DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 9     <-- 9 -->        PDF

I. Trinajstic. J. Franjic. Z. Skvorc: SINTAKSONOMSKA ANALIZA BUKOV1H SUMA MEBIMURJA ... Sumarski list br. 1-2. CXXV1I (2003). 3-9
ANALIZA FLORISTICKOGA SASTAVA - Floristic analysis


Kako se moze zamijetiti iz tablice 1 u koju je ukljuceno
11 fitocenoloskih snimaka, zabiljezeno je u okviru
as. Galio odorati-Fagetum sylvaticae u Medimurju
ukupno 83 vrste. U pojedinim fitocenoloskim snimkama
zabiljezeno je izmedu 18 i 38 vrsta ili prosjecno
28,2 vrste po jednoj fitocenoloskoj snimci. U svih 11
snimaka zabiljezene su samo 3 vrste (Fagus sylvatica,
Galium odoratum i Viola reichenbachiana) ili 3,7 % od
sveukupnoga floristickog sastava. U preko 50 % (6/11)
snimaka zabiljezene su 22 vrste ili 26,5 % od sveukupnoga
floristickog sastava. U samo jednoj snimci zabiljezene
su 24 vrste ili 28,9 %, i to njih 20 u skupini karakteristicnih
vrsta i 4 u skupini pratilica.


Buduci da je as. Galio odorati-Fagetum sylvaticae
tip podsveze Galio odorati-Fagenion, karakteristicne
vrste asocijacije i podsveze navedene su zajedno. Karakteristicne
vrste srednjoeuropske sveze Fagion, reda
Fagetalia i razreda Querco-Fagetea obuhvacaju ukupno
57 vrsta ili 68,7 % od sveukupnoga floristickog sastava.
Medu njima su jedino vrste Fagus sylvatica i
Viola reichenbachiana, kako je vec istaknuto, zastupljene
u svih 11 snimaka, dokjejos 11 vrsta zastupljeno
u preko 50 %, izmedu 6-10 snimaka.


Analizirane sastojine Galio odorati-Fagetum sylvaticae
iz Medimurja najvecim dijelom pripadaju subas.
luzuletosum luzuloidis, dakle jednom, prema pH reakciji
tla, slabo acidofilnom kompleksu koji je prikazan


snimkama 1 -8 (usp. tab. 1 i si. 2). Sve diferencijalne vrste
subasocijacije su razmjerno dobro zastupljene. Snimke
9-11 prikljucili smo tipicnoj subasocijaciji (subas.
typicum) za koju se, na temelju floristickoga sastava
moze pretpostaviti da se pedoloski uvjeti povrsinskih
slojeva tla priblizavaju neutralnoj reakciji (usp. tab. 1 i
si. 2). Najvjerojatnije se u oba slucaja radi upravo o vecem
ili manjem stupnju ispranosti povrsinskih slojeva
tla, pa se obje subasocijacije na terenu mozaicno izmjenjuju,
najcesce ovisno o nagibu terena. Na jace ispranim
dijelovima razvija se subas. luzuletosum luzuloidis, a na
manje ispranim ili tamo kuda se slijevaju hraniva iz
visih polozaja razvija se tipicna subasocijacija.


Pratilice nisu brojne. Zabiljezeno ih je samo 13 ili
15,7 % od sveukupnoga floristickog sastava. Najvecim
dijelom predstavljaju elemente antropogenih biotopa,
sto ukazuje na dobru prohodnost na relaciji okolne li-
vade i poljoprivredne kulture - sumske sastojine.


Medu drvecem i grmljem dominira bukva (F. sylva


tica), a pridolaze jos vrste Quercus petraea, Carpinus
betulus, Prunus avium, Acer pseudoplatanus, Quercus
cerris i Acer campestre.


Sloj grmlja obuhvaca velik broj vrsta, ukljucujuci i
one iz sloja drveca, ukupno 12 vrsta, ali osim bukve jos
samo vrsta Sambucus nigra ima veci stupanj stalnosti,
dok je cak 6 vrsta zastupljeno u samo jednoj snimci.


L uzu lo-Fagetum sylva tica e


Galio odorati-Fagetum sylvaticae


-0,25 -0,2 -0,15 -0,1 -0,05 0 0,05 5-©^-T),25 0,3 0,35 0,4 0,45 0,5


Slika 2. Ordinacijski dijagram fitocenoloskih snimaka
Figure 2 Ordination of the rcleves