DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 70     <-- 70 -->        PDF

tak (hrvatski i engleski) te životopis s popisom objavljenih
radova po kronološkom redu. Ispred navedenih
poglavlja nalaze se: predgovor, temeljna dokumentacijska
kartica na hrvatskom i engleskom jeziku, sadržaj,
popis tablica, slika, grafikona i fotografija.


Istraživanje je obavljeno na području rasprostranjenja
zajednice hrasta lužnjaka i običnoga graba, na 47
pokusnih ploha i površini od 33,45 ha raspoređenih po
dobnim razredima (raspon 20 god.), a temelji se na izrazito
velikom uzorku od 14 562 izmjerena stabla na
terenu. Zadani ciljevi istraživanja bili su: definirati oblik
i jačinu veze (korelaciju) između pojedinih elemenata
strukture krošanja (promjera, dužine, površine, volumena
i oblika krošnje, indeksa stajališta te krošnjatosti) i
prsnog promjera; zatim, kako se porastom prsnog promjera
i dobi mijenjaju ti odnosi; utvrditi međuovisnost
istraživanih varijabli s ostalim dijelovima stabla; pronaći
najprihvatljiviju funkciju izjednačenja (regresijski
model) i odrediti njene parametre; ukazati na mogućnost
primjene računala u izučavanju strukture krošanja (digitalizacija,
GIS); te u konačnici ponuditi srednji morfološki
model razvoja strukture krošanja hrasta lužnjaka i
običnoga graba obzirom na dob sastojine.


U rezultatima istraživanja (97 stranica teksta, tablica,
slika i grafikona) autor navodi kako je oblik i jačina
veze promatranih strukturnih elemenata krošanja i prsnog
promjera obrađen korelacijskom analizom u obliku
matrice korelacije na razini značajnosti od 95 %. Računsko
izjednačenje (regresijska analiza) obavljeno je pomoću
pravca i eksponencijalne funkcije, jer su se na većini
grafikona prosječne slike pojave mogle dobro okarakterizirati
jednom od navedenih funkcija. Rezultati istraživanja
podijeljeni su u nekoliko potpoglavlja.


U prvom potpoglavlju autor obrađuje debljinsku i
visinsku distribuciju kao osnovne strukturne pokazatelje
sastojine, dok u ostalim obrađuje strukturne elemente
krošanja i to promjere, dužine, površine, volumene
i oblike krošanja, zatim krošnjatost, indeks stajališta
te zastrtost tla krošnjama. Zakonitost promjena
promjera, dužina te površine krošanja s porastom prsnog
promjera kod obje vrste i u svim dobnim razredima
je linearna, te se ovisnost može izraziti jednadžbom
pravca. Koeficijenti korelacije hrasta lužnjaka i običnoga
graba pokazuju jaku povezanost kod promjera i
površine krošnje te slabu do srednju povezanost kod
dužine krošanja. Indeks stajališta predstavljen odnosom
promjera krošanje (D) i prsnog promjera (d), kod
hrasta lužnjaka pokazuje veliki varijabilitet, te se odnos
ovih veličina ne može izraziti nijednim suvislim
analitičkim izrazom. Kod običnoga graba indeksi stajališta
su promjenjive veličine koje se smanjuju od
nižih prema višim debljinskim stupnjevima, te zakonitost
promjena možemo izraziti krivolinijskom regresijom
u obliku eksponencijalne funkcije. Volumeni krošanja
hrasta lužnjaka i običnoga graba, po debljinskim


stupnjevima, promjenjive su veličine čija se zakonitost
promjena može izraziti krivolinijskom regresijom u
obliku eksponencijalne funkcije rasta. Krošnjatost, koja
predstavlja odnos dužine krošnje i visine stabla (lk/h)
i oblik krošnje koji predstavlja odnos promjera i dužine
krošnje (D/lk), ne pokazuje nikakvu zakonitost oblika
veze s prsnim promjerom ni kod hrasta lužnjaka niti
kod običnoga graba, te se veza između promatranih veličina
ne može izjednačiti nijednim suvislim analitičkim
izrazom. Za sve istraživane strukturne elemente
krošanja autor daje osnovne statističke pokazatelje i
aritmetičke srednje vrijednosti u grafičkom obliku, iz
kojih su razvidni trendovi rasta i razvoja krošanja, a za
promjere i dužine krošanja autor daje kulminacije
prosječnoga periodičkog prirasta. Pritom je važno istaći
kako su sva tumačenja obrađena po dobnim razredima
za obje vrste drveća te njihovim usporedbama.
Zastrtost tla krošnjama i višestruka zastrtost te ukupni
volumeni krošanja, kao značajni čimbenici obnove,
obrađeni su također po dobnim razredima i kod obje
vrste drveća, a njihove veličine date su u apsolutnim i
relativnim vrijednostima.


Posebnu pozornost autor daje primjeni digitalizacije
na temelju koje su izrađeni digitalni modeli projekcija
krošanja i vertikalni profili sastojina za šest dobnih
razreda. Izrađen je originalni vizualno-digitalni trodimenzionalni
model razvoja krošanja s konkretnim mjerenim
stablima. Modeli omogućuju računalno-digitalno
praćenje obavljenih uzgojnih mjera u sastojini,
simuliranje istih, te se tako otvaraju nove mogućnosti
rješavanja i upravljanja postojećim informacijama, a
svoju primjenu mogu naći u aerofototaksaciji i GIS-u.
Posebnost disertacije naglašena je upravo primjenom i
mogućnostima raznih računalnih alata koji su, posebice
u današnjoj eri primjene računala, sve prisutniji, a
koje autor vješto primjenjuje.


U poglavlju Rasprava, autor na 30 stranica sintetizira
i komentira rezultate dobivene istraživanjima te ih
uspoređuje, sučeljava i komentira sa sličnim rezultatima
i stavovima domaćih i stranih autora koji su se bavili
sličnom problematikom. Objašnjava zakonitosti razvoja
strukture krošanja te daje shematski prikaz razvoja
srednjeg morfološkog izgleda (modela) hrasta lužnjaka
i običnoga graba, ovisno o dobi sastojine. Slika
zorno prikazuje proporcionalni odnos osnovnih elemenata
visine stabla, dužine debla te promjera krošnje, a
načinjena je u programskom paketu Corel Draw, a veličina
uzorka jamči realan odnos prosječnih sastojinskih
veličina te njegov fenotipski izgled.


Na kraju autor donosi zaključke koje dijeli na strukturne
osobine sastojina; strukturne značajke razvoja
krošanja i općenito. Dobiveni regresijski modeli, kao i
zakonitosti razvoja strukture krošanja, poslužit će praćenju
sustavne dinamike rasta i razvoja krošanja,
smjernicama pravilnoga i pravovremenoga gospodare