DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 93 <-- 93 --> PDF |
KNJIGE I ČASOPISI Milan H e r a k: POVIJESNI TEMELJI HRVATSKE GEOLOGIJE Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Razred za prirodne znanosti, objavio je knjigu Povijesni temelji hrvatske geologije (Urednik akademik Branko S o k a č, Zagreb, 2002) koju je napisao akademik Milan Herak. Knjiga ima 183 stranice, ovog sadržaja: 1. Uvod 2. Predgeološko razdoblje 3. Inicijalne geološke spoznaje 4. Koncipiranje moderne geologije 5. Rani prinosi geologiji Hrvatske 6. Organizacijski i tematski uspon hrvatske geologije 7. Diverzifikacija hrvatske geologije 7.1. Mineralogija s petrografijom 7.2. Geologija i paleontologija 7.3. Seizmologija između geologije i geofizike 8. Hrvatska geologija u procjepu političkih promjena 9. Organizacijske promjene hrvatskih geoloških ustanova 10. Nadomak suvremenoj hrvatskoj geologiji 10.1. Organizacijske promjene 10.2. Osnovna tematska usmjerenja 10.3. Konvergencija geoznanstvenih disciplina u primjeni 11. Autorov pogovor Glavni izvor Kazalo autora Knjiga je cjelovit prikaz povijesti geoloških znanosti u Hrvatskoj, sve do uspostavljanja samostalne Republike Hrvatske. Akademik Herak, doajen u hrvatskoj geologiji, uspio je obaviti velik posao oko pisanja povijesti hrvatske geologije. Knjiga je napisana pregledno i dokumentirano, čitko, i prihvatljivo za čitatelja. Između 11 poglavlja najzanimljivija su poglavlja 8. i 9., u kojima autor obrađuje djelatnost najpoznatijih hrvatskih geologa, počevši od Andrije Mohoroviči ć a, Frana Tucana, Ferde K o c h a, Josipa Poljaka, Frana Š u k 1 j e a, Marijana S a 1 o p e k a, Luke Mari ca, Ljudevita Barića, Miroslava Taj dera, gospođe Vande Kochanovsky-Devide, Franje Ožegovića i drugih. Akademik Herak odao je veliku počast i štovanje svojim pokojnim kolegama, znanstvenicima geolozi ma, time što ih je svestrano prikazao i objavio njihove fotografije. Šumarstvo je vezano uz geo i uz bio znanosti. Od geo znanosti za šumarstvo su najvažnije: - geologija - mineralogija - petrografija - pedologija. Gotovo svi znanstveni radovi u šumarstvu počivaju na tim znanostima, a posebice na geologiji. Fitocenološka karta Republike Hrvatske, kako u cjelini, tako i po regijama, načinjena je pretežito na te melju geološke karte Republike Hrvatske, a svaka vrje dnija šumsko-gospodarska osnova u praktičnome šu marstvu ima geološku podlogu. To je razumljivo, jer je veza između geoznanosti i šumarstva vrlo tijesna i ko risna u praktičnoj provedbi šumarskih operacija. Veza između šumarstva i geoznanosti došla je do iz ražaja ne samo u znanosti, nego i u nastavi. Tako je pri mjerice na križevačkom Gospodarsko-šumarskom uči lištu geologiju, mineralogiju i petrografiju predavao akademik Mijo Kispatić (1851-1926). Napisao je nekoliko udžbenika za studente šumarstva i poljopri vrede iz mineralogije i petrografije, a posebno mu je zanimljivo djelo: "Zemljoznanstvo obzirom na šumar stvo i gospodarstvo" (1877). Nakon prijelaza Gospodarsko-šumarskoga učilišta u Šumarsku akademiju (1898) nastava geologije i petro grafije intenzivno se nastavlja kao dvosemestralni pred met, a predavači su najugledniji geolozi i petrografi. Intenzivna nastava iz geologije, petrografije i mine ralogije nastavlja se na Poljoprivredno-šumarskome fakultetu (1919-1960), a na novom Šumarskome fakul tetu (1960) geologija i petrografija spajaju se u jedan predmet, da bi na kraju u najnovije vrijeme petrografija s geologijom postala izbornim predmetom. Time se potvrđuje mišljenje akademika Herak a, koji u 11. poglavlju svoje knjige (Autorovpogovor) piše: Moderno specijalističko školovanje ne uključuje u dovoljnoj mjeri geologiju, pa se na njezino značenje u općeobrazovnom i istraživačkom procesu pomalo zabo ravlja, a ulogu primjene osnovnih geoznanstvenih spoz naja pokušava smjestiti u okvir čistog pragmatizma. |