DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 34 <-- 34 --> PDF |
M. Vodolsak, D. Kri/aj: STETE NA DIVLJACI 1 STETE OP DIVLJACI NA PODRUC.IU KRAPINSKO-Sumarski list br. 1-2. CXXVII (2003), 27-33 nih mjera za sprjecavanje steta od divljaci i realizacijom tog plana. Prema postojecem Zakonu o lovu ovlastenik prava lova duzan je donijeti godisnji plan za poduzimanje odredenih mjera za sprjecavanje steta (sezonski po vrstama divljaci i vrstama steta od divljaci, kulturama i si.). Osim sto svake godine donosi takav plan mora ga provesti i u djelo, tj. napraviti niz predradnji kako bi konacni rezultat bilo sprjecavanje mogucih steta. Te predradnje podrazumijevaju sljedece: osiguranje odredenih fmancijskih sredstava za realizaciju plana putem medija javnog priopcavanja ovlastenik prava lova duzan je informirati vlasnike zemljista gdje, kada, i kako podici zastitna sredstva za sprjecavanje steta te im osigurati dovoljne kolicine tih sredstava u slucaju nastale stete formiranje komisije za procjenu steta u suglasnosti s vlasnikom zemljista adekvatno naknadivanje nastale stete. 3. naknada steta u slucaju kada je steta nastala od one vrste divljaci koja u lovistu stalno ne zivi, dakle divljaci u prolazu. Ovdje je potrebno istaci problem naknade odstete ovlasteniku prava lova koji je uredno namirio nastale stete na usjevima i sumskim kulturama. Prema vazecem Zakonu o lovu clankom 82. stavkom 3. propisano je da je za stetu koju pocini divljac koja u lovistu stalno ne zivi, odgovoran ovlastenik prava lova u lovistu u kojem je steta pocinjena, ali ima pravo na odstrjel te divljaci. Pravo na odstrel ostvaruje se na temelju dokaza o naknadenoj steti osteceniku i odobrenja nadleznog upravnog tijela odnosno ministarstva kada je steta pocinjena u drzavnom lovistu. Problem se sastoji u provedbi ovog clanka, jer u odgovarajucim nadleznim upravnim tijelima ponekad radi neodgovarajuci strucni kadar te se ne provode navedene odredbe Zakona, tako da su ovlastenici prava lova cesto zakinuti za odredenu im naknadu u obliku odstrjela divljaci. 4. odnos izmedu visina odsteta, ulozenih fmancijskih sredstava za sprjecavanje steta i osiguranja lovista. 7. ZAKLJUCAK Napravljenim analizama dobiven je pregledni prikaz steta od divljaci i steta na divljaci u Krapinsko-zagorskoj zupaniji i izvedeni su osnovni zakljucci: preventivne predradnje za sprjecavanje mogucih steta od velike su vaznosti i ubuduce im treba posvetiti veliku pozornost, provedba lovnogospodarske osnove u smislu uzgojno- zastitnih mjera provedba prihrane i prehrane, cuvanja i zastite pa do izvrsenja planiranog odstrjela divljaci vrlo je vazna mjera za ocuvanje opti- Ovdje se treba posebno osvrnuti na slucajeve steta nastalih kao posljedice izravnog naleta vozila na divljac na prometnicama. Zakon o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj 59/96 - procisceni tekst) propisao je da se ceste moraju obiljezavati propisanim prometnim znakovima kojima se sudionici u prometu upozoravaju na opasnost koja im prijeti na odredenoj cesti ili dijelu te ceste, stavljaju do znanja ogranicenja, zabrane i obveze kojih se sudionici u prometu moraju drzati i daju potrebne obavijesti za siguran i nesmetan tok prometa. To znaci, da se znakom "divljac na cesti" moraju osigurati sve dionice cesta koje su ugrozene od mogucih prelazaka divljaci preko ceste. Taj dio financirali su ovlastenici prava lova i u suglasnosti s poduzecem za ceste postavili propisane znakove. Takvi su troskovi za ovlastenika prava lova izuzetno veliki, a ucinak je nikakav, buduci je sudska praksa do sada bila takva, da su slucajevi stradavanja divljaci na prometnicama bili na odgovornost ovlastenika prava lova, a oni su opet snosili sve troskove odstete, bez obzira na postavljene prometne znakove. S druge strane steta nastala na divljaci prema odstetnom cjeniku nije realizirana u korist ovlastenika prava lova. Kao za sada jedino moguce rjesenje, namece se osiguranje lovista preko odgovarajuceg osiguranja, koje u vecini slucajeva snosi troskove, ali takvo osiguranje jest dodatni trosak za ovlastenika prava lova. Ill Analiza nastale stete na divljaci od uginuca, krivolova i predatora naspram ukupnog obavljenog odstrjela prema propisu lovnogospodarske osnove Stete od krivolova, predatora i nekih drugih uzroka uginuca cine 49.8 % ukupnih steta na divljaci. Kod steta kao posljedica protuzakonitog lova, rjesenje je u suradnji s policijom i inspekcijskim sluzbama, iako se odsteta za pocinjenu stetu na divljaci moze potrazivati vimo putem nadleznog suda. stete od uginuca, ukoliko nisu posljedica epidemije, kao i stete od predatora, ciji broj je ovlastenik prava lova duzan smanjivati, normalna su pojava u svakom lovistu i pravilnim gospodarenjem svode se na minimum. - Conclusion malnog broja divljaci kod kojih ce stete biti svedene na prihvatljivu razinu, pristup lovackih udruga prema problemu sprjecavanja steta od divljaci dignut je na profesionalnu razinu, cime je omogucena i bolja suradnja s vlasnicima zemljista, a time se i stete svode na minimum, odnos izmedu lovackih udruga i nadleznog upravnog tijela do sada nije bio na profesionalnoj razini, pa se isplacene stete od divljaci nisu adekvatno refundirale, |