DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 33 <-- 33 --> PDF |
M. Vodolsak, D. Kri/aj: STETH NA DIVLJACI I STETE OP DIVLJACI NA PODRLCJU KRAPINSKO-... Sumarski list br. 1 -2, CXXVII (2003), 27-33 Iz prikupljenih podataka napravljeno je nekoliko analiza i medusobnih odnosa: Odnos izmedu steta na divljaci i steta na osobnim vozilima izrazeno indeksom steta Izracunom iz analiziranih podataka dobiven je prosjecni indeks steta koji iznosi 2,67, sto znaci da je steta pocinjena na divljaci 2,67 puta veca od one pocinjene na motornira vozilima. II Analiza odnosa izmedu nastale stete na poljoprivrednim i sumskim kulturama i mjera sprjecavanja nastanka steta Izracunom iz analiziranih podataka dobiven je prosjecni indeks steta koji iznosi 0,59, sto znaci, da troskovi nastali isplatom steta pocinjenih na poljoprivrednim i sumskim kulturama iznose 59 % ulozenih sredstava za sprjecavanje steta, uz napomenu da su u obracun uzete samo novcane naknade. III Analiza nastale stete na divljaci od uginuca, krivolova i predatora naspram ukupnog obavlje- Graficki prikaz: nog odstrjela prema propisu lovnogospodarske osnove Za sto bolji uvid u velicinu nastale stete od krivolova, predatora i raznih drugih uzrocnika napravili smo korelaciju izmedu stvarnih steta na divljaci i ukupnog odstrjela prema propisu lovnogospodarske osnove te ga izrazili u postocima - indeks ucestalosti krivolova. Ukupno dobiveni indeks izrazen je u postocima, a na primijenjenom uzorku iznosi za odredenu vrstu divljaci kako slijedi: jelenobicni33,0% srnaobicna13,1 % zee obicni 2,4 % fazan obicni 1,3 % Kad zbrojimo dobivene podatke vidjet cemo da od ukupnih steta na divljaci, stete od krivolova, predatora i nekih drugih uzroka uginuca, zauzimaju 49,8 %, a s obzirom na velicinu uzorka pokazatelj su za citavu zupaniju. Medusobm odnos steta od uginuca, krivolova i predatora po vrstama divljaci i ostalih steta 50,20% 33,00% jelen obicni H srna obicna zee obicni fazan obicni ostale stete 30% 2,40% 6. RASPRAVA - Discussion Odnos izmedu steta na divljaci i steta na osobnim vozilima izrazeno indeksom steta Ovdje postoje dva paralelna problema, a to su: 1. velik dio nacinjene stete ne evidentira se niti ga je moguce procijeniti ni na vozilima ni na divljaci 2. stete nastale na divljaci vece su od steta od divljaci, iako se to u stvarnosti ne odrazava na ekonomsku dobit ovlastenika prava lova, jer se ovlasteniku u vecini slucajeva ne isplacuje naknada za pocinjenu stetu na divljaci. II Analiza odnosa izmedu nastale stete na poljoprivrednim i sumskim kulturama i mjera sprjecavanja nastanka steta Kod ove analize bitno je istaci: 1. problematiku vezanu uz preventivne mjere zastite, a to se posebno odnosi na odrzavanje optimalnog brojnog stanja divljaci, intenzivno gospodarenje u smislu prihrane i prehrane divljaci i cuvanja stani sta. U vecini analiziranih lovista velik je broj srnece divljaci, a razlozi tome su dvojaki. Jedan je taj sto su maticni fondovi divljaci postavljeni nerealno, a ne stvarnim utvrdivanjem brojnog stanja divljaci. Drugi razlog, izravno u vezi s prvim, lezi u obavljanju odstrjela prema propisu lovnogospodarske osnove, koji je daleko manji od moguceg prema stvarno utvrdenom brojnom stanju. Zbog toga vecina ovlastenika prava lova pristupa izradi revizija za srnecu divljac kako bi se postavio realni maticni fond divljaci, a time i adekvatni odstrjelni plan, da ne bi doslo do prenapucivanja lovista i do nastanka vecih steta. 2. preventivnu zastitu usjeva i sumskih sastojina obuhvacenu godisnjim planom za poduzimanje odrede |