DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 83     <-- 83 -->        PDF

ograme Europske Unije - Odredba o razvoju ruralnog
područja, kreditna sredstva European Recovery Program-
a ERP, kao i sredstva za investicije u agraru. Iz ovih
sredstava kao i sredstava pokrajina (Fond za katastrofe)
financirat će se pošumljavanje, infrastruktura i oprema.


Veliki dio pogođenih površina obuhvaća zaštitne i
zaštićene šume. Neke od ovih površina dugoročno će
izgubiti svoju "zaštitnu funkciju". Kratkoročno moramo
računati s povećanom opasnošću od odrona lavina,
klizišta itd. Stoga je neophodno čim prije započeti sa
sanacijom ovih površina. Zemlja Austrija izdvojit će iz
šumarskog poticajnog programa te iz Fonda za katastrofe
potrebna sredstva. Pozitivno se ocjenjuje i situa-


ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI


čija da je vjetrolom ostao regionalno ograničen te da
susjedne zemlje (Njemačka, Italija, Slovenija, Švicarska
i Češka) nisu pogođene, tako da se ne očekuje znatan
pritisak na međunarodno tržište.


Jačina oluje bila je takva da su pogođene sve šumske
sastojine podjednako, tako da i prirodno gospodarenje
Austrijskim šumama nije moglo spriječiti nastalu
štetu. Izjave prema kojima sama šumarska struka kroz
loše gospodarenje šumama snosi krivicu prema Savezn
om Ministarstvu ne odgovaraju istini, te Ministarstvo
opovrgava iste.


Vlado Čamba


IZVJEŠĆE S KONFERENCIJE DYGEN (DINAMIKA I OČUVANJE GENETIČKOG
DIVERZITETA U ŠUMSKIM EKOSUSTAVIMA) - EUROPSKI PARLAMENT,
STRASBOURG (FRANCUSKA), 2-5. 12. 2002. god.


U Europi su početkom devedesetih godina pokrenute
dvije inicijative koje su razvile istraživanja populacijske
genetike šumskog drveća, kao i njihovu primjenu
u očuvanju genetskog diverziteta. Prva inicijativa
proizašla je od strane Europske Komisije, s uspješnim
pozivom istraživačima unutar četvrtog okvirnog programa
1994-98 (FAIR, BIOTECH Programme) i kasnijeg
petog okvirnog programa 1998-02 {Quality of life
and Energy and Environment Programme). Ukupno je
u dvadeset različitih projekata bilo uključeno više od
160 laboratorija, a bavili su se praćenjem i evolucijom


genetskog diverziteta za više od 30 vrsta šumskog drveća.
Tijekom istog razdoblja pokrenuta je i druga inicijativa
od strane europskih zemalja na provođenju
očuvanja i održivosti šumskih genetičkih izvora. Na
Prvoj ministarskoj konferenciji o zaštiti europskih šuma,
održanoj u Strasbourgu 1990. godine, donesena je
Rezolucija o međunarodnom planu zaštite i konzervacije
genofonda šumskoga drveća, te rezolucijama H1 i H2
s ministarske konferencije u Helsinkiju (1993), osnovani
su i prvi EUFORGEN mrežni planovi (1995) s programom
zaštite europskih vrsta šumskog drveća.




ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 84     <-- 84 -->        PDF

Namjera održavanja DYGEN konferencije bila je
ispuniti prazninu između dobivenih rezultata bazičnih
istraživanja na području populacijske, evolucijske i
ekološke genetike te njihove primjene u programima
očuvanja genofonda šumskog drveća. Konferencija je
bila zajednička inicijativa koordinatora europskih projekata
i voditelja EUFORGEN mrežnih planova, a rezultati
su i zajednički prezentirani. Podaci i rezultati
uspoređivani su i sa drugim pristupima istraživanjima
koja su provođena u drugim dijelovima svijeta (Azija,
Afrika, Amerika). Danje pregled i perspektiva za novi,
šesti okvirni program istraživanja, koji bi podržala
Europska Komisija.


Na Konferenciji je bilo nazočno ukupno 278 sudionika
iz 43 zemlje, a bila je podijeljena u deset različitih
sekcija. Održano je 16 pozivnih izlaganja tijekom
plenarnih sjednica, 63 izlaganja u paralelnim sjednicima,
a izloženo je i 118 postera. Sažeci svih pozivnih
izlaganja, usmenih izlaganja, kao i postera nalaze se na
web stranici konferencije: http: //www.pierroton.inra.
fr/genetics/Dygen/index.html. Hrvatska delegacija održala
je izlaganje pod naslovom "Importance of conservation
of the hairy type of Populus nigra in the changing
climatic and environmental conditions" (autori D.
Kajba,Ballian,D., Idžojtić,M.iS. Bogdanji
sudjelovala je s posterom "Distribution ofhaplotypes of
white oaks in Central Balkans" (autori D. S1 a d e, D u cousso,
A.,Gračan,J. iR. Petit).


Na tematskoj sjednici pod naslovom Razmjena gena,
glavni naglasci dani su problematici fragmentacije
staništa, gospodarenju šumama i promjeni okoliša, što
sve ima velik utjecaj na razmjenu i strukturu genetičkog
materijala šumskog drveća. Izlaganja su se odnosila
na rasprostranjenie polenom i/ili sjemenom, koristeći
različite pristupe u procjeni udaljenosti rasprostiranja
(npr. stupanj migracije između populacija).
Mikrosatelitna DNA bila je najčešće korišten genetski
marker, a njezin visoki polimorfizam bio je znatna


prednost u istraživanjima. Genetski markeri pokazuju
jednoroditeljski i dvoroditeljski tip nasljeđivanja, te bi
trebalo kombinirati i razlikovati širenje genetičkog
materijala polenom od rasprostiranja vrsta sjemenom.


U dijelu izlaganja na sjednici Hibridizacija, ukazano
je na značaj križanja u oplemenjivanju šumskog drveća,
budući da ono osigurava adaptivnu i neadaptivnu
varijabilnost u lokalnim populacijama i rezultira mogućnošću
nastanka novih vrsta. Važnost hibridizacije u
evoluciji izloženo je kombiniranjem molekularnih i
ekoloških studija, a prikazano je kako hibridizacija
može pridonijeti kolonizaciji novih ekoloških niša preko
trangresijskog razdvajanja i križanja vrsta. Za pravilno
razumijevanje uloge hibridizacije u evoluciji vrsta
šumskog drveća, potrebno je u buduća istraživanja
uključiti: istraživanja genetičkih mapa, identificiranja i
lociranja položaja kvantitativnih svojstvava (QTL),
eventualnu genomiku i/ili funkcionalnu genomiku
umjetnih hibrida, kao i detaljnu ekološku studiju vrsta.
Na primjerima vrsta Quercus, Salix i Picea dat je sažet
prikaz kako uloga hibridizacije i introgresije mogu osigurati
selektivnu prednost u različitim ekološkim uvjetima.
Filogeografija vrsta Quercus robur i Q. petraea
ukazala je da su tijekom rekolonizacije Europe, poslije
zadnjeg ledenog doba, važnu ulogu imale hibridizacija
i introgresija između ovih vrsta.


I DYGEN CONFERENCE


Slika 1: Hrvatski sudionici na konferenciji DYGEN (Europski
parlament, Strasbourg) Slika 2: Zbornik sažetaka DYGEN konferencije




ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 85     <-- 85 -->        PDF

U sklopu sjednice na temu Adaptacija, prevladavale
su četiri aktualne teme: položaj vrste unutar ekosustava,
vrste kao modeli za izučavanje adaptacije, teoretski
pristup istraživanjima te analiza stupnja korisnosti i iskoristivosti
vodnog potencijala.


Tematska sjednica Kolonizacija vrsta i klimatske
promjene potvrdila su i sadašnja transeuropska istraživanja
o postojanosti jake korelativne veze između unutarvrsne
genetičke strukture i povijesti kolonizacije
vrste. Kod europskih vrsta šumskog drveća bogatstvo
alela i diferencijacija najveća je na mediteranskom
području (dijelu refugija), a genetski diverzitet se povećava
prema sjeveru i prema migracijskoj distanci u
vrijeme kolonizacije. Migracija sjemenom imala je dominantnu
ulogu u oblikovanju genetičke strukture
šumskih vrsta u komparaciji s ostalim genetskim procesima.
Velik izazov pred genetičarima šumskog drveća
u skoroj budućnosti bit će osigurati jednu ekspertnu
analizu te pripremiti strategiju očuvanja i zakonodavstvo
u šumarstvu, s obzirom na moguće klimatske promjene,
baziranu na dobivenoj zajedničkoj procjeni paleoekoloških
i genetičkih rezultata.


Tema Prostorna dinamika i prirodna obnova šuma
obuhvatila je izlaganja koja su se većinom odnosila na
procese koji jačaju ili remete prostornu strukturu, većinom
na razini gena, ali i na razini vrste. Utvrđene su
dvije bitne kategorije, razmjena gena i promjene u prostoru
(okolišu), a koje utječu na individualnu varijabilnost
i rasprostranjenost adaptabilnih svojstava šumskih
vrsta drveća bitnih za selekciju i inbriding depresiju.


Izlaganja na sjednici Umjetno prenošenje sjemena
ukazala su na važnost autoktonosti vrsta i označavanju
provenijencija s njihovim osobnostima lokalne prilagodbe.
No, sve je evidentnije da uslijed rapidnih promjena
u okolišu, značaj autoktonosti i provenijencije postaje
manje važan. U tom smislu bilo bi važnije bolje
poznavanje genetičkih konzekvenci na nastale promjene
u okolišu i poznavanje pripadajućih modifikacija
abiotičkih i biotičkih čimbenika kao dijelova stresa, a
koji bi formulirali adekvatnu strategiju pri umjetnom
transferu sjemena. Uporaba genetskih markera bit će
vrijedna pomoć u verifikaciji dinamike genetske varijabilnosti,
a moguća izmjena kod rijetkih alela osigurala
bi genetski diverzitet i budući genetski potencijal
takve umjetne populacije.


U sklopu sjednice Uzgojni oblici ukazano je da sve
promjene u genetičkoj strukturi, zajedno s promjenama
u gustoći populacije i sustavu oplodnje, imaju izravan
utjecaj na uzgajanje. Razlike između vrsta i različiti
primjeri s drugih kontinenata, uglavnom su se odnosile
na tretman za široko rasprostranjene vrste u odnosu na
vrste raspršene u malim izoliranim populacijama.


Tema Očuvanje rijetkih i udomaćenih vrsta šumskog
drveća obuhvatila je istraživanja i radove koje se ne od


nose samo na očuvanje tih vrsta, već i na obnovu i očuvanje
ugroženih staništa na kojima oni obitavaju. Nužne
su brze akcije, budući se učinkovite veličine populacija
dramatično smanjuju, a istraživanja bi morala uključivati
i ekološka gledišta održavanja ugrožene vrste.


Tematska sjednica Široko raširene vrste dala je prikaz
dramatične situacije za pojedine vrste, a to se regionalno
najviše odnosilo na područje jugoistočne Azije,
gdje su veliki kompleksi šuma uništeni tijekom posljednjih
trideset godina. Prikazana je i mogućnost strategije
praćenja šumskog ekosustava pomoću GlS-a, što može
uključivati od botaničke inventure do ukazivanja na
potencijalne opasnosti nestanka vrste, kao i praćenje
zdravstvenog stanja staništa i pojedinih populacija.


Na sjednici na temu Očuvanje udomaćenih vrsta,
ukazano je na značaj sve većeg utjecaja ljudske aktivnosti
na šumski ekosustav, dok se istovremeno neke vrste
intenzivno udomaćuju (izneseni su primjeri za topole,
kalifornijski bor, kesten, trešnju, divlju jabuku i
neke vrste hrastova). Za sada malo je znano o sadašnjem
ili potencijalnom utjecaju udomaćenih populacija
na prirodne sastojine putem razmjene gena i hibridizacije,
a dobivaju na važnosti budući se dosta kultura
osniva u neposrednoj blizini prirodnih populacija. Da
bi se to utvrdilo, potrebno je razviti genetičke alate za
praćenje transfera i genetskog diverziteta šumskog reprodukcijskog
materijala (odrediti genetske markere i
protokole). To je itekako značajno kod intenzivno uzgajanih
udomaćenih vrsta, a u sljedećem će desetljeću
biti važno i kod eventualnog pridolaska genetski modificiranih
vrsta šumskog drveća.


Završna plenarna sjednica obuhvatila je pozivne referate
sudionika, a odnosili su se na zajedničku strategiju
očuvanja šumskih genetskih resursa i zakonodavstva,
te primjene genetskih, demografskih, bioloških i
praktičnih izučavanja konzervacije vrsta šumskog drveća.
Doneseni su i zaključci Konferencije od strane
moderatora pojedinih tematskih grupa.


Doc. dr. se. Davorin Kajba
Dr. se. Joso Gračan