DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 47 <-- 47 --> PDF |
PREGLEDNI CLANCI - REVIEWS Sumarski list br. 1-2, CXXVII (2003). 45-49 UDK 630* 181.1 (Anthyllis barba-jovis L.) RASPROSTRANJENOST VRSTE Anthyllis barba-jovis L. (Fabaceae) U HRVATSKOJ DISTRIBUTION OF Anthyllis barba-jovis L. {Fabaceae) IN CROATIA Josip FRANJIC*, Marija PANDZA** & Zeljko SKVORC* SAZETAK: Vrsta Anthyllis barba-jovis rasprostranjenaje u Hrvatskoj na podrucju najkserotermnijega dijela srednje i juzne Dalmacije. Tu raste u sastavu vegetacije stijena (as. Phagnalo-Centaureetum ragusinae,) /// makije div- Ije masine (Olea sylvestris). Vrsta A. barba-jovis razmnozava se iskljucivo sjemenom, i upodrucju rasprostranjenosti u Hrvatskoj ne pokazuje tendenciju sirenja jerje vise Hi manje kalcifobna. Uprimorskome dijelu Dalmacije, jedino kod Komize na otoku Visu, raste na silikatnoj podlozi, tj. na reliktnom vulkanskom pepelu i rastrosenoj lavi. Tuje populacija najbrojnija. Dosadje poznata s relativno maloga broja lokaliteta, a svi su vezani za srednju ijuznu Dalmaciju. Najnovijim istrazivanjima srednjedalmatinskih otoka otkrivena su i dva nova nalazista vrste A. barba-jovis. Nova nalazista su na otocicu Pelinjaku i na otoku Kurba Mala. Kako se radi o drvenastoj vrsti iz porodice Fabaceae (mahunarke) cije vrste imaju sposobnost vezanja elementarnoga dusika iz zraka, za ocekivati je da ce vrsta A. barba-jovis odigrati pionirsku ulogu u sukcesiji vegetacije tamo gdje je to moguce. Kljucne rijeci: Anthyllis barba-jovis, rasprostranjenost, nova nalazista, Hrvatska UVOD - Introduction Vrsta Anthyllis barba-jovis je grm visine 2-3 m populacija najbrojnija (usp. Trinajsti c 1994). Vrsta (Cuulen 1968; Pignatti 1982), rasprostranjena je u A. barba-jovis razmnozava se iskljucivo sjemenom, i u Hrvatskoj na podrucju najkserotermnijega dijela srepodrucju rasprostranjenosti u Hrvatskoj ne pokazuje dnje i juzne Dalmacije (usp. si. 1-2). Tu raste u sastavu tendenciju sirenja jerje vise ili manje kalcifobna. Zbog vegetacije stijena (as. Phagnalo-Centaureetum ragusi-svojih specificnih zahtjeva prema stanistu, vrsta se najnae /Ht. 1942/ H-ic 1963) ili makije divlje masine (Olea cesce javlja u malome broju primjeraka. Na temelju zasylvestris). Na nasoj obali koja je gotovo u potpunosti kona o zastiti prirode 1980. godine ta je vrsta zasticena izgradena od karbonatnih stijena, vrsta raste pretezito na svim prirodnim nalazistima u Hrvatskoj. Umjetni uzna karbonatima, a u opsegu svoga areala u zapadnome goj nije cest, iako je bilo pokusaja vegetativnoga razje Sredozemlju vezana gotovo u potpunosti na silikatne mnozavanja reznicama u Botanickome vrtu PMF-a u stijene. U primorskome dijelu Dalmacije, jedino kod Zagrebu (usp. Trinajsti c 1994). Komize na otoku Visu, raste na silikatnoj podlozi, tj. na Visian i (1852) prvi navodi vrstu A. barba-jovis reliktnom vulkanskom pepelu i rastrosenoj lavi. Tu je koju nalazi u Komizi na otoku Visu, na skolju Busi i nekim otocicima oko Dubrovnika. Takoder tu vrstu navode za otok Vis Ad am o vie (1911)iDomac (1955). * Doc. dr. sc. Josip Franjic & dipl. ing. Zeljko Skvorc, Zavod za Pevale k (1930) istu vrstu navodi u popisu flore Du sumarsku genetiku i dcndrologiju, Sumarski fakuitet Svcucilista u Zagrebu, Svetosimunska 25. HR-10000 Zagreb. goga otoka za Grbascak; Zi. Pavleti c (1974, 1975) ju E-mail: jozo.franjic@zg.tel.hr, zcljko.skvorc@zg.tel.hr navodi u popisu flore otoka Biseva, u popisu flore otoka ** Mr. sc. Marija Pandza, Osnovna skola "Murterski skoji", Sveca (1978, 1979) i u popisu flore Palagruskih otoka HR-22243 Murtcr |