DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 38 <-- 38 --> PDF |
M. Prka: VRIJEDNOSNE ZNACAJKE BUKOVIH STABALA PREMA VRSTI SIJEKA U SJECINAMA ... Sumarski list br. 1-2, CXXV1I (2003), 35-44 izradc. Uz razlike u bonitetima nasih proizvodnih sastojina, glavni cimbenici koji utjecu na njihovu sortimentnu strukturu posljedica su naseg gospodarenja tim sastojinama. Osnovu nasega djelovanja na sortimentnu strukturu sastojine koju planiramo ostvariti cirri, vezano uz zivotnu dob sastojine, vrsta sijeka i kriterij odabiranja stabala kojim provodimo propisanu vrstu sijeka. Jedan od nacina izrade sortimentnih tablica, u zemljama gdje pri odredivanju kakvoce i vrijednosti sortimenata odlucuju pored dimenzija i dozvoljene greske, je grupiranje primjernih stabala relativno malih uzoraka (200-300 stabala) u stupnjeve kakvoce (najcesce 3 ili 5 stupnjeva kakvoce, npr. dobra-srednja-slaba) stabala i sastojina (Rebul a 1996). Misljcnja smo da je kod jednodobnih bukovih sastojina, kojima se normalno gospodari po nacelima njege suma, takvo razvrstavanje u znacajnijoj mjeri ostvareno primjenom kriterija kod odabiranja stabala za sjecu (doznaku) kojom provodimo propisanu vrstu sijeka. Iz ovoga proizlazi da se kod izrade sortimentnih tablica smanjenje varijabilnosti kakvoce stabala, umjesto podjelom na stupnjeve kakvoce, moze postici uvazavanjem vrste sijeka kao jednog od ulaza u sortimentne tablice. Na kolicinu i kakvocu sortimenata kod bjelogoricnih vrsta drva bitno utjece raznolikost habitusa i pojavnost gresaka na i u stablu. Iskljucivsi nasljedne znacajkc, habitus i greske su najcesce posljedica uvjeta u kojima je stablo i cijela sastojina rasla od nastanka do vremena sjece. Za svaki drvni sortiment odredene su (Hrvatskim normama proizvoda iskoristavanja suma) najmanje dimenzije te vrsta, velicina i broj dozvoljenih gresaka. Najmanje su dimenzije drvnih sortimenata u tijesnoj vezi s prsnim promjerom i visinom stabla. Pojavnost gresaka, njihova velicina i brojnost, slucajnog je karaktera i nije u korelaciji ni sa jednim mjerljivim parametrom stabla (S t e f a n c i c 1997). Osnovni problem koji se javlja pri istrazivanju sortimentne strukture proizlazi iz cinjenice da vrlo malo stabala sadrzi svc sortimente, koji sc glede njegova prsnog promjera mogu ocekivati. Takva, nepotpuna struktura sortimenata pojedinog stabla nije nuzno pokazatelj njegove male kakvoce, jer stablo moze sadrzavati samo jedan ili dva razlicita sortimenta tehnicke oblovine i biti visoke kakvoce. Posljedica te pojave je grupiranje snimljenih podataka u dva odvojena oblaka kroz koje nije opravdano poloziti jednu liniju izjednacenja( Vuletic 1999). To nas je navelo da pri razmatranju medusobnih odnosa sortimentnih struktura po vrsti sijeka pokusamo pronaci znacajku koju imaju sva stabla, bez obzira na postotni udio drvnih sortimenata. Dosli smo do zakljucka da je jedina znacajka koja se moze pridruziti svim stablima njihova vrijednost. Vrijednost drvnih sortimenata mijenja se s obzirom na promjene u drustvu, tehnologiji te zbog drugih cimbenika. Zbog toga novcane jedinice nisu primjerene, vec su bolji (trajniji) razni faktori i omjeri koji iskazuju relativni odnos medu vrijednostima pojedinih sortimentnih razreda. Pretpostavka da se zbog konjukture jednoznacno mijenjaju sve cijene samo je djelomicno tocna. Pri promjeni konjukture mijenja se odnos cijena kakvocnih razreda, te je ta promjena konstantna, a ova pretpostavka najbolja (R e b u 1 a 1996). 2. OBJEKTI I METODA ISTRAZIVANJA - Objects and method of research Podaci su prikupljani izmjerama na 772 primjerna stabla u 12 objekata i ukupno 15 navrata (sijekova). Istrazivanjem je obuhvaceno 126 stabala u proredama, 229 stabala u pripremnom sijeku, 132 stabla u naplodnom sijeku i 285 stabala u dovrsnom sijeku. Svi istrazivani objekti pripadaju gospodarskoj jedinici Bjelovarska Bilogora, ekolosko gospodarskom tipu II-D-11 i uredajnom razredu bukve s ophodnjom od 100 godina. Raspodjela broja izmjerenih primjernih stabala po objektima istrazivanja i vrsti sijeka vidi se iz tablice 1. Vidljivo je da su istrazivane sastojine starije od dvije trecine ophodnje te da prema dobi i stadiju razvoja pripadaju u starije i zrele sastojine. Doznaka stabala za sjecu izvrsena je u sklopu normalnog proizvodnog procesa, neovisno o ovim istrazivanjima. Primjerna su stabla odabrana iz doznacenih stabala polaganjem najcesce dvije, medusobno okomitc linije po azimutu. Na terenu su izmjerene sve potrebne velicinc kako bi se izracunali apsolutni i postotni udjeli drvnih sortimenata do 7 cm promjera, s korom za svako primjerno stablo. Razvrstavanje drvnih sortimenata u razrede kakvoce obavljeno je prema Hrvatskim normama proizvoda iskoristavanja suma. Oblikovanje baze podataka i matematicko-statisticka obrada obavljene su softverskim programom Microsoft Excel 97. Da bi preko vrijednosti stabala izrazili njihovu kakvocu te je mogli usporediti po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka, upotrijebili smo indeksne cijene. Slicne kategorije predlazu razni autori pod raznim imenima omjer vrijednosti (S v e 11 i c i c 1983), koeficijent vrijednosti (Svetlicic 1983, Cop 1983), a najpoznatiji su njemacki mjerni brojevi (Messzahlen). U praksi je to sastavni dio dugorocnih ugovora izmedu sumarstva i drvne industrije u Svicarskoj, Austriji i Njemackoj, katkada u cijelosti prepisanih u normu (R c b u 1 a, 1996). |