, čini se da se područja žestokih obračuna još uvijek nisu izmijenila. Istoga trenutka kada smo ostvarili državnu samostalnost, međunarodna javnost, posebno veliki, počeli su nam nuditi i pomalo uvjetovati "pomoć" na njihov način. Iskreno se nadam da barem medu onima, izabranima u Hrvatskoj, koji nas vode u budućnost, nema više niti jednog koji nije prepoznao odnose u svijetu između velikih i malih ili bogatih i siromašnih. Prirodno je, nažalost, da veliki uvijek više mogu i smiju od malih. Iluzije o pravičnosti, stvarnoj pomoći bez računice, neka žive i stanuju u diplomatskom riječniku. Mi, i samo mi sami, možemo i moramo graditi sebe, svoje obitelji i svoju domovinu, svoju pravnu državu, svoje gospodarstvo i svoju budućnost. Koliko budemo sami učinili, kako čestito budemo ustrojili sve to, koliko budemo držali do sebe, toliko će nas i svijet priznavati i štovati. Budemo li se ustručavali organizirati i uzimati političke slobode, budemo li se bojali mogućih zala koja bi eventualno mogla proizaći iz političkih sloboda, moramo znati jedno, zauvijek vrijedno zlatno pravilo; za sve te opasnosti postoji samo jedan lijek -još više slobode. Propuštajući sve ovo vrijeme ispravljati pogreške, ili ih čak skrivati, sustavno smo gubili ugled u svijetu ali i u vlastitoj zemlji, u svojoj struci i kod svojih ljudi. Ono što bi mogli prepoznati pod strukturom našeg života, na rubu je da bude opasno. Kod nas se bavljenje politikom, a ustvari posvemašnje bavljenje samim sobom, svodi na degradirajuću i degenerirajuću ulogu. Umjesto sustavnog njegovanja krijeposti, mi smo sav svoj angažman usmjerili dotjerivanju mana. Znajući da se ovakve meditacije teško čitaju jer opterećuju i bole, a veličina boli uvijek je u skladu s veličinom duše, skratiti ću priču i nabrojati neke od naših krupnih propusta, želeći potaknuti našu šumarsku javnost na borbu. To činim zato jer je nedvojbeno smisao života ipak samo u trajnoj borbi, tako nas uči priroda i naša šuma u njoj. Evo pitanja: - koliko smo suglasni s postojećim prijedlogom Strategije šumarstva? što očekujemo od predloženog Projekta restrukturiranja HS d.o.o.? - jesu li nam Irci pomogli? - prate li zakonski okviri (ZOS, Pravilnik o uređivanju šuma i dr.) promjene? - jesmo li zadovoljni ostvarenim utjecajem struke na ove projekte? - jesmo li zadovoljni raspodjelom funkcija između ustrojbenih razina? - imamo li svjedočanstvo, gdje je u svijetu centralizam položio ispit? - jesmo li iskoračili prema tako nužnoj privatizaciji? - nije li naš poduzetnički duh dugo "kultiviran" u ozračju krčme i janjetine? kakav je naš ukupan odnos prema državnom dobru? - koliko smo u proteklih dvanaest godina promjenili pomoćnika ministara za šumarstvo, i koliko smo dugo do nedavna bili bez njega? - možemo li potrajnost u uvjetima ugroženosti šumskih ekosustava ili čak njihovo unaprijeđenje osigurati uz izdvajanje profita? - je li današnja funkcija čuvanja šuma slična onoj od prije tridesetak godina? - jesu li europski šumarski standardi iznad ili ispod naših? - tko može i mora biti nositelj izrade provodljivog programa razvoja nedrvnih djelatnosti u šumarstvu? osjećamo li u ovim promjenama i razvoju pomoć države ili nas ona koči? - jesmo li protestirali zbog nekompetentnosti državnih dužnosnika ili sastava, prije Upravnog odbora a sada Nadzornog odbora HŠ d.o.o.? |