DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 101 <-- 101 --> PDF |
Hrvatskoj prijeti velika opasnost od importa strizi-zapadnom dijelu SAD, a u Europu je nedavno nađena u bube Anophilophora glabrippenis, koja čini velike šteAustriji (si. 1). te na svim vrstama drveća (izraziti polifag) u sjevero- Slika 1. Karantcnska strizibuba Nadamo se da će rezultati ovog stručnog rada ukazati našim stručnjacima, nadležnim državnim tijelima i institucijama, ali i operativi, o potrebi pojačanog istraživanja i nadzora u cilju zaštite naših šuma od štetnog utjecaja karantenskih štetočinja bilja. Harapin M.: Utjecaj štetne antomofaune na stabilnost šumskih ekosustava u Hrvatskoj Ekosustav je mnogostruko složeni integrirani sklop nežive i žive prirode koji se može sam regulirati i obnoviti. I šumski ekosustav kao osnovna jedinica prirode posjeduje sposobnost samoregulacije i samoobrane. Šumarska znanost i šumarska praksa posvećuje posebnu pozornost proučavanju šumskih ekosustava i gospodarenju njima u cilju potrajnosti, raznovrsnosti i zaštite čovjekova okoliša. Uz pedološke, orografske, klimatske i druge značajke, važno obilježje ekosustavu su dominantne vrste drveća. U šumskim ekosustavima kao mnogostruko integriranim jedinicama abiotski i biotski čimbenik entomofauna zauzima značajno mjesto. S entomološkog gledišta razmatrat ćemo sljedeće ekosustave: nizinske šume hrasta lužnjaka, brdske i planinske šume bukve, smreke i jele, zatim medunčeve, crnikine i borove šume obalnog područja. Svaki od navedenih ekosustava ili njegovog dijela ima specifičnu cntomofaunu koja se tijekom vremena mijenja, manje kvalitetno a značajnije kvantitativno. Povijesni tijek pojave, fluktuacije i procjena današnjeg stanja razmatrat će se za gubara, zlatokraja, hrastova savijača, hrastove ose listarice, grbice i ksilofagnu entomofaunu. J u rj e v i ć, P., T. B o š nj a k: Primjena pesticida u zaštiti državnih šuma R. Hrvatske u razdoblju od 1997. do 2001. godine U provođenju jedne od temeljnih komponenti gospodarenja šumama - zaštite šuma, "Hrvatske šume" (Anophilophora glabrippenis) d.o.o. koje gospodare najvećim dijelom državnih šuma (oko 2 000 000 ha) uz ostale načine zaštite, zaštitu šuma provode i uporabom različitih vrsta pesticida. Njihova uporaba odnosi se ponajprije na suzbijanje različitih vrsta štetnih kukaca, bolesti šumskog drveća, raznih vrsta glodavaca, štetnika koji napadaju gotove šumske proizvode i drugo. U promatranom razdoblju od 1997-2001. godine u državnim šumama Republike Hrvatske suzbijane su sljedeće vrste štetnih šumskih kukaca i gljiva: Operophthera brumata, Hibernia defoliaria, Malacosoma neustria, Euproctis chrysorrhoea, Cnethocampa processioned, Cnethocampa pityocampa, Microsphere! alphitoides, Mycosphaerella pini i dr. Ovisno o vrsti štetnika ili bolesti te drugih razloga, korišteni su sljedeći pesticidi: Insekticidi (biološki, biotehnički i piretroidi): Foray, Mimic, Dimilin, Decis, Fastac i dr. Fungicidi: Rubigan, Anvil, Tilt, sumpor. Rodenticidi: Brodilon mamac, Faciron forte, Ratox mamac. Herbicidi: Cidokor, Hercules, Casoron. Repulzivna sredstva: Kunilent. Količina upotrebljenih sredstava zaštite bilja, iako nije nezanemariva u odnosu na količine pesticida upotrebljenih u poljoprivrednoj proizvodnji, ne predstavlja veću opasnost za okoliš što ne isključuje nastojanje smanjenja njihove uporabe. Vu kadin, A.,M.Glavaš: Rezultati zdravstvenog pregleda šumskih rasadnika u 2002. godini U šumskim rasadnicima redovito se prati zdravstveno stanje šumskih i hortikulturnih biljaka. U 2002. godini zdravstvenim je pregledom obuhvaćeno ukupno 36 rasadnika. Utvrđivanje štetočinja obavljeno je tijekom ljeta i jeseni. Među šumskim biljkama najviše se proizvode sadnice hrasta, jasena, topole, te smreke, bora i jele. Hortikulturne sadnice uzgajaju se u malim količinama. Hrastove sadnice redovito napada Microsphaera alphitoides, a utvrđeno je povećanje širenja i šteta uslijed napada Caliroa anmdipes. Ukupno je |