DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 103 <-- 103 --> PDF |
dužine 30 cm, promjera tri centimetra, po 15 g u svaku cijev na međusobnom razmaku 15 x 15 m. Diminić, D., B. Hrašovec, M. Glavaš, N. Potočić : Štete najeli od niskih temperatura Početkom svibnja 1997. godine na par lokaliteta na području Uprave šuma Senj, zabilježena je u krošnjama jela masovna pojava crvenih i odumrlih iglica. Nisu utvrđene fitopatogene gljive niti štetni kukci koji bi mogli prouzročiti opisane simptome. Analiza izbojaka skupljenih u svibnju ukazala je da su oštećene jedno- i višegodišnje iglice, dok su razvijeni izbojci iz tekuće vegetacije ostali netaknuti. Polovicom i koncem travnja 1997. godine zabilježen je prodor iznimno hladnog zraka. Na temelju provedenih analiza te analize navedenih podataka može se zaključiti da je iznenadni prodor hladnog zraka početkom vegetacije prouzročilo opisane simptome. Odnosno, kako su štete zabilježene na jelama samo nižih nadmorskih visina (rub prirodnog areala jele) zaključuje se daje nedostatak kalija u starijim iglicama, posljedicom opisane translokacije kalija u iglicama početkom vegetacije, utjecao na predispoziciju (osjetljivost) tih iglica na iznenadne niske temperature, što je prouzročilo njihovo odumiranje. Izostanak šteta na jelama viših nadmorskih visina pripisuje se upravo nešto vremenski kasnijim pupanjem, odnosno samim početkom vegetacije. G 1 a v a š, M.: Jak napad gljive Rosselinia mycophila (Fr.:Fr.) Sacc,. na smrekovim sadnicama u rasadniku "Kuželj" Krajem rujna 2002. godine u rasadniku "Kuželj", smještenom blizu Broda na Kupi, opaženo je žestoko oboljenje sadnica smreke starih 6 godina. Od ruba prema sredini gredice, grupe biljaka, gledajući od vrha prema tlu, izgubile su zelenu boju. Iglice, postrani izbojci i stabljike bile su presvučene velikom masom sivog, a pri dnu crnog micelija. Takvi simptomi na prvi pogled upućuju na gljivu Herpotrichia jumped (Duby) Petrak koja uzrokuje snježnu pljesan četinjača. Međutim, kao uzročna gljiva determinirana je vrsta Rosellinia mycophila (Fr.:Fr.) Sacc. Taje vrsta ovim nalazom u nas prvi puta nađena u rasadnicima i u Hrvatskoj uopće. Prema podacima u literaturi postoji više vrsta iz roda Rosellinia de Not. saprofita na listačama i četinjačama. Ukupno se na četinjačama navodi 7 vrsta, od kojih 5 na smrekama. Utvrđeno je da R. mycophila dolazi na smreci, omorici, duglaziji i običnom boru. U istom rasadniku gljivu smo u studenome utvrdili i na sadnicama obične jele. Općenito je poznato da vrste iz roda Rosellinia za svoj život zahtijevaju visoku vlagu. R. mycophila je izričito zahtjevna prema visokoj zračnoj vlazi. Rasadnik "Kuželj" okružen je brdima, smješten uz samu Kupu, pa su uvjeti visoke zračne vlage stalno osigurani. Smreke su s obzirom na starost i veličinu bile preguste, a ljeto 2002. je bilo izuzetno kišovito. Gljiva je potpuno uništila nekoliko tisuća ili blizu 10 % sadnica. Grecs, Z.: Rasprostranjenost virulentnog i hipovirulentnog oblika gljive Cryphonectriaparasitica (Murr.) Barr u Sloveniji i šire U Sloveniji je petina zdravoga pitomog kestena, jedna petina je zaražena virulentnim, a tri petine hipovirulentnim oblikom gljive C. parasitica, koja je rasprostranjena po cijeloj Sloveniji. Optimum rasta gljive poklapa se s optimumom rasta kestena. Najbolje zdravstveno stanje kestena je na rubu njegovog areala. Hipovirulentni oblik zaraze sporije napreduje u hladnijim fitogeografskim područjima i višim nadmorskim visinama, češći je u predjelima gdje je bila jača zaraza virulentnim oblikom. Tako je najveća prisutnost hipovirulencije u submediteranskom fitogeografskom području, gdje su opažene prve zaraze u Sloveniji. S višom nadmorskom visinom povisuje se učešće zdravoga kestena. Novak, A. S., M. Gradečki, M. Županić: Zdravstvenmo stanje sjemena obične bukve Obična bukva je jedna od važnijih vrsta drveća u šumama Hrvatske. Zauzima preko 35 % ukupne šumske površine. Zadnjih godina bukvica se sije u šumskim rasadnicima za potrebe popunjavanja sastojina. Zdravstvenom stanju šumskog sjemena u svijetu se posvećuje sve veća pozornost zbog sve veće potrebe za njegovim očuvanjem. Analizirana je bukvica iz uroda 2001. godine. Obrađeno je 89 uzoraka s područja 14 uprava šuma. Svaki uzorak bukvice bio je zaražen saprofitskim gljivama i gljivama uzročnicima bolesti. Fitopatološkom analizom utvrđene su sljedeće najčešće gljive na bukvici: Alternaria alternata (Fr.) Keiss., Arthrobotrys superba Corda, Botiytis cinerea Pers., Fusarium spp. Link., Penicillium sp. Link, ex Fr., Trichothecium roseum Link, Mucor sp. Micheli, Graphium sp. Corda i Chaetomium sp. Kunze. Kauzlarić,Ž.: Uloga potkom jaka u sušenju jele u Gorskom kotaru U Upravi šuma Podružnica Delnice, šumariji Vrbovsko, u Gospodarskoj jedinici "Litorić", tijekom svibnja 2002. godine došlo je do masovnog sušenja jele. Sušenje jele događa se u grupicama (do 15 stabala). Uzrok sušenja je masovna pojava malog jelovog potkornjaka (Cryphalus piceae Rtzb.), jelovog krivozubog potkornjaka {Pityokteines curvidens Germ.) i malog jelovog potkornjaka {Pityokteines spinidens Reitt.). Masovna pojava potkornjaka loše je zdravstveno stanje i jaki napad imele, u prosjeku 67 % stabala zaraženo je imelom (Viscum album var. Abietes Beck), 2002. godine u toj gospodarskoj jedinici doznačeno je 18 401 m´ suhih stabalajele. Suzbijanje jelovih potkor |