DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 29     <-- 29 -->        PDF

PRETH0DN0 PRIOPCENJE PRELIMINARY COMMUNICATION Sumarski list br 1-2 CXXVI1 (2003) 27-33
UDK 630* 156


STETE NA DIVLJACI I STETE OD DIVLJACI NA PODRUCJU
KRAPINSKO-ZAGORSKE ZUPANIJE


GAME LOSS AND DAMAGES FROM THE GAME AT THE
KRAPINSKO-ZAGORSKA COUNTY DISTRICT


Mario VODOLSAK1, Domagoj KRIZAJ2


SAZETAK: 30 zajednickih lovista Krapinsko-zagorske zupanije pokriva
povrsinu od 114.441 ha, a u njima pravo lova koristi 35 lovackih iidruga.
Istrazivanje je provedeno na uzorku od 14 lovackih udruga it razdoblju od
dvije lovne godine (2000/01. i 2001/02.). Cilj istrazivanja bio je utvrditi odnose
izmedu steta koje cini divljac, steta na divljaci i dijela ulozenih sredstava
za sprjecavanje tih steta.


Rezultati istrazivanja pokazuju da je steta pocinjena na divljaci 2,67puta
vec´a od one pocinjene na motornim vozilima, zatim da troskovi nastali isplatom
steta pocinjenih na poljoprivrednim i sumskim kulturama iznose 59 %
ulozenih sredstava za sprjecavanje steta, uz napomenu, da su u obracun uzete
samo novcane naknade, te da od steta na divljaci, stete od krivolova, predatora
i nekih drugih uzroka uginuca cine 49,8 %.


Prikazani rezultati istrazivanja upucuju na cinjenicu daje, za sada, jedini
ucinkovit nacin zastite od nezeljenih negativnihfinancijskihposljedica za ovlastenikaprava
lova glede steta osiguranje lovista kod osiguravajuceg drustva.


Kljucne rijeci: stete od divljaci, stete na divljaci, Krapinsko-zagorska
zupanija


1. UVOD - Introduction
U Krapinsko-zagorskoj zupaniji ustanovljeno je 1 29/99) ukinuta mogucnost davanja zajednickih lovista
drzavno loviste te, na povrsini od 114.441 ha, 30 zajeu
podzakup.
dnickih lovista prosjecne povrsine od 3815 ha. Najma-


Citavo Hrvatsko Zagorje karakterizira velika napunje
loviste ima povrsinu od 1400 ha, a najvece 6695 ha.


cenost i izgradena mreza prometnica pa je samim time
Vazno je napomenuti da su stvarne povrsine lovista,


diktiran i izgled lovista, ispresijecanih mnogobrojnim
zbog velike naseljenosti, daleko manje. Lovista Hrvat


cestama i zeljeznickim prugama. U osnovi Zagorje na
skog Zagorja po tipu su nizinsko-brdska lovista.


dva dijela presijeca glavna autocesta u smjeru sjever-


U zajednickim lovistima pravo lova koristi 35 lojug,
koja je onemogucila vjekovne migracije divljaci
vackih udruga, uz primjedbu da u dva lovista pravo unutar citavog teritorija. Takoder je u posljednje vrijelova
koriste po tri ovlastenika, odnosno ta dva lovista me uocen porast izgradnje vikendica, sto pridonosi redana
su u podzakup, koji ce biti na snazi do isteka za-mecenju mira u lovistima.
kupa prava lova 2006. godine, buduci daje Izmjenama


Takve cinjenice dovele su do danasnjeg stanja u
i dopunama Zakona o lovu ("Narodne novine" broj


ovim lovistima u kojima od glavnih gospodarskih
vrsta obitavaju srna obicna, zee, fazan i trcka, a uz vodotoke
rijeka te prirodna i umjetna jezera divlja patka.
Po obroncima Zagrebacke gore, Ivancice, Strahinjcice


Mario Vodolsak, dipt ing., Lovacki savez Krapinsko-zagorske i Maceljske gore obitavaju divlje svinje, dok se jelenzupanije,
Trg S. Radica 3, 49000 Krapina


ska divljac zadrzava na Ivancici i spada u autoktonu


Domagoj Krizaj, dipt ing.. Drzavni inspcktorat, Uiica grada


faunu Sjeverozapadne Hrvatske. Sve se to odrazava na


Vukovara78, 10000 Zagreb




ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 30     <-- 30 -->        PDF

M. Vodulsak. D. Kri/aj: STKTE NA DIVLJACI I STETE OP DIVLJACI NA PODRUCJU KRAP1NSKO-... Sumarski list br. 1-2, CXXV1I (2003). 27-33
problematiku uzgoja i zastite divljaci, ali i na stete koje srnece divljaci, koji se izravno odrazava na sve veca
nastaju od divljaci na sumskim i poljoprivrednim povr-stradavanja te vrste divljaci na prometnicama.


sinama. Vrlo je vazno spomenuti porast brojnog stanja


2.
CILJ RADA
Cilj rada je napraviti analize steta na divljaci i steta
od divljaci u korelaciji s nekoliko parametara i to:


/.
Stete koje nastaju od divljaci vezano za poljoprivredne
i sumske povrsine.


Analizirati visine steta nacinjenih na usjevima i
sumskim kulturama, nacin procjene stete i oblik nadoknade
stete.


Stete koje nastaju od divljaci na privatnoj imovini i
prometnicama (osobni automobili i si.) i istovremene
stete na divljaci.


3. PODRUCJEPredmetna analiza steta od divljaci i steta na divljaci
napravljena je na slucajno odabranom uzorku od 14
zajednickih lovista s podrucja Krapinsko-zagorske zupanije
u razdoblju od dvije lovne godine (2000/01. i


3


-
Purpose
Analizirati odnos izmedu napravljenih steta i njihove
procjene naspram vrijednosti divljaci po odstetnom
cjeniku divljaci.


Problematika vezana uz propise Zakona o lovu
("Narodnenovine"broj 10/94, 22/94, 29/99, 76/99,
14/01 i 4/02) za stete koje pocini divljac koja u
lovistu stalno ne zivi.


RADA - District


2001/02.). Taj uzorak je stvarni pokazatelj problema


vezanog za koristenje prava lova u zajednickim otvore


nim lovistima Hrvatskog Zagorja.


4. METODE RADA - Methods
Analiziran je odnos izmedu mjera za sprjecavanje
nastanka steta od divljaci i na divljaci naspram nastalih
steta i njihovih posljcdica. Ta korelacija obuhvaca razdoblje
od pripremnih radnji za sprjecavanje steta do
trenutka potpunog saniranja stete i zatvaranja kruga.


1.
Preventivne mjere i postupci za sprjecavanje steta
od divljaci i na divljaci:
a} donosenje godisnjeg plana za poduzimanje
odredenih mjera za sprjecavanje steta od divljaci
i na divljaci i njegovaprovedba,


b) uzgojno-zastitne mjere u smislu koristenja prava
lova,
c) mjere ocuvanja stanista i fondova divljaci prcma
lovnogospodarskom kapacitetu lovista.


2.
Odnos izmedu nastalih steta u korelaciji s poduzetim
preventivnim mjerama te njihov medusobni financijski
ucinak:
a) nacin procjenjivanja nastalih steta,
b) oblici namirenja steta ostecenicima,
c) povratna vrijednost isplacenih steta za ovlasteni


ka prava lova putem odobrenog odstrjela divljaci
od nadlcznog upravnog tijcla u slucaju steta
koje pocini divljac koja u lovistu stalno ne zivi.


3.
Nacini zastite i osiguranja od eventualnih steta od
divljaci i na divljaci:
a) osiguranje od automobilske odgovornosti - osiguranjc
lovista,
b) odstetni cjenik divljaci,


c) divljac koja u lovistu ne zivi stalno - divljac u
prolazu.


4.
Troskovi vezani za problematiku steta od divljaci i
steta na divljaci.
Analiza steta od divljaci i na divljaci radena je na
temelju podataka prikupljenih od ovlastenika prava
lova od kojih su zatrazeni sljedcci podaci:


1. o nastalim stetama na divljaci (krivolov, stradavanje
na prometnicama, ranjavanje i uginuce, predatori) u
razdoblju od dvije protckle godine (2000./01. i
2001./02.)
2.
o nastalim stetama od divljaci na sumskim i poljoprivrednim
kulturama, i to:
a) datum nastanka stete ili datum evidencije (zapisnik
ili slicno),
b) vrsta osiguranja (ako ga ovlastenik prava lova
ima),
c) procjena stete (prema vazecem odstetnom cjeniku),
d) nacin na koji je steta realizirana (isplata preko
osiguranja ili drugi nacin),
e) podaci o utrosenim novcanim sredstvima za realizaciju
godisnjeg plana za sprjecavanje steta od
divljaci (repelenti, zastitna sredstva i drugo)


3.
o nastalim stetama na motornim i drugim vozilima.
Za usporedbu utrosenih sredstava i iskoristivosti na
temelju odobrenog odstrjela koristenje zupanijski odstetni
cjenik divljaci.




ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 31     <-- 31 -->        PDF

M. Vodolsak. D. Kri/aj: STETE NA DIVLJACI I STETh OP DIVLJACI NA PODRUCJU KRAP1NSKO-... Sumarski list br. 1-2. CXXVII (2003). 27-33
5. OBRADA PODATAKA I REZULTATI RAD A
Data processing and results
Na temelju dobivenih podataka napravljena je ana- voljnog angaziranja ovlastenika prava lova u smislu


liza odnosa izmedu nastalih steta kao posljedica nedo- sprjecavanja nastanka steta.


vrsta stete


vrijednost
divljaci
prema
odstctnom
cjeniku


6.500.00 kn
6.500,00 kn
2.500,00 kn
6.500,00 kn
8.500,00 kn


*
-


6.500.00 kn
*


8.500,00 kn
8.500,00 kn


*
*


8.500,00 kn
6.500,00 kn


8.500,00 kn


8.000,00 kn
6.500,00 kn


*


6.500,00 kn
8.500,00 kn
4.000,00 kn


6.500,00 kn
8.500,00 kn


*
*


6.500,00 kn


2.500,00 kn


*
*


17.000,00 kn


*


8.500,00 kn


*


9.000,00 kn


*


6.500,00 kn


*
*
*


*


D


CD


N


=:


>izi


c 2


-> >


§ s


re


E M
J N


u


s


N


datum


26. 09. 00.
24.04.01.
24. 12.01.
2000/01.
2000/01.
2000/01.
2001/02.
20.05.01.
17.06.01.
05.01.02.
25. 02. 02.
26. 02. 02.
01.05.01.
08.03.02.
28.04.95.
26. 05. 98.
07. 10.99.
30. 12.99.
28.07.00.


2000/01.


18.06.01.
23. 11.01.
24. 11.01.
2001/02.


2000/2001.


2001/2002.


2000/2001.
2001/2002.
2001/2002.


2001/2002.


2001/2002.


09.01.2000.
09.01.2000.
02. 04. 2000.
25. 05. 2000.
05. 08. 2000.
27. 08. 2000.
23. 10.2000.
15.07.2001.
do 15. 08.01.
25.07.2001.
17.08.2001.
20. 12.2001.
05.03.2002.


20021/2002.


2001/2002.


vrsta
divljaci


srnjak
srnjak
zee


srnjak
srna
4 zeca
crna divljac
srnjak
srna
srna
srna
srna


9 zeceva


srna
srnjak
crna divljac
srna
crna divljac
8 zeceva
6 fazana
srnjak
srnjak
srna
12 zeceva
4 fazana
srnjak
srna
lane


srnjak
srna


3 zcca
2 srne
srnjak


zee


srna,
zee


srna
srnjak
2 srne
3 srne
srna
srnjak
srnjak
crna
divljac
srnjak
srnjak
srnjak
srnjak
7
zeceva
7
fazana


vclicina
isplacene
stete
(u kunama)


3.600,00
1.326,00
nema prijave


nema prijave
nema prijave


-


3.000,00
nema prijave


-


nema prijave
nema pri]ave


-
-


8.000.00
nema pri|avc
3.100.00
1.500.00
2.100.00
-


nema prijave


1.000.00


-
-


pokriva
osiguranje


pokriva
osiguranje


-
-
-


nema prijave


650,00 kn


-
-


nema prijave


-


nema prijave


-


nema prijave
3ra´
kukuruza


-


nema prijave


--


-


-


na
divljaci


nalet
nalct
nalet


nalct
nalet
uginuce
procjena
nalet
uginuce
nalet
nalet
predatori


uginuce


nalct
nalet
procjena
nalet
procjena


uginuce


nalet
nalet
predatori


predatori


nalet


nalet


uginuce
predatori
uginuce


gazenje


procjena


bijesna
uginuce
nalet
uginuce
nalet
zamka
nalct


procjena


prostrjel
nalet
uginuce
zamka
predatori
i uainuca
predatori
i uginuca


od
divljaci


automobil
automobil


-


automobil
vlak


-


usjevi
vlak


-


automobil
automobil


-
-


automobil
automobil
usjevi
automobil
usjevi


-


automobil
automobil


-
-


automobil


automobil


---


automobil


usjevi


--


autobus


-


automobil


-


automobil


usjevi


-


automobil


-
-


-


-


indeks


1,81


4.90


-


-
-


8,3


16,7


16,7


12,9


1,06


5,67


6,50


12.1


4.0


5,9
40,0


10.0
10,0
30,0


10,0


10,0


10,0


10.0


8,8


4,8


vrsta
osiguranja
i premijc


od 01.04.
2002.
Croatia
osigur.


nema


nema


Croatia
osiguranje
5.000,00 kn
godisnje


nema


Croatia
osiguranje
(7.500,00 kn
godisnje)


ulozena
sredstva za
sprjecavanjc
steta


deponirana
sredstva pri
ZB (9.200,00)
-1.500,00 za
repelcnte


sredstva za
sprjecavanje
steta (mch. i
kem.
repclenti,
vidljiva i
zvuena
plasila)
nabavljeni
iz donacijc


novcana
sredstva za
provedbu
god. plana
osigurana su
financijskim
planom i
iznosc
10.000,00 kn


financijska
sredstva
isplanirana
su god.
financ.
planom
osigurana
financijska
sredstva za
provedbu
god. plana za
sprjecavanje
steta
- 2.000.00 kn


novcana
sredstva
izdvajaju se
za osiguranje
lovista i
nabavku
odredenih
zastitnih
sredstava
(kem. i meh.
repclenata)
u visini od
10.000,00 kn
godisnje)




ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 32     <-- 32 -->        PDF

M. Vudolsak, D. Krizaj: STETH NA DIVLJACI I STHTE OD DIVLJACI NA PODRUCJU KRAP1NSKO-... Sumarski list br. I 2. CXXVI1 (2003). 27-33
3


c c


c


5
c
3
CO


u


0

0 0
- DO


3
t/3
ed


1


c


0


a


´0


C3


c


U


"c?


c
3


C3


´a.


"cd
3


II


in


06.08.2001.


2001/2002.


2001/2002.


2000/2001.


2000/2001.


2000/2001.


2001/2002.


2001/2002.


2001/2002.


2001/2002.


22. 05. 2000.
28. 05. 2000.
28.03.2001.
20.04.2001.


05.06.2001.


15.06.2001.
2000/2001.
2000/2001.


2000/2001.


14.04.2001.
08.06.2001.
20.06.2001.
22.07.2001.


06. 10.2001.
14. 10.2001.
10.01.2002
30.01.2002.
16.02.2002.


2001/2002.


2001/2002.


2000/2001.


2000/2001.


2001/2002.


2000/2001.


2000/2001.


2001/2002.


2001/2002.


2000/2001.


27. 06. 2000.
17. 12.2000.
2001/2002.
25.02.2001.


srnjak
22
zeca
35
fazana
1 jelen
10
zeceva
15
fazana
1 tele
8
zeceva
20
fazana


crna
divljac
srniak
srnjak


srna


srna


srnjak


srna
srnjak
srna
20
fazana
srnjak
srna
srna
srna
srnjak
2 srne
srna
srnjak
srnjak
29
zeceva
25
fazana
srna,
zee
crna
divljac
crna
divljac
srneca
divljac
5 grla
srnece
divljaci
4 grla
srnece
divljaci
crna
divljac
crna
divljac
srna
nazime
crna
divljac
srnjak


uginuce
predatori
i uginuca
predatori
i uginuca
krivolov
krivolov
predatori
predatori
i uginuce
krivolov
krivolov
predatori
predatori
i uginuce


procjena


nalct
nalet


nalet
nalct


nalet


nalet
krivolov
krivolov
predatori
i uginuce
zamka
krivolov
krivolov
krivolov
zamka
zamka
krivolov
nalet
nalet
predatori
i uginuce
predatori
i uginuce


procjena


procjena


procjena


procjena


nalet


nalet


nalet


procjena


krivolov
krivolov


procjena
krivolov


-
-
-
-
-
-
-
-
-


usjevi


kamion
automobil


automobil
automobil


automobil
automobil


-
-


-


-
----


-
-


kamion
automobil


-
-


usjevi


usjevi


usjevi


usjevi


automobil


automobil


automobil


usjevi


--


usjevi


-


*
*
*
*
*
*
*
*
*


6.500,00 kn
8.500,00 kn


8.500,00 kn
8.500,00 kn


6.500,00 kn
8.500,00 kn


*
*
*


*
*
*
*
*


*
*


6.500,00 kn
6.500,00 kn


*
*


25.000,00 kn


20.000,00 kn
5.000,00 kn


*
*


*


-


-


-


-
-


-
-
-


-


2.000,00


nema priiave
40.000,00
pokriva
osiguranjc
nema prijave
pokriva
osiguranjc
nema prijave


--


-


----
-


--


nema prijave
nema prijave


-


-


530 kg
kukuruza
880 kg
kukuruza


3.120,00 kn


300,00 kn


15.000,00 kn


12.000,00 kn


9.000.00 kn
2.932,00 kn


--


3.050.00 kn
-


14.3


50,0


41,7
33,3


11,1


16.0
33,3
8,9


21,3


0,21


14,3
14,3


19.0
14,3
14,3
14,3
14,3


14.3
28,6
14,3
116


50.0


1.67
1,67
0,56


16,6


-


16,6


nema


nema


nema


nema


nema


nema


nema


za provedbu
plana zastite
financijski
osigurano
1.000,00 kn


financijska
sredstva
osigurana su
za provcdbu
god. plana za
sprjecavanje
stcta u
iznosu
3.000,00 kn


god. sc
osigurava
1.000,00 kn
za provedbu
plana za
sprjecavanje
stcta


na temclju
osiguranih
novcanih
sredstava
financijskim
planom u
iznosu od
1.500,00 kn
god. provodi
se god. plan
za sprjecavanje
steta od
divljaci i
na divljaci


za provedbu
god. plana
zastite
osigurano
3.000,00 kn


financijska
sredstva za
provedbu
god. plana za
sprjecavanje
steta su
godisnje
3.500.00 kn


svake godine
sc za provedbu
plana za
sprjecavanje
steta izdvaja
oko


* indeks ucestalosti krivolova - dobiven korelacijom ukupnog odstrjela po propisu LGO i steta na divljaci od krivolova


ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 33     <-- 33 -->        PDF

M. Vodolsak, D. Kri/aj: STETH NA DIVLJACI I STETE OP DIVLJACI NA PODRLCJU KRAPINSKO-... Sumarski list br. 1 -2, CXXVII (2003), 27-33
Iz prikupljenih podataka napravljeno je nekoliko
analiza i medusobnih odnosa:


Odnos izmedu steta na divljaci i steta na osobnim
vozilima izrazeno indeksom steta


Izracunom iz analiziranih podataka dobiven je prosjecni
indeks steta koji iznosi 2,67, sto znaci da je steta
pocinjena na divljaci 2,67 puta veca od one pocinjene
na motornira vozilima.


II Analiza odnosa izmedu nastale stete na poljoprivrednim
i sumskim kulturama i mjera sprjecavanja
nastanka steta


Izracunom iz analiziranih podataka dobiven je prosjecni
indeks steta koji iznosi 0,59, sto znaci, da troskovi
nastali isplatom steta pocinjenih na poljoprivrednim
i sumskim kulturama iznose 59 % ulozenih sredstava
za sprjecavanje steta, uz napomenu da su u obracun
uzete samo novcane naknade.


III Analiza nastale stete na divljaci od uginuca, krivolova
i predatora naspram ukupnog obavlje-


Graficki prikaz:


nog odstrjela prema propisu lovnogospodarske
osnove


Za sto bolji uvid u velicinu nastale stete od krivolova,
predatora i raznih drugih uzrocnika napravili smo
korelaciju izmedu stvarnih steta na divljaci i ukupnog
odstrjela prema propisu lovnogospodarske osnove te
ga izrazili u postocima - indeks ucestalosti krivolova.


Ukupno dobiveni indeks izrazen je u postocima, a


na primijenjenom uzorku iznosi za odredenu vrstu
divljaci kako slijedi:
jelenobicni33,0%
srnaobicna13,1
%
zee obicni 2,4
%
fazan obicni 1,3
%


Kad zbrojimo dobivene podatke vidjet cemo da od
ukupnih steta na divljaci, stete od krivolova, predatora
i nekih drugih uzroka uginuca, zauzimaju 49,8 %, a s
obzirom na velicinu uzorka pokazatelj su za citavu
zupaniju.


Medusobm odnos steta od uginuca, krivolova
i predatora po vrstama divljaci i ostalih steta


50,20%
33,00%


jelen obicni
H srna obicna


zee obicni
fazan obicni
ostale stete
30% 2,40%


6.
RASPRAVA - Discussion
Odnos izmedu steta na divljaci i steta na osobnim
vozilima izrazeno indeksom steta


Ovdje postoje dva paralelna problema, a to su:


1.
velik dio nacinjene stete ne evidentira se niti ga je
moguce procijeniti ni na vozilima ni na divljaci
2.
stete nastale na divljaci vece su od steta od divljaci,
iako se to u stvarnosti ne odrazava na ekonomsku
dobit ovlastenika prava lova, jer se ovlasteniku u
vecini slucajeva ne isplacuje naknada za pocinjenu
stetu na divljaci.
II Analiza odnosa izmedu nastale stete na poljoprivrednim
i sumskim kulturama i mjera sprjecavanja
nastanka steta


Kod ove analize bitno je istaci:


1.
problematiku vezanu uz preventivne mjere zastite,
a to se posebno odnosi na odrzavanje optimalnog
brojnog stanja divljaci, intenzivno gospodarenje u


smislu prihrane i prehrane divljaci i cuvanja stani


sta.


U vecini analiziranih lovista velik je broj srnece
divljaci, a razlozi tome su dvojaki. Jedan je taj sto su
maticni fondovi divljaci postavljeni nerealno, a ne
stvarnim utvrdivanjem brojnog stanja divljaci. Drugi
razlog, izravno u vezi s prvim, lezi u obavljanju odstrjela
prema propisu lovnogospodarske osnove, koji je
daleko manji od moguceg prema stvarno utvrdenom
brojnom stanju. Zbog toga vecina ovlastenika prava
lova pristupa izradi revizija za srnecu divljac kako bi se
postavio realni maticni fond divljaci, a time i adekvatni
odstrjelni plan, da ne bi doslo do prenapucivanja lovista
i do nastanka vecih steta.


2.
preventivnu zastitu usjeva i sumskih sastojina obuhvacenu
godisnjim planom za poduzimanje odrede


ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 34     <-- 34 -->        PDF

M. Vodolsak, D. Kri/aj: STETE NA DIVLJACI 1 STETE OP DIVLJACI NA PODRUC.IU KRAPINSKO-Sumarski list br. 1-2. CXXVII (2003), 27-33
nih mjera za sprjecavanje steta od divljaci i realizacijom
tog plana.


Prema postojecem Zakonu o lovu ovlastenik prava
lova duzan je donijeti godisnji plan za poduzimanje
odredenih mjera za sprjecavanje steta (sezonski po vrstama
divljaci i vrstama steta od divljaci, kulturama i
si.). Osim sto svake godine donosi takav plan mora ga
provesti i u djelo, tj. napraviti niz predradnji kako bi
konacni rezultat bilo sprjecavanje mogucih steta. Te
predradnje podrazumijevaju sljedece:


osiguranje odredenih fmancijskih sredstava za realizaciju
plana
putem medija javnog priopcavanja ovlastenik prava
lova duzan je informirati vlasnike zemljista gdje,
kada, i kako podici zastitna sredstva za sprjecavanje
steta te im osigurati dovoljne kolicine tih sredstava
u slucaju nastale stete formiranje komisije za procjenu
steta u suglasnosti s vlasnikom zemljista
adekvatno naknadivanje nastale stete.


3.
naknada steta u slucaju kada je steta nastala od one
vrste divljaci koja u lovistu stalno ne zivi, dakle
divljaci u prolazu.
Ovdje je potrebno istaci problem naknade odstete
ovlasteniku prava lova koji je uredno namirio nastale
stete na usjevima i sumskim kulturama. Prema vazecem
Zakonu o lovu clankom 82. stavkom 3. propisano
je da je za stetu koju pocini divljac koja u lovistu stalno
ne zivi, odgovoran ovlastenik prava lova u lovistu u
kojem je steta pocinjena, ali ima pravo na odstrjel te
divljaci. Pravo na odstrel ostvaruje se na temelju dokaza
o naknadenoj steti osteceniku i odobrenja nadleznog
upravnog tijela odnosno ministarstva kada je steta pocinjena
u drzavnom lovistu. Problem se sastoji u provedbi
ovog clanka, jer u odgovarajucim nadleznim
upravnim tijelima ponekad radi neodgovarajuci strucni
kadar te se ne provode navedene odredbe Zakona, tako
da su ovlastenici prava lova cesto zakinuti za odredenu
im naknadu u obliku odstrjela divljaci.


4.
odnos izmedu visina odsteta, ulozenih fmancijskih
sredstava za sprjecavanje steta i osiguranja lovista.
7.
ZAKLJUCAK
Napravljenim analizama dobiven je pregledni prikaz
steta od divljaci i steta na divljaci u Krapinsko-zagorskoj
zupaniji i izvedeni su osnovni zakljucci:


preventivne predradnje za sprjecavanje mogucih
steta od velike su vaznosti i ubuduce im treba posvetiti
veliku pozornost,
provedba lovnogospodarske osnove u smislu uzgojno-
zastitnih mjera provedba prihrane i prehrane,
cuvanja i zastite pa do izvrsenja planiranog odstrjela
divljaci vrlo je vazna mjera za ocuvanje opti-


Ovdje se treba posebno osvrnuti na slucajeve steta
nastalih kao posljedice izravnog naleta vozila na divljac
na prometnicama. Zakon o sigurnosti prometa na
cestama ("Narodne novine" broj 59/96 - procisceni
tekst) propisao je da se ceste moraju obiljezavati propisanim
prometnim znakovima kojima se sudionici u
prometu upozoravaju na opasnost koja im prijeti na
odredenoj cesti ili dijelu te ceste, stavljaju do znanja
ogranicenja, zabrane i obveze kojih se sudionici u prometu
moraju drzati i daju potrebne obavijesti za siguran
i nesmetan tok prometa. To znaci, da se znakom
"divljac na cesti" moraju osigurati sve dionice cesta
koje su ugrozene od mogucih prelazaka divljaci preko
ceste. Taj dio financirali su ovlastenici prava lova i u
suglasnosti s poduzecem za ceste postavili propisane
znakove. Takvi su troskovi za ovlastenika prava lova
izuzetno veliki, a ucinak je nikakav, buduci je sudska
praksa do sada bila takva, da su slucajevi stradavanja
divljaci na prometnicama bili na odgovornost ovlastenika
prava lova, a oni su opet snosili sve troskove odstete,
bez obzira na postavljene prometne znakove. S
druge strane steta nastala na divljaci prema odstetnom
cjeniku nije realizirana u korist ovlastenika prava lova.
Kao za sada jedino moguce rjesenje, namece se osiguranje
lovista preko odgovarajuceg osiguranja, koje u
vecini slucajeva snosi troskove, ali takvo osiguranje
jest dodatni trosak za ovlastenika prava lova.


Ill Analiza nastale stete na divljaci od uginuca, krivolova
i predatora naspram ukupnog obavljenog
odstrjela prema propisu lovnogospodarske
osnove


Stete od krivolova, predatora i nekih drugih uzroka
uginuca cine 49.8 % ukupnih steta na divljaci. Kod
steta kao posljedica protuzakonitog lova, rjesenje je u
suradnji s policijom i inspekcijskim sluzbama, iako se
odsteta za pocinjenu stetu na divljaci moze potrazivati
vimo putem nadleznog suda. stete od uginuca, ukoliko
nisu posljedica epidemije, kao i stete od predatora, ciji
broj je ovlastenik prava lova duzan smanjivati, normalna
su pojava u svakom lovistu i pravilnim gospodarenjem
svode se na minimum.


-
Conclusion
malnog broja divljaci kod kojih ce stete biti svedene
na prihvatljivu razinu,
pristup lovackih udruga prema problemu sprjecavanja
steta od divljaci dignut je na profesionalnu razinu,
cime je omogucena i bolja suradnja s vlasnicima
zemljista, a time se i stete svode na minimum,
odnos izmedu lovackih udruga i nadleznog upravnog
tijela do sada nije bio na profesionalnoj razini,
pa se isplacene stete od divljaci nisu adekvatno
refundirale,




ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 35     <-- 35 -->        PDF

M. Vodolsak. D. Krizaj: STETE NA DIVLJACI I STETE OD DIVLJACI NA PODRUCJU KRAPINSKO-Sumarski list br. 1-2, C.XXVI1 (20(B). 27-.
problem odstetnog cjenika nije rijesen i ubuduce je visoki te ih ovlastenici prava lova ne koriste u dopotrebno
zakonodavcu skrenuti pozornost na nje-voljnom obujmu,
govu primjenu, osiguranje lovista namece se kao jedina prava zastitroskovi
vezani uz provedbu godisnjeg plana za ta od nezeljenih negativnih financijskih posljedica
sprjecavanje steta, kao i osiguranje lovista, dosta su za ovlastenika prava lova.


8. LITERATURA - References
1994. Zakon o lovu ("Narodne novine" broj 10/94, 1996.: Pravilnik o strucnoj sluzbi za provedbu lovno22/
94, 29/99, 76/99, 14/01 i 4/02) gospodarske osnove ("Narodne novine" broj
48/96 i 87/02)


1994. Pravilnik o nacinu izrade plana zastite divljaci
na povrsinama izvan lovista ("Narodne novine" 1996.: Pravilnik o lovocuvarskoj sluzbi ("Narodne nobroj
61/94) vine" broj 48/96 i 87/02)


1995. Pravilnik o sadrzaju, nacinu izrade i postupku 1996.: Zakon o sigurnosti prometa na cestama ("Narodonosenja,
odnosno odobravanja lovnogospo-dne novine" broj 59/96 - procisceni tekst)
darske osnove, programa uzgoja divljaci i programa
zastite divljaci ("Narodne novine" broj 53/95)


SUMMARY: 30 joint hunting grounds of Krapinsko-zagorska County are
spread over an area of 286.102,5 acres with 35 hunting associations using the
hunting right there. This research was carried out as per sample of 14 hunting
associations during the period of two hunting seasons (2000/2001 and
2001/2002) with the goal to establish relations between game loss, damages
from the game and part of the invested resources for prevention of those
damages.


The results show that the game loss is 2,67 times higher than the damage
made to the vehicles by that game. Further the expenses of settled damages at
agricultural and forest cultures come to 59 % of the resources invested in prevention
of the damages, with the remark that only paid compensations were
taken into account, and finally that the losses of poaching, predators and
other causes of perishing come to 49,8 % of the whole game loss.


The shown results suggest the fact that, at present, the only efficient way to
protect himself from unwanted negative financial consequences, for the hunting
right representative, as for the damages, is to ensure the hunting ground
by the insurance company.


Key words: game loss, damages from the game, Krapinsko-zagorska
County




ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 36     <-- 36 -->        PDF

INSTRUMENT! I OPREMA
.-,. U SUMARSTVU


I


Visinomjeri: digitalni (Haglof), sa skalom (Blume Leiss), sa skalom (Sunto)


Spiegel Relascop i Promjerke: digitalne, P. svrdla (boreri) za
Telerelascop Fob drvene i aluminijske, tvrdo ili meko drvo +
taksac, cm, mm rezervni djelovi
(boreri i igle)


0


m a
W
\ I SOKKf Af


Kompasi (SUNTO) GPS Garmin (12, III plus) Vrpce, niveliri, stanice,
geodetski pribor


dalekozori, snajperi COMMUHiCATlONj "´" ^ ^
ormari za nacrte
stolovi sa svjetlom za citanje karata
KOMTEH


s, I TECHNOLOGIES


crta6i pribor
i
ploteri, fotokopirni aparati
KOMTEH-GEO


Majzekovi trokuti, razmjernici
10000 ZAGREB, Trg sportova 11
planimetri, kurvimetri
tel. 01/3650-451 ; fax. 01/3091-027


trasirke, prizme, daljinomjeri, niv. letve e-mail: komteh@zg.tel.hr
http://www.recro.hr/komteh