DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 45     <-- 45 -->        PDF

M. Prka: VRIJEDNOSNE ZNACAJKE BUKOVIH STABALA PREMA VRSTI SI.IEKA U SJECINAMA Sumarski list br. 1 2, CXXVI1 (2003). 35-44
Iz slike 8, gdje su prikazana odstupanja trupaca za
ljustenje, vidi se da odstupanja u naplodnom i dovrsnom
sijeku zauzimaju slicne pozicije (priblizno oko osi
x), dok su odstupanja u proredama i pripremnom sijeku
gotovo istovjetna onima na slici 7. To upucuje na zakljucak
da postotni udjeli trupaca za ljustenje po sortimentnim
tablicama najbolje odgovaraju u naplodnom i


dovrsnom sijeku, dok su kod proreda i pripremnih sijekovaprecijenjeni.


S druge strane, rasprostiranje ukupnih odstupanja
postotnog udjela pilanskih trupaca I klase na slici 9 govori
u prilog tvrdnji o njihovoj potcijenjenosti po sortimentnim
tablicama kod svih vrsta sijeka.


5. ZAKLJUCAK - Conclusion
Nakon provedenog istrazivanja indeksnih vrijednosti
bukovih stabala na podrucju gospodarske jedinice
Bjelovarska Bilogora mozemo zakljuciti sljedece:


1.
Utvrdena je ovisnost indeksnih vrijednosti bukovih
stabala po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka.
Koeficijenti korelacije izjednacenja indeksnih vrijednosti
stabala parabolom drugog reda ukazuju na
jaku korelaciju.
2.
Nize indeksne vrijednosti stabala proreda i pripremnog
sijeka u odnosu na indeksne vrijednosti stabala
naplodnog i dovrsnog sijeka ukazuju na losiju sortimentnu
strukturu unutar pojedinog debljinskog stupnja
kod proreda i pripremnog sijeka. Te su razlike
posljedica kriterija odabiranja stabala za sjecu (doznaku)
kojim provodimo propisanu vrstu sijeka.
3.
Rezultati istrazivanja ukazuju da bi tablice postotnih
udjela drvnih sortimenata koje su izradene s obzirom
na vrstu sijeka bile preciznije i primjenjivije
u prakticnoj primjeni. Prema rezultatima istrazivanja
dobivcnim na osnovi ovoga uzorka, trebalo bi
izraditi sortimentne tablice za prorede, tablice za
pripremni sijek i tablice za naplodni, (naknadni) i
dovrsni sijek. Ostaje mogucnost da bi se povecanjem
broja izmjerenih primjernih stabala (velicine
uzorka) razlike izmedu indeksnih vrijednosti stabala
proreda i pripremnog sijeka smanjile, sto bi omogucilo
izradu jednih sortimentnih tablica za prorede
i pripremni sijek.
4.
Prakticna vrijednost rezultata istrazivanja indeksnih
vrijednosti stabala u ovisnosti o prsnom promjeru i
vrsti sijeka je u cinjenici da se na ovaj nacin moze
smanjiti velicina uzorka, odnosno broj primjernih
stabala te tako smanjiti troskove izmjera.


5.
Analiza ukupnih odstupanja planiranih i ostvarenih
postotnih udjela najkvalitetnijih drvnih sortimenata
ukazuje da sortimentne tablice, koje su trenutno u
uporabi, precjenjuju udio furnirskih trupaca i trupaca
za ljustenje u proredama i pripremnim sijekovima. S
druge strane potcijenjeni su postotni udjeli furnira u
dovrsnim sijekovima i postotni udjeli pilanskih trupaca
1 klase u svim vrstama sijekova. Tablice odgovaraju
za postotne udjele furnirskih trupaca u naplodnim
sijekovima i za postotne udjele trupaca za
ljustenje u naplodnim i dovrsnim sijekovima.
6.
U skladu sa zapocetim promjenama u normizaciji
sumskih drvnih proizvoda mislimo da je prilikom izrade
buducih tablica drvnih sortimenata na temelju
europskih normi (novih hrvatskih normi) vazno primijeniti
spoznaje do kojih smo dosli ovim istrazivanjem.
Naime, sadrzaji novih hrvatskih normi razlikuju
se od prethodnih hrvatskih normi, te ce njihovo
prihvacanje uvjetovati promjene u dosadasnjem
nacinu rada, ponajprije u prikrajanju, preuzimanju
i evidenciji drvnih sortimenata kao i u trgovini
drvom. Pretpostavljamo da ce primjena europskih
normi dovesti do jos vecih razlika izmedu proreda i
pripremnog sijeka s jedne i ostalih oplodnih sjekova
s druge strane. To se ponajprije odnosi na A razred
kakvoce, zbog strozih kriterija minimalnih dimenzija
(izuzev promjera) i dozvoljenih gresaka.
6. LITERATURA References
Boj ani n, S., 1965. Gubitak kod sjece i izrade hrasta
luznjaka (Quercus pedunculata ehrh.) obzirom
na ucesce sortimenata; "Drvna industrija" br.
3-4/1965, Zagreb.


Cop , B., 1983. Pilanska prerada i odnosi sa sumarstvom,
Savez inz. i tehn. sumarstva i drvne industrije
Hrvatske, Zagreb.


Buricic , I., 1994. Prirodna obnova sastojina obicne
bukve (Fagus sylvatica L.) Na obroncima Kalnika
i Bilogore; "Hrvatske sume" p.o. Zagreb.


Klepac , D., 1986. Uvodni referat na simpoziju o
bukvi; "Kolokvij o bukvi-savjetovanje asistent


ske sekcije", Velika 22.-24.11.1984., Zagreb,
str. 11-16.


Krpan, A. P. B., Susnjar, M. 1999. Normizacija
sumskih drvnih proizvoda u republici Hrvatskoj;
"Sumarski list" br. 5-6/ 1999., Zagreb, str.
241-245.


Matic , S. 1991. Njega suma proredom; Sumarski fakultet
Sveucilista u Zagrebu, "Hrvatske sume",
Uprava suma Koprivnica, Zagreb, str. 5-8.


Pavlic, I., 1998. Statisticka teorija i primjena; "Tehnicka
knjiga", Zagreb, str. 118-121.