DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 84 <-- 84 --> PDF |
Namjera održavanja DYGEN konferencije bila je ispuniti prazninu između dobivenih rezultata bazičnih istraživanja na području populacijske, evolucijske i ekološke genetike te njihove primjene u programima očuvanja genofonda šumskog drveća. Konferencija je bila zajednička inicijativa koordinatora europskih projekata i voditelja EUFORGEN mrežnih planova, a rezultati su i zajednički prezentirani. Podaci i rezultati uspoređivani su i sa drugim pristupima istraživanjima koja su provođena u drugim dijelovima svijeta (Azija, Afrika, Amerika). Danje pregled i perspektiva za novi, šesti okvirni program istraživanja, koji bi podržala Europska Komisija. Na Konferenciji je bilo nazočno ukupno 278 sudionika iz 43 zemlje, a bila je podijeljena u deset različitih sekcija. Održano je 16 pozivnih izlaganja tijekom plenarnih sjednica, 63 izlaganja u paralelnim sjednicima, a izloženo je i 118 postera. Sažeci svih pozivnih izlaganja, usmenih izlaganja, kao i postera nalaze se na web stranici konferencije: http: //www.pierroton.inra. fr/genetics/Dygen/index.html. Hrvatska delegacija održala je izlaganje pod naslovom "Importance of conservation of the hairy type of Populus nigra in the changing climatic and environmental conditions" (autori D. Kajba,Ballian,D., Idžojtić,M.iS. Bogdanji sudjelovala je s posterom "Distribution ofhaplotypes of white oaks in Central Balkans" (autori D. S1 a d e, D u cousso, A.,Gračan,J. iR. Petit). Na tematskoj sjednici pod naslovom Razmjena gena, glavni naglasci dani su problematici fragmentacije staništa, gospodarenju šumama i promjeni okoliša, što sve ima velik utjecaj na razmjenu i strukturu genetičkog materijala šumskog drveća. Izlaganja su se odnosila na rasprostranjenie polenom i/ili sjemenom, koristeći različite pristupe u procjeni udaljenosti rasprostiranja (npr. stupanj migracije između populacija). Mikrosatelitna DNA bila je najčešće korišten genetski marker, a njezin visoki polimorfizam bio je znatna prednost u istraživanjima. Genetski markeri pokazuju jednoroditeljski i dvoroditeljski tip nasljeđivanja, te bi trebalo kombinirati i razlikovati širenje genetičkog materijala polenom od rasprostiranja vrsta sjemenom. U dijelu izlaganja na sjednici Hibridizacija, ukazano je na značaj križanja u oplemenjivanju šumskog drveća, budući da ono osigurava adaptivnu i neadaptivnu varijabilnost u lokalnim populacijama i rezultira mogućnošću nastanka novih vrsta. Važnost hibridizacije u evoluciji izloženo je kombiniranjem molekularnih i ekoloških studija, a prikazano je kako hibridizacija može pridonijeti kolonizaciji novih ekoloških niša preko trangresijskog razdvajanja i križanja vrsta. Za pravilno razumijevanje uloge hibridizacije u evoluciji vrsta šumskog drveća, potrebno je u buduća istraživanja uključiti: istraživanja genetičkih mapa, identificiranja i lociranja položaja kvantitativnih svojstvava (QTL), eventualnu genomiku i/ili funkcionalnu genomiku umjetnih hibrida, kao i detaljnu ekološku studiju vrsta. Na primjerima vrsta Quercus, Salix i Picea dat je sažet prikaz kako uloga hibridizacije i introgresije mogu osigurati selektivnu prednost u različitim ekološkim uvjetima. Filogeografija vrsta Quercus robur i Q. petraea ukazala je da su tijekom rekolonizacije Europe, poslije zadnjeg ledenog doba, važnu ulogu imale hibridizacija i introgresija između ovih vrsta. I DYGEN CONFERENCE Slika 1: Hrvatski sudionici na konferenciji DYGEN (Europski parlament, Strasbourg) Slika 2: Zbornik sažetaka DYGEN konferencije |