DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 95 <-- 95 --> PDF |
ge piše: "Knjiga upoznaje javnost o važnosti i značenju gradskih šetališta i parkova u povijesti i danas. Bogato naslijede urbane kulture podrazumijevalo je i njegovanje gradskih šetališta kao dijela kvalitete gradskog življenja, koja nas obvezuje da i danas nastavimo s takvom tradicijom. U našim gradovima ostvareni su važni objekti parkovne arhitekture koji nastaju u isto vrijeme kada i u ostalim europskim gradovima. Nažalost, kod nas je malo učinjeno u sustavnom istraživanju i obilježavanju te vrijedne krajobrazne baštine, pa ova knjiga donekle popunjava tu prazninu." Ova publikacija, prva u nas, obraduje nastanak i razvoj isključivo javnih površina zelenila, prvobitno šetališta u nizu gradova Hrvatske. Osim teksta vrijednost knjizi daju i stare karte, razglednice i fotografije koje prate i olakšavaju razumijevanje opisane grade. U sličnom ozračju pišu afirmativno i recenzenti knjige dr. se. Branka A n e č i ć i prof. dr. sc. Mladen Obad - Sčitaroci, istaknuti stručnjaci i znanstvenici za ovo područje. Tako dr. se. Branka A n e č i ć, inače članica autorskog tima, kaže: "Knjiga je vrijedan doprinos litetaturi s područja krajobrazne baštine Hrvatske. Odlikuje se lakoćom pisanja i jednostavnošću izraza, što jamči širok i raznovrstan krug čitatelja. Takoder je vrlo koristan udžbenik kako za profesionalno orijentirane studente krajobrazne literature, tako i za štovatelje prirodnih i povijesnih vrijednosti. " Prof. dr. se. Mladen Obad - Sčitaroci kaže: "Tiskanjem ovakve knjige objedinjena je na jednom mjestu vrijedna perivojna baština hrvatske kulture, i time potaknuta veća skrb o tom vrijednom dijelu hrvatskog kulturnog nasljeđa ". U predgovoru prof. dr. sc. Sonja Jurkovi ć naglašava: "Obrađena šetališta pokazuju tek dio kulture ophođenja koja je na ovim prostorima njegovanja uljudnošću prema drugima, ali i prema i prirodi". U pogovoru knjige isti autor daje definiciju šetališta kao prostora za kretanje ("spaziren gehen") i susretanje. Njegovo trajno oblikovno načelo jest preglednost, usmjerenost šetača jasnim ciljevima te suženi izbor ulaza i iz- Slika 3. Svečana promocija knjige održana je u nazočnosti velikog broja posjetitelja. (Foto: Ljerka Pavić) laza. Tako se osiguravalo nesmetano kretanje sa zaustavljanjem i odmorom. Šetališta su zapravo prostrane trake duž kojih smo sigurni da se neće mimoići drugi šetači. Šetališta se razlikuju od parkova po tome stoje i u velikim i u malim šetalištima postignut dojam cjelovitog onoliko koliko se može vidjeti kretanje. U šetalištima nisu poželjni nepregledni prostori (za razliku od parkova). Šetališta prestaju biti u času kada se izgubi sigurnost (strah od nepoznatog i nenadziranog). Iz cijelog tima koji je od početka radio na knjizi, treba posebno izdvojiti mr. se. Ivanku Mlinarić , idejnu začetnicu knjige, koja je svojim radom i optimizmom odlučno utjecala na knjigu. Ova lijepa priča o sretnom završetku započela je prije nekoliko godina osnivanjem manjeg tima entuzijasta i to: prof. dr. sc. Šonje Jurković, dr. sc. Branke Aničić, Amalije D e n i c h, dipl. ing. i mr. se. Ivanke M1 i n a r i ć. Osim toga, angažiranje veći broj stručnjaka s terena, koji su svoj dio posla obavili bez ikakve naknade i autorskog honorara. Naravno, to nije bilo dovoljno za konačnu konstrukciju sredstava prilikom tiskanja knjige. U mukotrpnoj potrazi za sredstvima, kolegica mr. se. Ivanka Mlinarić napokon je naišla na razumijevanje "Školske knjige", posredstvom urednice mr. se. Jasne Draganović-Matekalo.Na kraju ostvarenja tako velikog projekta, mr. se. Ivanka Mlinari ć ne miruje, već namjerava nastaviti rad na drugoj knjizi, koja bi obuhvatila šetališta ostalih gradova naše zemlje. U svom osvrtu na tiskanu knjigu, mr. se. Ivanka Mlinarić naglašava njezinu posebnu vrijednost kroz okupljanje većeg broja autora raznih profesija. Usklađeni su tekstovi svih autora prema zadanoj koncepciji, tako da knjiga predstavlja zaokruženu cjelinu. Zahvaljujući voditeljici stručnog tima mr. se. Ivanki Mlinarić , u knjizi je objavljeno više fotografija autora Zdravka Arno Ida (1898-1943) doajena naše hortikulture i osnivača Zavoda za vrtlarstvo Agronomskog fakulteta. Ovaj izuzetni stručnjak hortikulture, s nekoliko fakulteta, smatra se začetnikom visokoškolske nastave vrtlarstva i vrtne umjetnosti na zagrebačkom sveučilištu. Osim toga, bio je dugogodišnji tajnik "Hortikulturnog društva" i časopisa "Naš vrt". Preranom smrću u 46. godini života usporenje razvoj visokoškolske nastave vrtlarstva i vrtlarske umjetnosti na zagrebačkom sveučilištu. Šumarstvo kao multidisciplinarna biološka i tehnička struka ima puno dodirnih točaka s uređenjem urbanih prostora - gradskih šetališta i parkova. Nažalost, svjedoci smo sve manjeg broja zaposlenih šumarskih stručnjaka u poduzećima koja se bave uređenjem gradskog zelenila. Za takvu situaciju, osim djelomično neopravdano stvorenog negativnog javnog mijenja o šumarstvu, treba potražiti odgovore i u našoj struci. U našem pristupu treba postići veću otvorenost šumarske struke u javnosti, ali i daleko angažiraniji nastup za |