DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 96 <-- 96 --> PDF |
bolje pozicije, osobito u dodirnim granama kao što je primjerice urbano šumarstvo. Knjigu toplo preporučujemo šumarskim stručnjacima za rad u njihovoj struci, pogotovo malobrojnim stručnjacima na uređenju urbanih zona. To dakako podrazumjeva i angažman na poslovima osnivanja i rada gradskih šetališta i parkova. Knjiga se može nabaviti u knjižarama ili naručiti na adresu "Školska knjiga" d.d., 10 000 Zagreb, Masary kova 28, tel. 01/4830-493 po cijeni od 186,00 kuna. Format knjige je 27 x 21 cm u tvrdom uvezu na 196 stranica. Dr. se. Vicko Ivančević MONTI E BOSCHI (talijanski časopis za ekologiju i tehniku primijenjenu na šume i planinski okoliš) Iz broja 5, rujan-listopad 2002. g. izdvajamo: Umberto Bagnaresi: Međunarodna godina planina Uvodni članak lista napisao je direktor časopisa u povodu međunarodne godine planina. Generalna skupština Ujedinjenih naroda iz 1998. g. proglasila je 2002. g. međunarodnom godinom planina. Glavni cilj ove odluke je promoviranje očuvanja i održivog razvoja planinskih regija, kako bi se osigurala dobrobit lokalnih zajednica i očuvala prirodna i kulturna vrijednost tih regija. U Italiji je u povodu Godine planina organizirano niz kongresa i manifestacija, analizirano je stanje i perspektiva planinskog područja, koje je nezamjenjive vrijednosti i koje obavlja važne funkcije za cijelo društvo. Specifičnost i vitalnost ugrožena je brzim promjenama ekonomije i društva. U poslijeratnom razdoblju izmijenjeni su odnosi između populacija koje žive u planinama i prirodnih resursa toga područja. Novi ekonomski i socijalni zakoni vezani na blizinu industrijskih i urbanih zona, kao i povećana nazočnost i utjecaj osoba drukčijih životnih navika u planinskom području, poremetili su tradicionalnu ravnotežu. Posljedice tog fenomena su povećana nezainteresiranost za zaštitu produktivnih resursa planine. Doduše, u izvjesnim šumskim zonama koje su jedno vrijeme preintenzivno korištene, dobro dođe "pauza" radi ubrzanja uspostavljanja vegetacijske ravnoteže, dok na drugoj strani napuštanje aktivnosti uzrokuje ekonomske gubitke i smanjenu zaposlenost. Najveći dio talijanskih šuma ima višefunkcionalnu važnost i to: zaštitnu, produktivnu, turističku i ambijentalnu. Vlasniku šume izravnu korist obično daje samo produktivna funkcija, dok mu specifičan način gospodarenja samo povećava troškove. Višefunkcionalna uloga šuma zahtijeva gospodarenje na većim površinama, te iz tih razloga treba zaustaviti proces usitnjavanja posjeda i favorizirati nove oblike udruživanja radi realizacije gospodarenja na većim površinama. Analogna situacija je i s poljoprivrednim površinama u planinskom području, gdje je zbog iseljavanja stanovništva (posebice mladog) zapuštena proizvodnja poljoprivrednih proizvoda, koji bi danas odigrali veliku ulogu, jer je potražnja za proizvodima visoke ekološke vrijednosti itekako važna. Pitanje je da li su te aktivnosti koje se odnose posebice na lokalne produktivne vrijednosti i na zaštitu planinskog područja adekvatno tretirane u nacionalnom i lokalnom zakonodavstvu? Nedostatak zakonskih propisa nije jedini koji ograničava djelovanje u tim produktivnim sektorima, već nedovoljno zalaganje lokalne administracije. Također nedostaje i kontinuirana aktivnost stručnjaka koji bi bili u stalnom kontaktu s ruralnim stanovništvom. Prijedlozi, programi i direktive koje proizlaze iz brojnih skupova u povodu Međunarodne godine planina trebali bi doprinijeti poboljšanju vitalnosti planinskog područja. Giandiego C a m p e t e 11 a, Roberto C a n u 11 o, Giuseppe A n g e 1 i n i: Stanje livadskih hrastova u okolici rijeke Chienti (Macerata) Pojedinačni hrastovi dio su poljoprivrednog krajolika u provinciji Macerata. Pretežito se radi o hrastu meduncu (Quercus pubescens Wild.). To su izolirani primjerci smješteni između žitnih polja, travnjaka i pašnjaka, koji rijeđe formiraju male grupe ili pak omeđuju uske seoske puteve između privatnih posjeda. U tom slučaju značajna je njihova ekološko-funkcionalna uloga koju ima korjenov aparat u sprječavanju površinske erozije. O vrijednosti tih stabala Chiarugisi je rekao: "Oni predstavljaju mnogo više od elemenata izuzetne ljepote u krajoliku, oni su svjedoci originalnog izgleda iskonskih šuma". Oni predstavljaju vrijednu riznicu genetskih elemenata iskoristivih za genetsko poboljšanje šumskih stabala. Ta su stabla najčešće starija od sto godina i predstavljaju važne elemente za dendrokronološka proučavanja. U posljednje vrijeme opaženi su u regiji Marche, a i u ostalim talijanskim regijama opasni simptomi obolje |