DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 104 <-- 104 --> PDF |
njaka može se obaviti lovnim stablima koja se sijeku krajem veljače ili početkom ožujka. Lovna stabla s tanjom korom, prsnog promjera 30-50 cm i na vrhu ostaviti nekoliko grana. Treba sjeći stabla koja su u zasjeni. Nakon obaranja potrebno ih je tretirati insekticidom Deltacid. Otkoravaju se u drugoj polovici mjeseca svibnja, a kora se pali. Rukavina, V.: Najvažniji defolijatori hrasta lužnjaka u Pokupskom bazenu Pokupski bazen čini zapadni rub Panonske nizine. Nizinske šume Pokupskog bazena prostiru se na 13 579 ha (Uprava šuma Podružnica Karlovac gospodari s 11 247 ha) i čine cjelinu u kojoj prevladava hrast lužnjak. Klima je umjereno kontinentalna, a karakteristična je pojava kasnoga mraza, uglavnom u svibnju. Razni biotski i abiotski čimbenici te čovjek, značajno su utjecali na razvoj šumskih sastojina hrasta lužnjaka. Od abiotskih čimbenika značajnu ulogu imali su defolijatori: gubar {Lymantria dispar L.), zlatokraj (Euproctis chrysorrboea L.), hrastov četnjak (Thaumetopoea processioned L.), kukavičji suznik (Malacosoma neustria L.), hrastov savijač (Tortrix viridana L.), hrastova osa listarica (Apethimus abdominalis Lep.), te veliki (Eranis defoliaria Cb.) i mali (Operophthera brumata L.) mrazovac, te biljne bolesti: Hrastova pepelnica (Microsphere! alpitoides Griff. Et Maubl.) i mednjača (Armillariella mellea Vahl. Ex Fr., Karst.). Intenzivnija sušenja registrirana su prije dvadeset godina, a najveće amplitude sušenja u Pokupskom bazenu bile su 1990. i 1991. Ivančević, V.: Gradacija smrekovih potkornjaka na području Uprave šuma Podružnica Senj u razdoblju od 1996. do 2002. godine Šume smreke, pogotovo čiste ili kulture, osim većeg kompleksa gorske smrekove šume s pavlovcem (Aremonio-Piceetum Ht. 1938) u Štirovači, na području Uprave šuma Podružnica Senj zauzimaju relativno male površine. U ostalim šumskim zajednicama, počevši od dinarsko bukovo-jelovih šuma pa do gornje granice šumske vegetacije, obična smreka dolazi tek sporadično i to pretežito u pojedinačnom rasporedu. Radi uspješnog suzbijanja i praćenja populacije smrekovih potkornjaka (Ips sp.) od 1996. do 2002. godine postavljeno je na području Uprave šuma Podružnica Senj pet Bakkeovih klopki. Dvije su postavljene u kulturama planinskog masiva Velike Kapele, te tri u prirodnim šumama smreke na Velebitu. Brojnost smrekovih potkornjaka registrirana je svakog tjedna. Na temelju detaljne obrade godišnjih pojedinačnih podataka prikupljena su početna saznanja o karakteru i dinamici smrekovih potkornjaka najopasnijih ksilofaga (drvojeda) obične smreke.Tako godišnji pojedinačni i ukupni broj štetnika pokazuje trend laga nog pada od 1996.-2002. god. Prosječno ulovljeni godišnji broj štetnika od 564 komada kreće se po klopkama u širokom rasponu od 956 do 154 komada. Prvo rojenje (proljetno) pojedinačno započinje najranije 26. 4. i traje najkasnije do 22. 7., u ukupnom prosječnom trajanju od 29 dana. Drugo pojedinačno rojenje (kasno) najranije započinje 6. 6. i traje najkasnije do 13. 9., u ukupnom prosječnom trajanju od 43 dana. Na prvo rojenje odnosi se 64 %, a na drugo 36 %. Jošt, J.: Učestalost i raširenost velikoga i maloga smrekina potkornjaka u slovenskim šumama u razdoblju od 1995. do 2001. godine Veliki smrekin potkornjak (Ips typographic L.) i mali smrekin potkornjak (Pityogenes chalcographus L.) najučestaliji su štetnici smrekovih šuma. Najveće štete čine na smrekama umjetno unesenim u sastojine. Veličina štete mijenja se iz godine u godinu, ovisno o klimatskim prilikama, raspoloživom prostoru za razvoj novih generacija potkornjaka i o dosljednosti izvođenja preventivnih i zaštitnih mjera koje propisuje javna šumarska služba, te provode vlasnici šuma. Jure, M.: Pregledna lista potkornjaka (Scolytidae) Slovenije Predstavnici porodice Scolytidae (Coleoptera) predstavljaju, kao tipični dendrobionti, najvažniju skupinu kukaca u šumama Slovenije. Pregledna lista potkornjaka obuhvaća sljedeće taksone: Podporodica bjelikari - Scolytinae (tribus Scolytini: rod Scolytus - 9 vrsta); podporodica litokoči Hylesininae (tribus Phloeotribini: rod Phloeotribus - 1 vrsta); rod Phloeotribus - 1 vrsta; rod Phloeophthorus - 2 vrste; tribus Hylastini: rod Hylastes - 6 vrsta, rod Hvlurgops - 2 vrste, rod Blastophagus - 2 vrste, rod Hylurgus - 1 vrsta; rod Dendroctonus - 1 vrsta; tribus Polygraphing rod Polygraphia - 2 vrste, tribus Hylesinini: rod Hylesinus - 2 vrste, rod Leperesinas -1 vrsta, rod Hylstinus - 2 vrste, rod Xylechinus - 1 vrsta, rod Pteleobius - 2 vrste, tribus Phloeosinini: rod Phloesinus - 1 vrsta; tribus Hypoborini: rod Hvpoborus -1 vrsta, rod Liparthrum - 2 vrste) i podporodica koraši - Iponae (tribus Crypturgi: rod Crypturgus - 3 vrste, rod Dryocoetes - 3 vrste, rod Xylocleptes - 1 vrsta: tribus Cryphalini: rod Cryphalus - 4 vrste, rod Ernoporus - 2 vrste, rod Cryphalops - 1 vrsta; tribus Pityophthorini: rod Pityophthorus - 4 vrste, tribus Ipini: rod Taphroryehus - 3 vrste, rod Pityognes -1 vrsta, rod Pityokteines 3 vrste, rod Orthotomicus - 4 vrste, rod Ips -1 vrsta, tribus Xyleborini: rodXyleborus -1 vrsta i tribus Xyloterini: rodXyloterus - 3 vrste. U Sloveniji je registriranih 88 vrsta iz porodice potkornjaka. Pernek, M., D. Matošević: Nemetoda Bursaphelenchus xylophilus - vektorski odnos prema rodu Cerambicidae i opasnostima koje donosi za Hrvatsko šumarstvo |