DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 47     <-- 47 -->        PDF

PREGLEDNI CLANCI - REVIEWS Sumarski list br. 1-2, CXXVII (2003). 45-49
UDK 630* 181.1 (Anthyllis barba-jovis L.)


RASPROSTRANJENOST VRSTE Anthyllis barba-jovis L.
(Fabaceae) U HRVATSKOJ


DISTRIBUTION OF Anthyllis barba-jovis L.
{Fabaceae) IN CROATIA


Josip FRANJIC*, Marija PANDZA** & Zeljko SKVORC*


SAZETAK: Vrsta Anthyllis barba-jovis rasprostranjenaje u Hrvatskoj na
podrucju najkserotermnijega dijela srednje i juzne Dalmacije. Tu raste u sastavu
vegetacije stijena (as. Phagnalo-Centaureetum ragusinae,) /// makije div-
Ije masine (Olea sylvestris). Vrsta A. barba-jovis razmnozava se iskljucivo
sjemenom, i upodrucju rasprostranjenosti u Hrvatskoj ne pokazuje tendenciju
sirenja jerje vise Hi manje kalcifobna. Uprimorskome dijelu Dalmacije,
jedino kod Komize na otoku Visu, raste na silikatnoj podlozi, tj. na reliktnom
vulkanskom pepelu i rastrosenoj lavi. Tuje populacija najbrojnija. Dosadje
poznata s relativno maloga broja lokaliteta, a svi su vezani za srednju ijuznu
Dalmaciju. Najnovijim istrazivanjima srednjedalmatinskih otoka otkrivena
su i dva nova nalazista vrste A. barba-jovis. Nova nalazista su na otocicu
Pelinjaku i na otoku Kurba Mala. Kako se radi o drvenastoj vrsti iz porodice
Fabaceae (mahunarke) cije vrste imaju sposobnost vezanja elementarnoga
dusika iz zraka, za ocekivati je da ce vrsta A. barba-jovis odigrati pionirsku
ulogu u sukcesiji vegetacije tamo gdje je to moguce.


Kljucne rijeci: Anthyllis barba-jovis, rasprostranjenost, nova nalazista,
Hrvatska


UVOD - Introduction


Vrsta Anthyllis barba-jovis je grm visine 2-3 m populacija najbrojnija (usp. Trinajsti c 1994). Vrsta
(Cuulen 1968; Pignatti 1982), rasprostranjena je u A. barba-jovis razmnozava se iskljucivo sjemenom, i u
Hrvatskoj na podrucju najkserotermnijega dijela srepodrucju
rasprostranjenosti u Hrvatskoj ne pokazuje
dnje i juzne Dalmacije (usp. si. 1-2). Tu raste u sastavu tendenciju sirenja jerje vise ili manje kalcifobna. Zbog
vegetacije stijena (as. Phagnalo-Centaureetum ragusi-svojih specificnih zahtjeva prema stanistu, vrsta se najnae
/Ht. 1942/ H-ic 1963) ili makije divlje masine (Olea cesce javlja u malome broju primjeraka. Na temelju zasylvestris).
Na nasoj obali koja je gotovo u potpunosti kona o zastiti prirode 1980. godine ta je vrsta zasticena
izgradena od karbonatnih stijena, vrsta raste pretezito na svim prirodnim nalazistima u Hrvatskoj. Umjetni uzna
karbonatima, a u opsegu svoga areala u zapadnome goj nije cest, iako je bilo pokusaja vegetativnoga razje
Sredozemlju vezana gotovo u potpunosti na silikatne mnozavanja reznicama u Botanickome vrtu PMF-a u
stijene. U primorskome dijelu Dalmacije, jedino kod Zagrebu (usp. Trinajsti c 1994).
Komize na otoku Visu, raste na silikatnoj podlozi, tj. na


Visian i (1852) prvi navodi vrstu A. barba-jovis


reliktnom vulkanskom pepelu i rastrosenoj lavi. Tu je


koju nalazi u Komizi na otoku Visu, na skolju Busi i nekim
otocicima oko Dubrovnika. Takoder tu vrstu navode
za otok Vis Ad am o vie (1911)iDomac (1955).


* Doc. dr. sc. Josip Franjic & dipl. ing. Zeljko Skvorc, Zavod za
Pevale k (1930) istu vrstu navodi u popisu flore Du


sumarsku genetiku i dcndrologiju, Sumarski fakuitet
Svcucilista u Zagrebu, Svetosimunska 25. HR-10000 Zagreb. goga otoka za Grbascak; Zi. Pavleti c (1974, 1975) ju
E-mail: jozo.franjic@zg.tel.hr, zcljko.skvorc@zg.tel.hr navodi u popisu flore otoka Biseva, u popisu flore otoka
** Mr. sc. Marija Pandza, Osnovna skola "Murterski skoji",


Sveca (1978, 1979) i u popisu flore Palagruskih otoka


HR-22243 Murtcr




ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 48     <-- 48 -->        PDF

J. Franiic, M. Pandza & Z. Skvorc: RASPROSTRANJENOST VRSTE Anthyllis barba-jovis L. (Fabaceae).. Sumarski list br. 1 2, CXXV1I (2003). 45-49
(1978a, 1983). Isto tako Zi. Pavletic (1979) analizira
florne elemente i pribraja tu vrstu u zapadnomediteranske
biljke koje u istocnojadranskom primorju imaju granicu
svog zapadnomediteranskoga areala. Zapadnomediteranske
biljke su tu takoder povijesno uvjetovane
davnom kopnenom vezom s Apeninskim poluotokom ili
su ovamo dospjele posredstvom covjeka, a poznato je
da su antropogeni utjecaji u torn podrucju dugotrajni i
vrlo snazni (Trinajstic 1975; Pavletic 1978,
1978a, 1983). llijanic & Regula-Bevilacqua
(1982) i Regula-Bevilacqua & llijanic (1984)
navode ju u popisu flore otoka Mljeta za lokalitet Debe


la Glava. M. Hecimovic &S. Hecimovie (1987)
navodi tu vrstu u popisu flore otoka Kolocepa. U okviru
vaskularne flore otoka Hvara tu vrstu navodi R e c h i n ger
(1934) za otocic Stambedar, a u popisu flore Hvara
za isti otocic ju navodi Trinajstic (1993). Zi. Pavletic
(1995) navodi vrstu A. barba-jovis za Mljet kao
ugrozenu vrstu. Takoder prema navodima T r i n aj s t i ca
(1995) ta se vrstajavlja u zajednici stjenjaca (Phagnalo-
Centaureetum ragusinae) na otoku Mljetu gdje je
vrlo rijetka. Dosad je otkrivena i poznata jedino iz priobalnih
stijena Biskup, na sjeverozapadnome dijelu otoka,
u granicama Nacionalnoga parka Mljet.


NOVA NALAZISTA VRSTE Anthyllis barba-jovis L. U HRVATSKOJ
New localities of species Anthyllis barba-jovis L. in Croatia


Tijekom floristickih i vegetaijskih istrazivanja srednjedalmatinskih
otoka, otkrivena su i dva nova nalazista
rasprostranjenosti vrste Anthyllis barba-jovis. Nova
nalazista su na otocicu Pelinjaku i na otoku Kurba
Mala (tab. 1; si. 1; WJ 26), a otkrivena su 17. kolovoza
1997. godine. Navedena vrsta ima veliku pokrovnost
na otocicu Pelinjaku, dok je na otoku Kurba Mala znat


no rijeda. S novim nalazistima popunjava se praznina u
rasprostranjenosti ove vrste u srednjoj Dalmaciji (usp.
si. 1). Vrsta A. barba-jovis zajedno sa simbiontima ima
sposobnost vezanja elementarnoga dusika iz zraka, na
istrazivanome podrucju ima pionirsku ulogu i u znatnoj
mjeri sudjeluje u sukcesiji vegetacije na onim mjestima
gdje je to moguce.


Slika 1. Rasprostranjcnost vrste Anthyllis barba-jovis L. u Hrvatskoj


Otprije poznata nalatista O Nova nalazista
Figure 1. Distribution of Anthyllis barba-jovis L. in Croatia
The previously described localities O New localities


ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 49     <-- 49 -->        PDF

J. Franjic, M. Pandza & Z. Skvorc: RASPROSTRAN.IENOST VRSTE Anthyllis barba-jovis L. (Fabaceae).. Sumarski list br. 1-2, CXXV1I (2003), 45-49
Tablica 1. Otprije poznata i nova nalazista vrste Anthyllis barba-jovis L. u Hrvatskoj
Tabic 1. The previously described and new locality of Anthyllis barba-jovis L. in Croatia


Red. broj - No. Koordinate polja Field
Coordinate Nalaziste Locality
1. WJ16 Grbascak-Dugiotok(Pevalek 1930; Trinajstic & Vrbek 1992)
2. WJ26 o. Kurba Mala, o. Pelinjak
3. WH86 o. Vis(Visiani 1852; Domac 1955)
4. WH85 o. Bisevo(Zi. Pavletic 1974, 1975, 1983)
5. WH66 o.Svetac(Zi. Pavletic 1978, 1979, 1983)
6. XG09 o.Palagruza(Zi. Pavletic 1978a, 1983)
7. XH18 o. Stambedar (Rcchinger 1934; Trinajstic 1993)
8. XH94
o. Mljet (Ilijanic &Regula-Bevilacqua 1982; Rcgula-
Bevilacqua&Ilijanic 1984; Zi. Pavletic 1995; Trinajstic 1995)
9. BN62 o. Lopud (Visiani 1852; Trinajstic 1994)
10. BN52 o. Kolocep (Visiani 1852; M. Hecimovic & S. Hecimovic 1987)
11. BN62 o. Lokrum (Visiani 1852; Trinajstic 1994)
12. BN62 Dubrovnik (Visiani 1852; Trinajstic 1994)


Slika 2. Anthyllis barba-jovis L
Figure 2. Anthyllis barba-jovis L


RASPRAVA I ZAKLJUCAK - Discussion and conclusion


Kako je uvodno navedeno vrsta Anthyllis barba-joficne
zahtjeve prema stanistu, tj. ne podnosi ili tesko to-
vis rasprostranjena je u Hrvatskoj na podrucju najksero-lerira kalcij, njena rasprostranjenost u Hrvatskome pritermnijega
dijela srednje i juzne Dalmacije (usp. si. 1). morju ne moze biti znatnija, pa je svaki novi nalaz te
Na nasoj obali koja je gotovo u potpunosti izgradena od vrste prava rijetkost.
karbonatnih stijena, vrsta raste pretezito na karbonati-Istrazivanja rasprostranjenosti ove vrste nisu jos


ma, iako je ona u opsegu svoga areala u zapadnome Sre-ucinjena, tako da ovaj rad predstavlja prvi prikaz ukupdozemlju
vezana gotovo u potpunosti na silikatne stije-noga dosadasnjeg stanja rasprostranjenosti u Hrvatne.
Kako se radi o relativno rijetkoj vrsti, podataka o skoj. Vrsta A. barba-jovis ]e zapadnomediteranska vrsnjenoj
rasprostranjenosti u Hrvatskoj nema mnogo. Po-ta, koja u nasem podrucju ima najistocniju granicu svodaci
o njenoj rasprostranjenosti javljaju se u nekim flo-je rasprostranjenosti. Ona tu nalazi mali broj pogodnih
ristickim i vegetacijskim radovima, gdje se ta vrsta na-stanista, tako da se najcesce javlja pojedinacno ili u
vodi u popisu flore ili u fitocenoloskim snimkama (Tri -manjim skupinama, a vrlo rijetko formira vece populanajstic
& Vrbek 1992). Buduci da vrsta ima speci-cije, kao npr. kod Komize na otoku Visu, gdje raste na




ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 50     <-- 50 -->        PDF

.). Franjic. M. Pandza & Z. Skvorc: RASPROSTRANJENOST VRSTE Anthyllis barbajovis L. (Fabuceau)... Sumarski list hr. I 2. CXXV11 12003). 45-49


silikatnoj podlozi, tj. na reliktnom vulkanskom pepelu
irastrosenoj lavi (usp. Trinaj stic 1994). Najnovijim
istrazivanjima otkrivena je jedna velika populacija te
vrste na otocicu Pelinjak i nesto manja na otoku Kurba
Mala (usp. si. 1). Kako je uvodno navedeno vrsta A.
barba-jovis poznata je i s Dugoga otoka (Grbascak),
sto je ujedno i najsjevernije nalaziste na istocnojadranskoj
obali (usp. si. 1), a nova nalazista popunjavaju dosadasnje
praznine u rasprostranjenosti te vrste u srednjoj
Dalmaciji.


Buduci da se radi o stenomediteranskoj vrsti koja
naseljava vrlo siromasna tla koja nisu pogodna za znat-


LITERATURA


Adamovic , L., 1911: Die Pflanzenwelt Dalmatiens.
Leipzig.


Cullen, J., 1968: Anthyllis L. In: Tutin T. G., A.
Burges, A. G. Chater, J. R. E. Edmondson,
V. H. Hey wood, D. M. Moore, D. H.
Valentine, S. M. Walters, D. A. Webb
(eds.). Flora Europaea 2: 177-182. University
Press, Cambridge.


Domac, R., 1955: Flora otoka Visa. Acta Pharm. Jug.
5:3-42.
H ecimo vie, M., S. Hecimo vie, 1987: Flora otoka
Kolocepa. Acta Bot. Croat. 46: 189-205.
Ilijanic, Lj., Lj. Regula-Bevilacqua, 1982:
Treci prilog flori otoka Mljeta. Acta Bot. Croat.


41: 171-174.
Pavletic, Zi., 1974: Flora otoka Biseva. Acta Bot.
Croat. 33:205-217.
Pavletic, Zi., 1975: Analiza flore otoka Biseva.
Acta Bot. Croat. 34: 159-170.
Pavletic, Zi., 1978: Vaskularna flora otoka Sveca.
Acta Bot. Croat. 37: 215-224.
Pavletic, Zi., 1978a: Pregled i analiza flore Palagruskih
otoka. Biosistematika 4(1): 39-47.
Pavletic,Zi. , 1979: Analiza flore otoka Sveca. Acta
Bot. Croat. 38: 155-162.
Pavletic, Zi., 1983: Pregled flore i vegetacije nekih
manjih srednjodalmatinskih otoka i otocica.
Zbornik R. Visianija Sibencanina. Povremena
izdanja muzeja grada Sibenika 10: 315-329.
Pavletic, Zi., 1995: Ugrozene biljke otoka Mljeta.
Ekoloske monografije 6: 285- 291.
Rech inger, F. K. H., 1934: Zur Kenntnis der Flora
der halbinsel Peljesac (Sabioncello) und einiger
Inseln des jugoslawischen Adriagebietes (Dalmatien).
Magyar Bot. Lapok 33: 24-42.


niji razvoj sumske vegetacije, svaki prilog o njenoj rasprostranjenosti,
osim sto predstavlja vrijedan prirodoznanstveni
prilog, predstavlja i nove spoznaje o sukcesiji
vegetacije na vrlo kserotermnim stanistima. Kako
se radi o drvenastoj vrsti iz porodice Fabaceae (mahunarke)
cije vrste zajedno sa svojim simbiontima imaju
sposobnost vezanja elementarnoga dusika iz zraka, za
ocekivati je da ce vrsta A. barba-jovis odigrati pionirsku
ulogu i znatno pomoci u sukcesiji prema sumskoj
vegetaciji na onim stanistima na kojima je to moguce,
kao sto je npr. kod Komize na otoku Visu, gdje vrsta
raste na silikatnoj podlozi.


- References
Pevalek, I., 1930: Vaskularna flora. Prirodoslovna
istrazivanja sjevernodalmatinskog otocja 1. Dugi
i Kornati. Prir. Istraz. Jugosl. Akad. 16: 119-158.
Pignatti.S., 1982: Florad´ltalia, 1: 750. Edagricole.
Bologna.
Regula-Bevilacqua, Lj., Lj. Ilijanic, 1984:
Analyse der Flora der Insel Mljet. Acta Bot.
Croat. 43: 119-142.
Trinaj stic, I., 1975: Uber das Problem der Glazial
Refugien der immergrunen xerothermen Vegetatin
auf der Adria-Kiiste der Balkanhalbinsel. In:
Kozuharov, J. (ed.): Problems of Balkan Flora
and Vegetation, Sofia, 79-91.
Trinaj stic, I., 1993: Vaskularna flora otoka Hvara.
Acta Bot. Croat. 52: 113-143.
Tr i n aj s t i c, I., 1994: Anthyllis barba-jovis L. U: S u gar,
I, (ed.): Crvena knjiga biljnih vrsta Republike
Hrvatske. Zavod za zastitu prirode, 21-23.
Zagreb.
Trinaj stic, I., 1995: Vegetacijske znacajke otoka
Mljeta. Ekoloske monografije 6: 247-269.
Trinajstic, I., M. Vrbek, 1992: Association Oleo-
Euphorbietum dendroidis Trinajstic 1973 (Oleo-
Ceratonion) in the vegetation of the island Dugi
otok, Croatia. Nat. Croat. 1: 7-12.
Visiani, R., 1852: Flora Dalmatica III, Lipsiae.




ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 51     <-- 51 -->        PDF

.1. Franjic, M. Pand/a & Z. Skvorc: RASPROSTRAN.IKNOST VRSTH Anthyllh harha-javis L. (Fuhaceuc)... Sumarski list hr. 1-2. CXXV1I (2003), 45-49


SUMMARY: Anthyllis barba-jovis is spread in Croatia in the area presenting
the most xerothermal part of the central and southern Dalmatia (cf. Fig.
I), On the Croatian part of the coast, which is almost completely made of carbonate
rocks, this species generally grows on the carbonates, although inside
its range in the western Mediterranean it is almost completely connected with
the silicate rocks. This being a relatively rare species, there are not many data
on its distribution in Croatia. As this species has specific requirements in
respect to its habitat, namely it cannot stand calcium, its larger distribution in
the Croatian littoral cannot be expected at all, and, therefore, every new finding
of this species is a real rarity.


The research of distribution of this species has not been made so far, and,
therefore, this work is the first review of the so-far status of its distribution in
Croatia. A. barba-jovis is a western Mediterranean species which in our
region has the most eastern boundary of its distribution. Here, it finds a small
number of suitable habitats, so most often it occurs individually or in small
groups, and very rarely it forms larger populations, such as at Komiza on the
island of Vis where it grows on the silicate bed, i.e. on the relict volcanic ash
and fragmented lava. By the latest research, one large population of this
species has been discovered on the small island ofPelinjak and a somewhat
smaller one on the island ofKurba Mala (cf Fig. 1). As said in the introduction,
A. barba-jovis is known also from the island Dugi otok (Grbascak), that
is at the same time its most northern locality on the eastern Adriatic coast (cf.
Fig. 1), and the new locality fill in the earlier gaps in the distribution of this
species in the central Dalmatia.


This being a stenomediterranean species growing on very poor soils
unsuitable for a significant development of forest vegetation, any contribution
to the knowledge of its distribution, in addition to being a valuable natural
science contribution presents also a new knowledge of the vegetation succession
on very xenothermal habitats. As this is a woody species from the family
Fabaceae (leguminous plants), whose species have the capacity to bind the
elementary oxygen from the air, it may be expected that A. barba-jovis will


play a pioneer role and will help considerably in the succession toward the
forest vegetation.


Key words: Anthyllis barba-jovis, distribution, new localities, Croatia




ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 52     <-- 52 -->        PDF

s\-\\ ´ »´ >3


´*X|MC«*C


^sv


mi. I


»´.. *\-« f


* i .
unikomerc-uvoz


Tel.: 01 6221 555, Fax: 01 6221 569