DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 11 <-- 11 --> PDF |
J. Margaletić. M. Glavaš, K-. Pavici: BROJNOST SITNIH GLODAVACA 1 NJIHOVA ŠTETNOST U GJ "JUŽNA ... Šumarski list hr. 3-4. CXXV1I (2003), 99-107 češće obilazi neobrasle površine od šumske vegetacije nego ostale vrste iz istoga roda (Jiides 1979a,b; Montgomery 1980a,b,c; Gi pps 1981). Pri prvom izlovu na obje plohe većina jedinki vrste A. agrarius ulovljena je na mamac životinjskog porijekla. U rasadniku "Hajderovac" 75,00 % ulova pripada jedinkama iz podporodice Murinae, a ostatak čine jedinke iz podporodice Arvicolinae. U susjednoj šumskoj sastojini 96,67 % ulova pripada jedinkama iz podporodice Murinae, dok samo 3,33 % čine jedinke iz podporodice Arvicolinae. Krajem veljače i početkom ožujka 2000. godine brojnost populacije sitnih glodavaca bila je mala. Sveukupno je u oba lokaliteta ulovljeno 50 jedinki sitnih glodavaca. Analizirajući ukupne rezultate ulova na oba lokaliteta uočava se činjenica da 92,00 % ulova pripada vrstama iz roda Apodemus, dok voluharicama (rod Clethrionomvs) pripada samo 8,00 % ulova. Iz rezultata je vidljivo daje veća brojnost glodavaca prisutna u šumi nego u rasadniku, što se tumači kvalitetnijim stanišnim uvjetima. Tlo se ne obraduje, te životinje imaju veći mir. Pregledom uzorkovanog materijala utvrđena je vrlo mala šteta na kori mladih lužnjakovih biljaka, a što se objašnjava relativno malom brojnošću voluhari ZAKLJUČCI Praćenje dinamike populacija sitnih glodavaca od bitne je važnosti za uspješno provođenje mjera i metoda suvremene zaštite šuma. Kako bi se kvalitetnije sagledalo značenje i mjesto koje glodavci imaju u šumskim ekosustavima, te njihov utjecaj na kvalitetu obnove šuma, cilj istraživanja bio je da se istraži fauna sitnih glodavaca, struktura njihovih populacija, i štete koje uzrokuju na mladim biljkama i šumskom sjemenu u GJ "Južna Krndija I (Kutjevačka)" i u rasadniku "Hajderovac". U uzorcima ulovljenih jedinki determinirane su sljedeće vrste sitnih glodavaca: A. flavicollis, A. sylvaticus i C. glareolus sa vrlo malim populacijama i A. agrarius kao najbrojnija vrsta. U jednom lovnom ca kao glavnih uzročnika ovoga tipa šteta (H a n s s o n i Zejda 1977, Gipps 1981, Clarke 1985). Analize oštećenosti lužnjakovog i kitnjakovog žira pokazale su da u uvjetima slabijeg uroda žira (jesen 1999. godine) sitni glodavci mogu oštetiti i više od 30 % sjemena. Uzorkovanjem materijala utvrđeno je da glodavci preferiraju lužnjakov u odnosu na kitnjakov žir. Većinom oštećuju zdravi i od kukaca (Curculio glandium, Cydia spp.) nenapadnut žir, stoje potvrđeno dosadašnjim rezultatima (M a r g a 1 e t i ć 1998). Utvrđeno je da većinu oštećenja šumskog sjemena glodavci uzrokuju na zdravom i od drugih štetnika neoštećenom sjemenu, što ne odgovara rezultatima istraživanja o selektivnom hranjenju glodavaca žirom koji je već napadnut od žirotoča (Marqui s i dr. 1976, Scmel i Anderson 1988). Dobiveni rezultat može se protumačiti da sitni glodavci preferiraju zdravo sjeme. Probavljivost kod sitnih glodavaca ovisi o tipu hrane i manja je kada se radi o svježem lišću i stabljici (kora) u odnosu na sjeme i hranu životinjskog podrijetla. D r o z d z (1968) je utvrdio da kod A. flavicollis 83-90 % konzumirane hrane pripada suhoj tvari, dok kod C. glareolus te vrijednosti iznose od 74 do 91 %. - Conclusions transektu zabilježen je ulov glodavaca najviše u 20 % klopki. Veća je brojnost zabilježena u šumskoj sastojini nego u rasadniku. Štete na lužnjakovom žiru uzrokovane samo od sitnih glodavaca utvrđene su na 22,33 % uzorka, a kod žira hrasta kitnjaka na 13,41 % uzorka. U uvjetima slabijega uroda žira glodavci su prouzročili oštećenja na približno 40 % uzorka (oštećenja samo od glodavaca, te od glodavaca i kukaca zajedno). Većina oštećenoga žira od glodavaca zabilježena je u uzorku koji prethodno nije bio oštećen od kukaca (Cydia spp., Curculio glandium). Na mladim biljkama zabilježena su oštećenja na 7,39 % uzorka. Preporuča se redovito utvrđivanje brojnosti populacija sitnih glodavaca. LITERATURA Alibhai,S.K.&J.H.W.Gipps, 1985: The population dinamics of bank voles. Symposia of the zoological Society of London, 55: 277-313. Clarke , J. R., 1985: The reproductive biology of the bank vole (Clethrionomys glareolus) and wood mouse (Apodemus sylvaticus). Symp. Zool. Soc. Lond., 55:33-59. Davis , D. E., 1956: The frequecy of reduction of rat populations by weather. Ecology, 37: 385-387. Del any, M. J., 1974: The ecology of small mammals. - References Studies in biology, 51 Edward Arnold, London, 60 str. Drozdz , A., 1968: Digestibility and assimilation of natural foods in small rodents. Acta theriol., 13: 367-389. Flowerdew,J. R. &G. Gardner, 1978: Small rodent populations and food supply in a Derbshire ashwood. J. Anim. Ecol., 47: 725-740. Flowerdew,J . R., 1985: The population dinamics of wood mice and yellow-necked mice. Symposia |