DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 105 <-- 105 --> PDF |
Posljednjih stotinjak godina aktivnosti čovjeka, ponajprije transportom, omogućila je najrazličitijim organizmima osvajanje novih prostora. Cesto su bili štetni za čovjeka, a neki su za sobom gdjekad ostavili prave katastrofe. U najmlađe takve slučajeve mogla bi se ubrojiti nematoda Bursaphelenchus xylophilus (Steiner & Buhrer) Nickle (Nematoda: Aphelenchida), koja se u Hrvatskoj nalazi na popisu karantenskih štetnika. U Europi, spomenuta nematoda biva prvi put zabilježena u Portugalu 1999. godine na primorskom boru (Pinus pinaster). Zaraza i stradavanje stabala odvijalo se izuzetno brzo i na velikim površinama. U prirodnom području rasprostranjen)a ove nemetode, u Kini i Japanu je prenose neke vrste strizibuba, kojih za sada u Hrvatskoj nema, a dolaze iz roda Monohamus. Pitanje je da li postojeće europske vrste Monohamus sp. primjerice M. galloprovincialis, koja je i kod nas autohtona, mogu preuzeti ulogu vektora. Pojavljivanje ovog štetnika u Hrvatskoj je realno, s obzirom na prvo pojavljivanje u Europi u mediteranskom području, spadamo u rizične zemlje. Kod eventualnog pojavljivanja od velikog značaja bit će brzina detekcije i poduzimanje mjera eradikacije. Hrašovec, B.: Suvremene metode istraživanja feromonske komunikacije kod kukaca Snalaženje u prostoru, spajanje sa suprotnim spolom radi kopulacije, dolazak do odgovarajuće ishrane svakog kukca odvija se putem kemijske komunikacije, tj. emitiranjem i detekcijom molekula hlapivih tvari osobitog kemijskog sastava - semiokemikalija. Danas razlikujemo dva tipa ovakvih kemijskih nositelja informacija: alelokemikalije (komunikacija između različitih vrsta) i feromoni (komunikacija jedinki iste vrste). Temeljni razlog intenzivnog razvoja istraživanja ovih fenomona je činjenica da korištenjem feromona ponekad možemo postići vrlo učinkovit nadzor, a ponekad čak i suzbijanje opasnih štetnika i to bez negativnih učinaka na ostale članove ekosustava. Tako se u početku, pri istraživanju seksualnih atraktanata, radilo mukotrpnim i često nesigurnim metodama ekstrakcije potencijalno aktivnih tvari iz zadka ženki. Isti je način kod utvrđivanja sekundarnih atraktanata. U obje je spomenute metode slijedilo ispitivanje u raznoliko konstruiranim "zračnim tunelom" ili različitim verzijama barijernih ili naletnih klopki. Ogroman napredak načinjen je razvojem nove metode istovremenog dovođenja potencijalnih hlapivih tvari na plinski kromatograf i posebno preparirano ticalo kukca spojenog na elektrode osjetljivog instrumenta (GC-EAG). Usporedbom analitičkih rezulatata plinskog kromatografa (GC) i istovremenih očitanja električne aktivnosti na anteni kukca (EAG) moguće je danas znatno brže definirati biološki aktivne tvari te ih testirati u prirodnim uvjetima. Pernek, M., B. Liović, D. Posarić: Prva iskustva primjene seksualnih feromona za dijagnozu i prognozu napada malog mrazovca Mrazovci su već desetak godina medu najznačajnijim štetnicima u hrastovim šumama u nas. Metoda ljepljivih prstena, koju koristimo za određivanje razine populacije štetnika manje je praktična, jer zahtijeva redovito ophođenje i prebrojavanje ženki, ima problem neselektivnosti, ovisi o stablu kojeg smo odabrali za postavljanje istog, ljepilo se mora obnavljati itd. U šumarstvu se traže što lakši, brži i jeftiniji načini utvrđivanja brojnosti štetnika. Prognoza populacija temelji se u prvom redu na određivanju aktualne gustoće populacije štetnika, iz čega se procjenjuje šteta koja će nastati u šumi. Za to trebamo neke bio-ekološke parametre kao što su natalitet, mortalitet i brojnost, zatim kvaliteta hrane, stanje prirodnih neprijatelja, klimatske prilike itd. Kritični broj je broj zdravih jedinki koji će izazvati teška oštećenja koja u pravilu iziskuju primjenu zaštitnih mjera. Cilj je utvrditi kritični broj mužjaka u feromonskim klopkama, odnosno utvrditi odnos broja ulovljenih mužjaka u klopkama i ženki na prstenovima. To će još biti stavljeno u odnos sa stupnjem obrštenosti stabala u šumi tijekom vegetacije. Liović, B., M. Županić: Djelovanje fungicida na razvoj gljive Cryphonectria parasitica (Murr.) Barr. na umjetnom supstratu Pitomi kesten (Castanea sativa Miller) tvori vrijedne šumske sastojine te predstavlja puno više nego obično drvo. U etnološkom smislu, pitomi kesten vrlo često oblikuje narodne običaje, kao što su kestenijade od Lovrana do Hrvatske Kostajnice. Iz tih razloga pojava gljive Cryphonectria parasitica (Murr.) Barr, koja uzrokuje rak kestenove kore pojavila se u Europi 1938. godine. Bolest se u Hrvatskoj pojavila 1961. i danas je zahvaćen cijeli areal jačeg ili slabijeg intenziteta. Osnovni limitirajući čimbenik kod vegetativnog razmnožavanja cijepljenjem je agresivnost gljive Cryphonectria parasitica. Cijepljenje dobro uspije, plemke snažno potjeraju, ali se tijekom vegetacije oko mjesta cijepljenja pojave piknide iz kojih izbijaju konidije. Vrlo brzo takva biljka propada. Za zarazu je potrebno otvoreno mjesto na kori. U cilju smanjivanja mogućnosti zaraze, koja je najveća prvih nekoliko mjeseci nakon cijepljenja, dok rana ne kalusira, ispitali smo sljedeće fungicide: Rubigan EC, Sabithane, Anvil 5SC i Folicur. Fungicide smo dodali umjetnom supstratu u šest različitih koncentracija. Rezultati pokazuju da svi fungicidi znatno smanjuju intenzitet ili potpuno zaustavljaju rast gljive na umjetnom supstratu. |