DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 50     <-- 50 -->        PDF

.). Franjic. M. Pandza & Z. Skvorc: RASPROSTRANJENOST VRSTE Anthyllis barbajovis L. (Fabuceau)... Sumarski list hr. I 2. CXXV11 12003). 45-49


silikatnoj podlozi, tj. na reliktnom vulkanskom pepelu
irastrosenoj lavi (usp. Trinaj stic 1994). Najnovijim
istrazivanjima otkrivena je jedna velika populacija te
vrste na otocicu Pelinjak i nesto manja na otoku Kurba
Mala (usp. si. 1). Kako je uvodno navedeno vrsta A.
barba-jovis poznata je i s Dugoga otoka (Grbascak),
sto je ujedno i najsjevernije nalaziste na istocnojadranskoj
obali (usp. si. 1), a nova nalazista popunjavaju dosadasnje
praznine u rasprostranjenosti te vrste u srednjoj
Dalmaciji.


Buduci da se radi o stenomediteranskoj vrsti koja
naseljava vrlo siromasna tla koja nisu pogodna za znat-


LITERATURA


Adamovic , L., 1911: Die Pflanzenwelt Dalmatiens.
Leipzig.


Cullen, J., 1968: Anthyllis L. In: Tutin T. G., A.
Burges, A. G. Chater, J. R. E. Edmondson,
V. H. Hey wood, D. M. Moore, D. H.
Valentine, S. M. Walters, D. A. Webb
(eds.). Flora Europaea 2: 177-182. University
Press, Cambridge.


Domac, R., 1955: Flora otoka Visa. Acta Pharm. Jug.
5:3-42.
H ecimo vie, M., S. Hecimo vie, 1987: Flora otoka
Kolocepa. Acta Bot. Croat. 46: 189-205.
Ilijanic, Lj., Lj. Regula-Bevilacqua, 1982:
Treci prilog flori otoka Mljeta. Acta Bot. Croat.


41: 171-174.
Pavletic, Zi., 1974: Flora otoka Biseva. Acta Bot.
Croat. 33:205-217.
Pavletic, Zi., 1975: Analiza flore otoka Biseva.
Acta Bot. Croat. 34: 159-170.
Pavletic, Zi., 1978: Vaskularna flora otoka Sveca.
Acta Bot. Croat. 37: 215-224.
Pavletic, Zi., 1978a: Pregled i analiza flore Palagruskih
otoka. Biosistematika 4(1): 39-47.
Pavletic,Zi. , 1979: Analiza flore otoka Sveca. Acta
Bot. Croat. 38: 155-162.
Pavletic, Zi., 1983: Pregled flore i vegetacije nekih
manjih srednjodalmatinskih otoka i otocica.
Zbornik R. Visianija Sibencanina. Povremena
izdanja muzeja grada Sibenika 10: 315-329.
Pavletic, Zi., 1995: Ugrozene biljke otoka Mljeta.
Ekoloske monografije 6: 285- 291.
Rech inger, F. K. H., 1934: Zur Kenntnis der Flora
der halbinsel Peljesac (Sabioncello) und einiger
Inseln des jugoslawischen Adriagebietes (Dalmatien).
Magyar Bot. Lapok 33: 24-42.


niji razvoj sumske vegetacije, svaki prilog o njenoj rasprostranjenosti,
osim sto predstavlja vrijedan prirodoznanstveni
prilog, predstavlja i nove spoznaje o sukcesiji
vegetacije na vrlo kserotermnim stanistima. Kako
se radi o drvenastoj vrsti iz porodice Fabaceae (mahunarke)
cije vrste zajedno sa svojim simbiontima imaju
sposobnost vezanja elementarnoga dusika iz zraka, za
ocekivati je da ce vrsta A. barba-jovis odigrati pionirsku
ulogu i znatno pomoci u sukcesiji prema sumskoj
vegetaciji na onim stanistima na kojima je to moguce,
kao sto je npr. kod Komize na otoku Visu, gdje vrsta
raste na silikatnoj podlozi.


- References
Pevalek, I., 1930: Vaskularna flora. Prirodoslovna
istrazivanja sjevernodalmatinskog otocja 1. Dugi
i Kornati. Prir. Istraz. Jugosl. Akad. 16: 119-158.
Pignatti.S., 1982: Florad´ltalia, 1: 750. Edagricole.
Bologna.
Regula-Bevilacqua, Lj., Lj. Ilijanic, 1984:
Analyse der Flora der Insel Mljet. Acta Bot.
Croat. 43: 119-142.
Trinaj stic, I., 1975: Uber das Problem der Glazial
Refugien der immergrunen xerothermen Vegetatin
auf der Adria-Kiiste der Balkanhalbinsel. In:
Kozuharov, J. (ed.): Problems of Balkan Flora
and Vegetation, Sofia, 79-91.
Trinaj stic, I., 1993: Vaskularna flora otoka Hvara.
Acta Bot. Croat. 52: 113-143.
Tr i n aj s t i c, I., 1994: Anthyllis barba-jovis L. U: S u gar,
I, (ed.): Crvena knjiga biljnih vrsta Republike
Hrvatske. Zavod za zastitu prirode, 21-23.
Zagreb.
Trinaj stic, I., 1995: Vegetacijske znacajke otoka
Mljeta. Ekoloske monografije 6: 247-269.
Trinajstic, I., M. Vrbek, 1992: Association Oleo-
Euphorbietum dendroidis Trinajstic 1973 (Oleo-
Ceratonion) in the vegetation of the island Dugi
otok, Croatia. Nat. Croat. 1: 7-12.
Visiani, R., 1852: Flora Dalmatica III, Lipsiae.