DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 102 <-- 102 --> PDF |
utvrđeno 18 vrsta kukaca i 14 vrsta gljiva od kojih je najviše utvrđeno na topolama. Na poniku četinjača stalna je gljiva Fusarium oxysporum, koja je prouzročila sporadične štete, jer se o zaštiti četinjača od uzročnika polijeganja ponika vodi velika briga. U jednom rasadniku polijeganje je bilo vrlo izraženo i šteta velika. Na hortikulturnim sadnicama utvrđen je velik broj štetočinja. Najznačajnije štete nastale su na sadnicama divljeg kestena uslijed napada Cameraria ohridella i Guignardia aesculi, na platanama Corythucha ciliata i Lithocolletis platani, na šimširu Monarthropalpus buxi te na lovor višnji od Clasterosporium carpophylum. Cečura, I., T. Trzelj, Z. Poljarić: Mjere zaštite protiv biljnih štetnika u rasadniku "Pržine" Rasadnik "Pržine" smješten je između Bosanskog Grahova i Livna na nadmorskoj visini 710 m. Površina rasadnika je oko 30 ha. Tijekom ratnih djelovanja (1992-1995) rasadnik je bio devastiran. U poratnom razdoblju, u kratkom je vremenu započela ponovna proizvodnja biljnog materijala obične smreke, te običnog i crnog bora uglavnom obloženog korijenskog sustava tipa "Nissula" i sadnice hortikulturnih vrsta. Godišnja proizvodnja približno je 5 000 000 sadnica. Sve potrebe za jednostavnom i proširenom biološkom reprodukcijom JP "Hercegbosanske šume" d.o.o. Kupres, podmiruje sadnim materjalom iz rasadnika "Pržine". U početku proizvodnje 1996./97. godine velik problem predstavljala je gljiva Fusarium oxysporum Schecht. koja je prouzročila polijeganje ponika. Biljke su tretirane fungicidima (Kaptan, Akrobat, Cineb). Primjenom uzgojno-tehničkih mjera smanjena je uporaba fungicida i postignuti dobri rezultati u borbi protiv polijeganja ponika. Fungicidi su korišteni i pri zaštiti sjemena , tla i asimilacijskih organa biljaka. Protiv gljiva iz roda Lophodermium izvršeno je tretiranje bakrenim i organskim fungicidima početkom kolovoza i rujna, u koncentraciji 0,3 % svakih 10-15 dana. Kušan, Ž., V. Kušan: Dinamika populacije štetne entomofaune i problematika njenog suzbijanja u retencijama Lonjskog polja Nizinske šume šumarija Popovača, Kutina i Lipovljani, Uprave šuma podružnice Zagreb, nalaze se najvećim dijelom u parku prirode "Lonjsko polje". Ujedno se prostor tih šuma koristi i kao retencije za prihvat velikih proljetnih i jesenskih voda rijeke Save i njezinih pritoka, kako bi se sela i poljoprivredne površine srednje Posavine zaštitile od poplava. Od 1998. godine bilježi se u tim šumama povećana brojnost kukavičjeg suznika (Malacosoma neustria) i zlatokraja (Euprostis chrysorrhoea). U pojedinim odsjecima brojnost je bila toliko povećana, daje dosezala stanje golobrsta. Populacija štetnika se u tom razdoblju kretala od istoka prema zapadu. Opisano je kretanje populacija kukavičjeg suznika i zlatokraja u dijelu parka prirode "Lonjsko polje" koje pokriva Uprava šuma podružnica Zagreb od 1998. godine do danas, te poplavljenost površina u tom razdoblju. Za praćenje su korištene metode daljinskih istraživanja i geografskog informacijskog sustava. Margaletić, J., M. Glavaš, V. Dušak, Ž. Kauzlarić: Nove spoznaje o štetama od sivog puha na stablima ob. smreke u šumama Gorskog kotara Dio brdskog područja u Hrvatskoj obuhvaća šume Gorskog kotara površinom od oko 125 000 ha. Većinom se radi o šumama obične bukve (Fagus sylvatica L.), jele (Abies alba Mill.) i obične smreke (Picea abies (L.) Karst.). U njima obitavaju tri vrste puhova: sivi puh (Myoxus glis L.), gorski puh (Dryomys nitedula Pali.) i puh orašar (Muscardinus avellanarius L.). Najbrojniji je Myoxus glis L. koji nagriza koru obične smreke zbog čega dolazi do značajnih oštećenja ili sušenja stabala. Utvrđeno je da su u razdoblju od 1972. do 1998. godine na smrekovim stablima puhovi napravili štetu na 323,12 ha. Detaljno istraživanje šteta od sivog puha obavljeno je tijekom 2001. i 2002. godine na osam pokusnih ploha prosječne veličine 0,5 ha. Starost smreka bila je od 23 do 29 godina. Puhovi smrekovu koru nagrizaju u polovini i gornjoj trećini debla u vremenu od polovice lipnja do početka srpnja. Veličina oštećenja je u korelaciji s prsnim promjerom debla, debljinom kore u zoni grizenja te kemijskim sastavom i vlagom kore. U cilju utvrđivanja uzroka šteta istražen je kemijski sastav kore obične smreke. Utvrđeno je da intenzitet štete ovisi o brojnosti populacije puhova, visini, debljini i starosti stabla. Bradić, B.: Određivanje brojnosti i suzbijanje glodavaca u Upravi šuma Podružnica Bjelovar Uprava šuma, Podružnica Bjelovar obuhvaća oko 130 000 ha šuma, a od toga na najvažnije vrste hrast lužnjak i kitnjak otpada 33 %, bukvu 36 % te ostale vrste 31 %. Sastojine hrasta obnavljaju se prirodnim putem, no kako je urod sjemena sve rjeđi i ima ga sve manje te nedovoljne količine žira stradavaju od štetnika i bolesti od kojih su ponajveće štete od sitnih glodavaca (miševi i voluharice). Kako bi se spriječile štete neophodno je utvrditi njihovu brojnost. Brojnost populacije sitnih glodavaca utvrđuje se nakon opadanja žira i to postavljanjem 100 klopki (mišolovki) u pravilnom rasporedu, navečer, a ujutro se obavlja kontrola ulova. Ukoliko je postotak postavljenih klopki sa zabilježenim ulovom veći od 20 %, a osobito 30 %, obvezno je poduzeti mjere suzbijanja. Suzbijanje glodavaca se obavlja biološkim (podržavanje prirodnih neprijatelja sitnih glodavaca) i kemijskim (primjena rodenticida) metodama. Kemijski pripravci (Faciron, Ratox mame, Klerat pelete, Brodilon mamci, Brodilon pelete i dr.) postavljaju se u plastične cijevi |