DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 105     <-- 105 -->        PDF

Posljednjih stotinjak godina aktivnosti čovjeka, ponajprije
transportom, omogućila je najrazličitijim organizmima
osvajanje novih prostora. Cesto su bili štetni
za čovjeka, a neki su za sobom gdjekad ostavili prave
katastrofe. U najmlađe takve slučajeve mogla bi se
ubrojiti nematoda Bursaphelenchus xylophilus (Steiner
& Buhrer) Nickle (Nematoda: Aphelenchida), koja se u
Hrvatskoj nalazi na popisu karantenskih štetnika. U
Europi, spomenuta nematoda biva prvi put zabilježena
u Portugalu 1999. godine na primorskom boru (Pinus
pinaster). Zaraza i stradavanje stabala odvijalo se izuzetno
brzo i na velikim površinama.


U prirodnom području rasprostranjen)a ove nemetode,
u Kini i Japanu je prenose neke vrste strizibuba,
kojih za sada u Hrvatskoj nema, a dolaze iz roda Monohamus.
Pitanje je da li postojeće europske vrste Monohamus
sp. primjerice M. galloprovincialis, koja je i
kod nas autohtona, mogu preuzeti ulogu vektora.


Pojavljivanje ovog štetnika u Hrvatskoj je realno, s
obzirom na prvo pojavljivanje u Europi u mediteranskom
području, spadamo u rizične zemlje. Kod eventualnog
pojavljivanja od velikog značaja bit će brzina detekcije
i poduzimanje mjera eradikacije.


Hrašovec, B.: Suvremene metode istraživanja
feromonske komunikacije kod kukaca


Snalaženje u prostoru, spajanje sa suprotnim spolom
radi kopulacije, dolazak do odgovarajuće ishrane
svakog kukca odvija se putem kemijske komunikacije,
tj. emitiranjem i detekcijom molekula hlapivih tvari
osobitog kemijskog sastava - semiokemikalija. Danas
razlikujemo dva tipa ovakvih kemijskih nositelja informacija:
alelokemikalije (komunikacija između različitih
vrsta) i feromoni (komunikacija jedinki iste vrste).


Temeljni razlog intenzivnog razvoja istraživanja
ovih fenomona je činjenica da korištenjem feromona
ponekad možemo postići vrlo učinkovit nadzor, a ponekad
čak i suzbijanje opasnih štetnika i to bez negativnih
učinaka na ostale članove ekosustava. Tako se u početku,
pri istraživanju seksualnih atraktanata, radilo mukotrpnim
i često nesigurnim metodama ekstrakcije potencijalno
aktivnih tvari iz zadka ženki. Isti je način kod
utvrđivanja sekundarnih atraktanata. U obje je spomenute
metode slijedilo ispitivanje u raznoliko konstruiranim
"zračnim tunelom" ili različitim verzijama barijernih
ili naletnih klopki. Ogroman napredak načinjen je
razvojem nove metode istovremenog dovođenja potencijalnih
hlapivih tvari na plinski kromatograf i posebno
preparirano ticalo kukca spojenog na elektrode osjetljivog
instrumenta (GC-EAG). Usporedbom analitičkih
rezulatata plinskog kromatografa (GC) i istovremenih
očitanja električne aktivnosti na anteni kukca (EAG)
moguće je danas znatno brže definirati biološki aktivne
tvari te ih testirati u prirodnim uvjetima.


Pernek, M., B. Liović, D. Posarić: Prva iskustva
primjene seksualnih feromona za dijagnozu
i prognozu napada malog mrazovca


Mrazovci su već desetak godina medu najznačajnijim
štetnicima u hrastovim šumama u nas. Metoda
ljepljivih prstena, koju koristimo za određivanje razine
populacije štetnika manje je praktična, jer zahtijeva redovito
ophođenje i prebrojavanje ženki, ima problem
neselektivnosti, ovisi o stablu kojeg smo odabrali za
postavljanje istog, ljepilo se mora obnavljati itd. U šumarstvu
se traže što lakši, brži i jeftiniji načini utvrđivanja
brojnosti štetnika.


Prognoza populacija temelji se u prvom redu na
određivanju aktualne gustoće populacije štetnika, iz
čega se procjenjuje šteta koja će nastati u šumi. Za to
trebamo neke bio-ekološke parametre kao što su natalitet,
mortalitet i brojnost, zatim kvaliteta hrane, stanje
prirodnih neprijatelja, klimatske prilike itd. Kritični
broj je broj zdravih jedinki koji će izazvati teška oštećenja
koja u pravilu iziskuju primjenu zaštitnih mjera.


Cilj je utvrditi kritični broj mužjaka u feromonskim
klopkama, odnosno utvrditi odnos broja ulovljenih
mužjaka u klopkama i ženki na prstenovima. To će još
biti stavljeno u odnos sa stupnjem obrštenosti stabala u
šumi tijekom vegetacije.


Liović, B., M. Županić: Djelovanje fungicida
na razvoj gljive Cryphonectria parasitica (Murr.)
Barr. na umjetnom supstratu


Pitomi kesten (Castanea sativa Miller) tvori vrijedne
šumske sastojine te predstavlja puno više nego obično
drvo. U etnološkom smislu, pitomi kesten vrlo često
oblikuje narodne običaje, kao što su kestenijade od Lovrana
do Hrvatske Kostajnice. Iz tih razloga pojava gljive
Cryphonectria parasitica (Murr.) Barr, koja uzrokuje
rak kestenove kore pojavila se u Europi 1938. godine.
Bolest se u Hrvatskoj pojavila 1961. i danas je zahvaćen
cijeli areal jačeg ili slabijeg intenziteta.


Osnovni limitirajući čimbenik kod vegetativnog
razmnožavanja cijepljenjem je agresivnost gljive Cryphonectria
parasitica. Cijepljenje dobro uspije, plemke
snažno potjeraju, ali se tijekom vegetacije oko mjesta
cijepljenja pojave piknide iz kojih izbijaju konidije.
Vrlo brzo takva biljka propada.


Za zarazu je potrebno otvoreno mjesto na kori. U
cilju smanjivanja mogućnosti zaraze, koja je najveća
prvih nekoliko mjeseci nakon cijepljenja, dok rana ne
kalusira, ispitali smo sljedeće fungicide: Rubigan EC,
Sabithane, Anvil 5SC i Folicur. Fungicide smo dodali
umjetnom supstratu u šest različitih koncentracija. Rezultati
pokazuju da svi fungicidi znatno smanjuju intenzitet
ili potpuno zaustavljaju rast gljive na umjetnom
supstratu.