DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 96     <-- 96 -->        PDF

bolje pozicije, osobito u dodirnim granama kao što je
primjerice urbano šumarstvo. Knjigu toplo preporučujemo
šumarskim stručnjacima za rad u njihovoj struci,
pogotovo malobrojnim stručnjacima na uređenju urbanih
zona. To dakako podrazumjeva i angažman na poslovima
osnivanja i rada gradskih šetališta i parkova.


Knjiga se može nabaviti u knjižarama ili naručiti na
adresu "Školska knjiga" d.d., 10 000 Zagreb, Masary


kova 28, tel. 01/4830-493 po cijeni od 186,00 kuna.
Format knjige je 27 x 21 cm u tvrdom uvezu na 196
stranica.


Dr. se. Vicko Ivančević


MONTI E BOSCHI


(talijanski časopis za ekologiju i tehniku primijenjenu na šume i planinski okoliš)


Iz broja 5, rujan-listopad 2002. g. izdvajamo:
Umberto Bagnaresi: Međunarodna godina planina


Uvodni članak lista napisao je direktor časopisa u
povodu međunarodne godine planina. Generalna skupština
Ujedinjenih naroda iz 1998. g. proglasila je 2002.


g. međunarodnom godinom planina. Glavni cilj ove
odluke je promoviranje očuvanja i održivog razvoja
planinskih regija, kako bi se osigurala dobrobit lokalnih
zajednica i očuvala prirodna i kulturna vrijednost
tih regija.
U Italiji je u povodu Godine planina organizirano
niz kongresa i manifestacija, analizirano je stanje i perspektiva
planinskog područja, koje je nezamjenjive
vrijednosti i koje obavlja važne funkcije za cijelo društvo.
Specifičnost i vitalnost ugrožena je brzim promjenama
ekonomije i društva.


U poslijeratnom razdoblju izmijenjeni su odnosi
između populacija koje žive u planinama i prirodnih
resursa toga područja. Novi ekonomski i socijalni
zakoni vezani na blizinu industrijskih i urbanih zona,
kao i povećana nazočnost i utjecaj osoba drukčijih
životnih navika u planinskom području, poremetili su
tradicionalnu ravnotežu. Posljedice tog fenomena su
povećana nezainteresiranost za zaštitu produktivnih
resursa planine.


Doduše, u izvjesnim šumskim zonama koje su jedno
vrijeme preintenzivno korištene, dobro dođe "pauza"
radi ubrzanja uspostavljanja vegetacijske ravnoteže,
dok na drugoj strani napuštanje aktivnosti uzrokuje
ekonomske gubitke i smanjenu zaposlenost.


Najveći dio talijanskih šuma ima višefunkcionalnu
važnost i to: zaštitnu, produktivnu, turističku i ambijentalnu.
Vlasniku šume izravnu korist obično daje
samo produktivna funkcija, dok mu specifičan način
gospodarenja samo povećava troškove. Višefunkcionalna
uloga šuma zahtijeva gospodarenje na većim površinama,
te iz tih razloga treba zaustaviti proces usitnjavanja
posjeda i favorizirati nove oblike udruživanja
radi realizacije gospodarenja na većim površinama.


Analogna situacija je i s poljoprivrednim površinama
u planinskom području, gdje je zbog iseljavanja
stanovništva (posebice mladog) zapuštena proizvodnja
poljoprivrednih proizvoda, koji bi danas odigrali veliku
ulogu, jer je potražnja za proizvodima visoke ekološke
vrijednosti itekako važna. Pitanje je da li su te aktivnosti
koje se odnose posebice na lokalne produktivne
vrijednosti i na zaštitu planinskog područja adekvatno
tretirane u nacionalnom i lokalnom zakonodavstvu?


Nedostatak zakonskih propisa nije jedini koji ograničava
djelovanje u tim produktivnim sektorima, već
nedovoljno zalaganje lokalne administracije. Također
nedostaje i kontinuirana aktivnost stručnjaka koji bi
bili u stalnom kontaktu s ruralnim stanovništvom.


Prijedlozi, programi i direktive koje proizlaze iz
brojnih skupova u povodu Međunarodne godine planina
trebali bi doprinijeti poboljšanju vitalnosti planinskog
područja.


Giandiego C a m p e t e 11 a, Roberto C a n u 11 o, Giuseppe
A n g e 1 i n i: Stanje livadskih hrastova u okolici
rijeke Chienti (Macerata)


Pojedinačni hrastovi dio su poljoprivrednog krajolika
u provinciji Macerata. Pretežito se radi o hrastu meduncu
(Quercus pubescens Wild.). To su izolirani primjerci
smješteni između žitnih polja, travnjaka i pašnjaka,
koji rijeđe formiraju male grupe ili pak omeđuju
uske seoske puteve između privatnih posjeda. U tom
slučaju značajna je njihova ekološko-funkcionalna
uloga koju ima korjenov aparat u sprječavanju površinske
erozije.


O vrijednosti tih stabala Chiarugisi je rekao: "Oni
predstavljaju mnogo više od elemenata izuzetne ljepote
u krajoliku, oni su svjedoci originalnog izgleda iskonskih
šuma". Oni predstavljaju vrijednu riznicu genetskih
elemenata iskoristivih za genetsko poboljšanje
šumskih stabala. Ta su stabla najčešće starija od sto godina
i predstavljaju važne elemente za dendrokronološka
proučavanja.


U posljednje vrijeme opaženi su u regiji Marche, a i
u ostalim talijanskim regijama opasni simptomi obolje




ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 97     <-- 97 -->        PDF

nja osamljenih stabala medunca. Uzročnici oboljenja
za sada su nepoznati, ali se dovode u vezu s nedovoljno
jasnom pojavom propadanja šuma u Europi.


Biondi iRossi su 1987. g. pručavali medunac u
provinciji Ancona i upozorili na potrebu istraživanja
patoloških pojava, posebno kod starih stabala.


Pored ostalog, treba naglasiti povijesnu, kulturnu i
rekreativnu funkciju tih stabala. Do polovice prošlog
stoljeća služila su kao "izvor hlada" za seljake i stoku u
ljetnim vrućinama, a svojim plodom žirom osiguravali
hranu za svinje. Takva stabla predstavljala su vrijednost
i rijetko tko je bez izuzetnog razloga sjekao ista.


Iz tih razloga provedena su istraživanja u dvije zone,
gdje su primjenjivani različiti režimi gospodarenja:
prva u rezervatu "Abbadia di Fiastra", druga u privatnom
vlasništvu u komuni Urbisaglia.


Glavni cilj istraživanja bio je skupiti što više informacija
(stanišni uvjeti, dendrološki i biološkosanitarni
podaci) koji se odnose na populacije livadskih hrastova
radi ustanovljenja zdravstvenog stanja i utjecaja različitih
režima gospodarenja na to stanje.


Klima je na oba područja istraživanja tipično submediteranska,
s blagim zimama i vrućim i sušnim ljetnim
razdobljem. Srednja godišnja temperatura je 14 °C,
a godišnje oborine 770 mm. Podloga je vapneno-glinasta
i izuzetno pješčana. Nadmorska visina kreće se od
250-350 m.


Snimljeni su svi relevantni podaci, gubitak lišća
kao indikator zdravstvenog stanja individua. Po tom
kriteriju stabla - uzorci su podijeljeni u sljedeće klase:


klasa 0 - stabla s gubitkom lišća do 10 % (praktički


zdrava stabla)


klasa 1 - stabla s gubitkom lišća između 11 i 35 %


(lagana defolijacija)


klasa 2 - stabla s gubitkom lišća od 36 do 70 % (ve


liko učešće suhih grančica i grana)


Tipični izgledi krajolika s pojedinačnim stablima hrasta medunca


-
klasa 3 - stabla s gubitkom lišća iznad 70 % (krošnja
vrlo rijetka, mnoge grane mrtve ili lišće samo
na vrhovima grana)
Posebno je evidentirana naznočnost parazita, kao i
razna mehanička oštećenja.
Najvažniji podaci za obadvije zone statistički su
obrađeni i grafički prikazani i to:
distribucija stabala po debljinskim razredima


-
distribucija stabala po visinskim razredima
-
distribucija stabala po visini uključenja krošnje
-
distribucija % stabala po stupnjevima oštećenja
(defolijacija)
-
distribucija % stabala po stupnjevima oštećenja od
parazita
Rezultati istraživanja u obje zone evidentirali su nezanemarive
simptome "stresa". Veći stupnjevi oštećenja
ustanovljeni su na staništima s većim deficitom
vlažnosti u ljetnom razdoblju.


Bilo bi dobro, kaže autor, da se iz pasivnog očuvanja
koje je propisano zakonskim odredbama prijeđe na
aktivno očuvanje, koje uz održavanje nepromijenjenog
stanja krajolika podržava i direktive koje favoriziraju
prirodnu obnovu hrastova za koju postoje objektivni
uvjeti.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 99     <-- 99 -->        PDF

U skladu s okvirnim zakonom o Nacionalnim parObavljana
su studijska proučavanja na pašnjacima
kovima pašarenje je predviđeno kao jedna od kompopadina
Monte Sibillini, na nadmorskoj visini od
nenata za očuvanje osnovnih vrijednosti krajolika. 1350-2448 m n. v. Tlo obilježava vapnena podloga


i ´V--",´jj ;*-:-


Visoravan Castclluccio ljeti


koja često izbija na površinu. Srednja godišnja temperatura
iznosi 6,3 °C (srednja u sječnju -1 °C, a srednja u
srpnju 13,5 °C). Prosječne godišnje oborine iznose
843 mm. Na tom području većina šuma je posječena
radi dobivanja većih pašnjačkih površina. Ostaci šuma
su formacije bukve na terenima koji ne odgovaraju za
pašarenje.


Sastav vegetacije na pašnjacima je sljedeći:


Graminacee (60 %) - Sesleria tenuifolia, S. nitida,


Festuca dimorpha, F. nigrescens, Brachypodium


genuense, Anthoxanthum odoratum,


Leguminosae (4 %) -Trifolium repens, T. pratense


i Medicago lupulina,
ostale vrste (36 %) - Thymus striatus, Hieracium
pilosella, Globularia cordifolia, Euphorbia cyparissias,
Plantago atrata i Crepis aurea.


U daljnjem tekstu autori su obradili tipičnu "haziendu"
za uzgoj ovaca u planinskim uvjetima. Godine


Uzgojna štala u okolici Casale Ghessi


1996. kada su obavljena istraživanja, imanje je brojilo
2500 ovaca i sto ovnova koji se drže na odvojenim
pašnjacima do vremena pripuštanja. Primjenjuje se
metoda vertikalnog selenja (od 600-2500 m n. v.). Cilj
uzgoja je proizvodnja janjaca (18 do 25 kg žive vage),
vune i mlijeka za proizvodnju sira. Proizvodi se 2100
janjaca za prodaju (gotovo jedno janje po ovci), vune 7
do 8 tona godišnje (3 kg po ovci, 4 kg po ovnu) te vrlo
kvalitetno mlijeko u količini od oko 33 litre po odrasloj
ovci. Od mlijeka se pravi poznati ovčiji sir Pecorino.


Proljetni janjci prodaju se za vrijeme Uskrsnih praznika,
dok se od janjaca iz razdoblja kolovoz-listopad
kvalitetni ženski janjci ostavljaju za daljnji uzgoj, a muški
prodaju tijekom zime.


Ovce su podjeljene u pet podjednakih stada, a 800
ha pašnjaka podijeljeno je na 8 sektora koji se razlikuju
po topografskim i produktivnim karakteristikama već
prema potrebama pojedinih stada. Sezona pašarenja
podijeljena je na 8 razdoblja u funkciji premještanja


Lcguminose kao selekcionirana prehrana Intenzivno korištenje vrijednih pašnjaka




ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 98     <-- 98 -->        PDF

Stefano Ca11oi, Lorenzo Ciccarese, Davide Pettenella,
Elisa Zanolini: Investicije u šumarstvu
Italije - provođenje odredaba Protokola iz Kvota


Radi suprostavljanja opasnosti od globalnog zagrijavanja,
1997. g. je u okviru trećeg zasjedanja komisije
UN o klimatskim promjenama donesen protokol iz
Kyota. Odrednice Protokola traže smanjenje emisije
stakleničkih plinova za 5,2 % u razdoblju od 2008. do
2012. g. u odnosu na 1990. g.


Već u Kyotu jedna od glavnih tema bila je korištenje
šuma i poljoprivrednih terena za redukciju emisije
stakleničkih plinova (prilog br. 1 - Protokola). To predviđa
promjene u oblicima korištenja šuma te šumskog i
poljoprivrednog zemljišta. U okviru Priloga br. 1 Protokola
usvojeni su određeni ključni termini kao npr:


-
šuma je površina najmanje veličine 0,05 do 1,0 ha, s
najmanjom pokrivenosti terena stablima od 10 do
30 %, te najmanjom visinom stabala od 2,5 m u zrelosti
-
pošumljavanje je pretvaranje u šumu (utjecajem čovjeka)
neke površine koja nije bila šuma najmanje
50 g.
-
ponovno pošumljavanje je pretvaranje u šumu (utjecajem
čovjeka) neke površine koja je nekada bila
šuma, ali je posljednjih 50 g. korištena u druge svrhe
-
ukidanje šume je konverzja šumske površine u druge
svrhe
-
obnova vegetacije je akcija pod utjecajem čovjeka,
gdje se povećava pokrivenost terena vegetacijom
na malim površinama (do 0,5 ha)


-
gospodarenje šumom je niz radnji da bi se održalo
stanje neke šume i sačuvale ekološke funkcije (od
kojih je najvažnije očuvanje biološke raznolikosti)
-
gospodarenje poljoprivrednim površinama je niz
radnji na aktivnom poljoprivrednom zemljištu, na
terenima pod ugarom, te privremeno neobrađenim
terenom
gospodarenje livadama i pašnjacima je niz radnji na


terenima koji se koriste za uzgoj stoke, s ciljem po


boljšanja kvalitete i kvantitete.


Realizacija investicija u šumarstvu u svrhu uskladištenja
ugljika je već u tijeku: 4 milijuna ha su već u fazi
ralizacije (Moura Costa - 2001. g), više od 40 projekata
realizirano je u Zemljama u razvoju (Brazil, Bolivia,
Costarica, Ecuador, Malesia, Uganda), u industrijski
razvijenim (Austrija, Nizozemska) i zemljama u tranziciji
(Republika Češka, Rumunjska). Mnoge od ovih
inicijativa podređene su testiranju učinkovitosti obavljanja
funkcije uskladištenja ugljika. Svjetska banka
otvorila je fond od 180 milijuna dolara i formirala organ
za praćenje ovih investicija. Ipak, većina investicija
koje su jednostavno nazvane Kyoto šume, prethodnica
su zakonskim odredbama koje obvezuju proizvo


đače stakleničkih plinova za realizaciju investicijskih
projekata. Mnogi zahvati obavljeni su na bazi kooperacija
sa zemljama u razvoju ili na bazi korištenja obveznih
sredstava koja se akumuliraju od poreza na proizvodnju
energenata (Carbon tax).


U drugom dijelu članka autori su prikazali rezultate
istraživanja mogućnosti uskladištenja ugljičnog dioksida
i vrijednosti tog uskladištenja u usporedbi sa vrijednošću
proizvedene drvne mase.


Ta su istraživanja obavljena u Val di Fiemme, u odsjeku
Monte Cornom, na površini od 1203 ha, od kojih
je 640 ha šumovito. Pola površine je namijenjeno proizvodnoj
funkciji, a pola zaštitnoj.


Radi procjene razmjene ugljika iz atmosfere i raznih
tipova šumske vegetacije korišten je program
"C02FIX". Taj model posebno je programiran za kvantifikaciju
ugljika sadržanog u cijelom šumskom ekosustavu.
Cilj tog istraživanja bio je ustanoviti ekonomsku
povoljnost raznih načina gospodarenja, vodeći računa o
cijeni "kvota" emisije plinova. U tu svrhu korištene su
dvije cijene za tonu uskladištenog ugljika: 10 i 25 dolara.
Kao rezultat istraživanja dobiveni su različiti pokazatelji
o povoljnosti sječa različitih intenziteta. U slučaju
potpune obustave korištenja drvne mase kvota za uskladištenu
tonu ugljika trebala bi biti najmanje 57,6 dolara.
U slučaju redukcije korištenja za 20 %, cijena bi
trebala biti 20,2 dolara za tonu itd.


Svakako u visokim planinskim zonama treba uzeti
u obzir visoke troškove eksploatacije i manju vrijednost
proizvoda. Da bi se mogle ponuditi povoljne ponude
za programirane investicije treba još poboljšati
raspoloživu bazu podataka, osobito u odnosu na postojeće
ekosustave prepuštene prirodnoj evoluciji.


Paride D ´ 011 a v i o, Michele S c o 11 o n: Način korištenja
pašnjaka u Nacionalnom parku Monte Sibillini
(centralni Apenini)


Korištenje prostranih pašnjaka središnjih Apenina
za ispasišta stada ovaca duga je tradicija toga područja.
To je za područje Monte Sibillini vrlo značajno. Da bi
se stvarili novih pašnjaci eliminirane su mnoge šume u
planinskim zonama (1000-1800 m) osim onih koje
nisu bile interesantne za pašarenje, kao i manje šumske
površine namijenjene opskrbi lokalnog stanovništva
ogrjevom. Travnate površine su tako zauzele, zajedno s
onima primarnog porjekla, površinu od 34 % ukupne
površine parka. Ipak, zbog ekonomskih i socijalnih
promjena, uzgoj ovaca poslije rata općenito je smanjen
u cijelim Apeninima. Tako je na primjer na području
Castelluccio di Norcia bilo odmah poslije rata 11000
ovaca, 1977. g. 7000, a 2001. g. svega 1200 ovaca. Isto
tako postepeno su nestajale "horizontalne seobe", a
ostala su samo vertikalna selenja na kratke distance pomoću
autoprijevoza, ili pak stacionirano pašarenje.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 100     <-- 100 -->        PDF

Stada, ovisno o ciklusu proizvodnje te dolasku i odlasku
stada s nižih predjela. U svakom razdoblju pojedinom
stadu pripada jedno ili više sektora.


Često se javljaju problemi vezani uz činjenicu da
ovce previše uništavaju biljne vrste koje preferiraju,
što dovodi do degradacije pašnjaka. Također je važno
koliko su dugo ovce na dnevnoj paši (8-9 sati) i koliko
traje njihov odmoru štalama (15-16 sati) što omogućava
obnovu pašnjaka.


Po mišljenju autora, ostaje još dosta problema koje
bi trebalo istražiti a to su: dopunska prehrana, zdravstvena
kontrola životinja, uzgoj i prehrana za vrijeme
boravka u štalama.


Fabio Raddi: Šumski sektor zemalja Istočno-
Središnje Europe - Ekonomsko socijalne perspektive


U ovom članku autor obraduje promjene u šumskom
dijelu Europe, koje će se dogoditi nakon uključenja
novih europskih zemalja u EU.


Od 1989. g. započeo je proces promjena političkih i
ekonomskih sustava deset europskih zemalja kandidata
za ulazak u EU, a koje su to i zatražile. To su: Mađarska
(1994), Poljska (1994), Rumunjska (1995), Slovačka
(1995), Letonija (1995), Estonija (1995), Litva (1995),
Bugarska (1995), Češka (1996) i Slovenija (1996). Ovo
proširenje EU predstavlja povećanje ukupne površine za
33 % te porast stanovništva od 28 %. Ukupni bruto proizvod
povećat će se za svega 4 %, a bruto proizvod po
glavi stanovnika smanjiti će se za 20 %.


Što se tiče ekonomije u šumsko-poljoprivrednom
kompleksu, postoje velike razlike između zemalja EU i
budućih članica. Radi što bolje ekonomske transformacije
u tim zemljama EU je financirala inicijative i projekte
za favoriziranje integracije.


Zemlja zalihe
milijuna m3
po ha
m3
Bugarska 467 141
Estonija 314 146
Letonija 489 173
Litva 362 182
Poljska 1908 213
Češka 600 231
Rumunjska 1350 217
Slovačka 511 257
Slovenija 311 266
Mađarska 315 197


Ovi podaci indikativni su i mađusobno teško usporedivi.
Etat je u relaciji sa šumskom površinom, a to
znači velik u Poljskoj i Rumunjskoj, ali je u postotku
prosjek manji nego u zemljama EU.


U razdoblju 1990. do 2020. g. predviđa se povećanje
potrošnje piljene građe u Letoniji, Litvi i Poljskoj,


Šumski sektor zemalja Centralne i Istočne Europe je
u krizi djelom zbog sporog restrukturiranja i spore privatizacije,
a dijelom zbog općenitih problema u produktivnim
sustavima nacionalnih ekonomija. Ova istraživanja
vođena su u svrhu odgovora na sljedeća pitanja:


procjena ekonomskih potencijala šumskog sektora
pocjena proizvodnje drvnih i drugih proizvoda šumarstva


-
uloga šuma u zaštiti prirodnih resursa i očuvanju
biološke raznolikosti
-
važnost šumske proizvodnje u okviru nacionalne
ekonomije
Prijelaz iz planske ekonomije u tržišnu ekonomiju
važna je realnost, pa će EU proširenjem sa zemljama
Središnje i Istočne Europe doživjeti radikalne promjene
cijelog sustava.


Informacije koje se odnose na stanje šumarstva sakupljene
su na bazi suradnje sa šumarskim operatorima
pojedinih zemalja i nisu homogene, već izražavaju različite
metode i standarde. One često nisu usporedive između
sebe i teško ih je sistematizirati. Prezentirane su
mnogobrojne tablice i grafikoni koji se odnose na istraživana
područja.


Ukupna površina ovih zemalja iznosi 1.065.282
km2, od čega na šume otpada 340.268 km2 (32 %). Šumovitost
je različita od 20 % (Mađarska) do 54 % (Slovenija).
Prosječna šumovitost (32 %) veća je od prosječne
šumovitosti EU (30 %). Valja napomenuti da se u
posljednjem razdoblju ova šumovitost povećava dijelom
učinkovito, a dijelom radi prilagođavanja definicije
šume kriteriju FAO -a.


U daljnjem tekstu dani su pregledi učešća listača i
četinjača, visokih šuma i panjača, te ukupna drvna masa,
prirast i etat koji po zemljama iznose:


god. prirast
milijuna m3
god. pr./ha
m3
etat
% prirasta
13,00 3,87 40
9,50 4,71 52
16,50 5,82 51
12,30 6,35 54
55,90 6,25 74
16,50 6,97 83
34,00 5,47 39
13,90 7,22 53
7,10 7,10 36
12,00 6,62 60


kao i općenito povećanje potrošnje ploča na bazi drveta,
papira i kartona, što će omogućiti plasman tih proizvoda
iz EU, jer u zemljama Istočne i Srednje Europe
uglavnom nema značajnije proizvodnje.


Poseban problem u razdoblju tranzicije predstavlja
povratak šuma bivšim vlasnicima i njihovim nasljedni