DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 36     <-- 36 -->        PDF

R. Križance: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA ŠUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4, CXXV11 (2003). 109-133
Ophodnja je vrijeme trajanja zatvorenog kruga razvoja
svih jednodobnih sastojina visoke regularne šume
od njihova osnivanja do sječive zrelosti. Tijekom razvoja
ostvaruje se etat međuprihoda tzv. prorijedama,
intenzitetom sječa primjerenim dobi i stanju sastojina.
U sastojinama koje su postigle dob sječive zrelosti ophodnju,
ostvaruje se etat glavnog prihoda istovremenom
sječom svih stabala na cijeloj površini sastojina
- u pravilu najstarijeg dobnog razreda - i osnivaju
nove jednodobne sastojine vremenskim slijedom, kako
postižu zrelost.


Tijekom trajanja ophodnje užije se sveukupni etat u
veličini tri normalne drvne zalihe, ostvaren u različitom
odnosu etata glavnog i međuprihoda, ovisno o izboru
prorijede (Prirasno - prihodne tablice).


Fiktivna ophodnja ili gospodarska perioda je
vremenska konstanta konverzije. To je raspon vremena
preobrazbe tijekom kojega se stablimično i (ili)
grupimično sijeku strukturno prekobrojna stabla u
svim debljinskim stupnjevima, i najdeblja stabla, vremenskim
slijedom kako postižu dimenziju zrelosti.
Vrijeme trajanja gospodarske periode konverzije jednako
je vremenu fiktivne ophodnje. Konverzija (preobrazba)
preborne sastojine završava onog momenta
kada se užije i posljednje stablo koje je postiglo dimenziju
zrelosti, što znači da je izvršena (teoretski)
konverzija svih stabala inventariziranih na početku periode.
Zbroj užitih drvnih masa posječenih stabala (po
1/3 u pojedinom ciklusu) jednak je veličini tri normalne
drvne zalihe (3V).


Primjena nove formule za etat (kao i prethodne dvije)
pretpostavlja poznavanje tri relevantna uređajna
pokazatelja: drvnu zalihu (V), volumni prirast (iv) i vrijeme
prijelaza (t). Ovi se pokazatelji pri sastavu osnova
gospodarenja mjere, pa se formula uz poznate parametre
i jednostavan oblik, lagano i pouzdano inkorporira
u postojeće modele uređivanja prebornih šuma.


Predložene formule za obračun, kontrolu izračuna i
ostvarenje etata, primjenljive su u svim jedinicama
prostorne razdiobe prebornih šuma.


Rasponi vremena izraženi inačicama (Ts, 3TS i 9TS)
pogodni su za racionalizaciju uređajnih radova pri sastavu
osnova gospodarenja.


Prigovor da je predloženo dugoročno planiranje
etata po novoj formuli zbog predvidivog vremenskog
raspona primjene nesvrhovito, nije prihvatljiv. Progno-


LITERATURA


stički modeli trenda razvoja i potrajnosti prihoda su zatvoreni
sustavi. Oblikovani su za svaku tretiranu višu
jedinicu prostorne razdiobe šuma posebice zbog toga
što dugotrajnost razvoja sastojina tijekom trajnog razvoja
i praćenja promjena u periodičkim inventurama
zahtijeva planiranje i evidentiranje ostvarenje odrednica
gospodarenja po načelima oponašanja prirode, kroz
cijeli raspon vremena trajanja ophodnje ili fiktivne ophodnje,
za ekonomske jedinice kao cjeline.


Za prirast (z´v) i etat (E) koje iskazujemo i u relativnim
vrijednostima usvojenim u praktičnoj primjeni,
utvrdili smo da su postotak prirasta (p) drvne zalihe
(koja je taj prirast proizvela) i trostruko prosječno vrijeme
prijelaza za sastojine kao cjeline (3TS) obrnuto
srazmjerne veličine:


""- 57 3T-´WP


Određivanjem ili kontrolom jednog pokazatelja,
ako je poznat drugi, omogućeno je brzo stjecanje slike
odnosa konkretnih veličina koje će u usporedbi s normalnim
ukazati na uzroke neusklađenosti uređajnih
pokazatelja i jačinu otklona od normalnih vrijednosti.


U praksi se prezentirane srednjo- i dugoročne inačice
kao pouzdani vremenski pokazatelji ne određuju i
slijedom toga ne primijenjuju, iako je njihovo određivanje
moguće bez dopunskih mjerenja (temeljem vremena
prijelaza određenih kod obračuna prirasta).


Iznijete nove inačice - fiktivna ophodnja kao vremenska
konstanta zrelosti kompatibilna s ophodnjom


-i nova formula za etat, ne bi trebale predstavljati nuzgredne,
već stalne uređajne pokazatelje srednjo- i dugoročnih
prognostičkih modela razvoja i budućeg gospodarenja
šumama prebornog uzgojnog oblika. Znanstveno
porijeklo jamči u primjeni ostvarenje višenamjenske
potrajnosti prihoda u granicama održivoga
razvoja šuma, uz očuvanje i podizanje bio- i ekološke
stabilnosti.
Zbog opisa nužnih detalja i stjecanja cjelovite slike
kompleksnog ustroja preborne šume u vezi s ponuđenim
riješenjem srednjo- i dugoročnog uređenja, djelo
je sadržajno usklađeno sa značajem "vremena" kao
ekonomskog uređajnog pokazatelja prilagođenog dobnoj
heterogenosti prebornih sastojina, i neizbježno opširnije
od uvjetovanog broja stranica za tisak.


References


A n i ć, V. 1991: Rječnik hrvatskoga jezika, Novi Liber, Cestar, D. & oil. 1986: Uputstva za izradu karte eko-
Zagreb. loško-gospodarskih tipova gorskog područja (I)
Assmann , E. 1961: Waldertragskunde. DLV Ver-Hrvatske. Radovi br. 4 - izvanredno izdanje, Šulags.
Miinchen, Bonn, Wien. marski Institut, Jastrebarsko.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 35     <-- 35 -->        PDF

R. Križanec: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA ŠUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list hr. 3 4, CXXVII 12(103). 109-133
jedu po dužinama trajanja (određenih višekratnicima
Ts), ovi rasponi vremena pouzdani su parametri za
određivanje i kontrolu ostvaraja etata. uz istovremeno
sukcesivno praćenje uravnoteženosti produkcije i korištenja
drvne zalihe.


Turnus prebornih sječa (vezana ophodnjica) je
kratkoročni raspon vremena jednak izmjerenom (Ts),
tijekom kojega se u normalnoj prebornoj sastojini
može užiti etat u veličini 1/3 drvne zalihe. Na temelju
ove spoznaje konstruirao je A. Schaeffer normalu
za preborne šume srednje oblasti Alpa uz ophodnjicu
1 = Ts = 16 god., a mi je dopunjujemo formulom za godišnji
etat:


Ts


Gospodarski ciklus je našim istraživanjem utvrđen
i novim stručnim nazivom imenovan zatvoren vremenski
krug razvoja normalne drvne zalihe preborne sastojine.
Jedan cjelovit vremenski krug ili ciklus razvoja
preborne sastojine traje tri prosječna vremena prijelaza
za sastojinu kao cjelinu (3 Ts) i jednak je vremenu
u kojemu se stablimičnom i (ili) grupimičnom
sječom potpuno iskoristi njena drvna zaliha ali tako,
da druga iste veličine ostaje u šumi na panju. Korištenjem
etata jednakog prirastu, na panju će se trajno nalaziti
tzv. stacionarna normalna drvna zaliha, a ciklusi
nizati u kontinuiranom slijedu jedan za drugim.


Godišnji etat za vremenski raspon ciklusa određuje
se formulom A. S c h a e f fe r a:


E=*-m>
3TS


Istraživanjem utvrđenim zatvorenim vremenskim
krugovima razvoja normalne drvne zalihe - ciklusima,
dopunjujemo uređivanje prebornih šuma novom dokazanom
spoznajom o vremenu trajanja potpunog iskorišćenja
drvne zalihe. Time ujedno potvrđujemo preporuku
g. Akademika D. Kl ep c a (1959:431) o primjeni
formule A. Schaeffera za određivanje etata,
kao "jednoj od najpouzdanijih formula".


Tri uzastopna gospodarska ciklusa u nizu, vremenski
tvore gospodarsku periodu konverzije svih stabala
izmjerenih na početku prvog ciklusa:


3x3Ts = 9Ts
Slijedom navedenih spoznaja o vremenskim rasponima
trajanja ciklusa razvoja normalne drvne zalihe
kao mjerljivim veličinama, izveli smo formulu za godišnji
etat tijekom gospodarske periode konverzije,
oblikom istovjetnu s Mas son -Vat tier ovom formulom
za ukupni etat visokih regularnih šuma


E = (Križanec) E = (Masson-Vattier)
9TS u


ali u nazivniku s inačicom "vrijeme" prilagođenoj
uzgojnom obliku, ustroju i dobnoj heterogenosti sastojina
prebornih šuma (9TS). U tom vremenu užiju se tri
normalne drvne zalihe (3V) evidentirane sumom drvnih
masa posječenih stabala, a četvrta ostaje u šumi na
panju kao novi reproducent prirašćivanja u prvom ciklusu
iduće gospodarske periode.


Nazivnik formule izvedene transformacijom korelacije
"Novog sistema" za normalnu drvnu zalihu prebornih
šuma jele, ukazuje na vremensku kompatibilnost
ophodnje (u) i nove inačice komponente "vrijeme"
(9TS):


u = 9Ts
uz isto ostvarenje etata u veličini tri normalne drvne
zalihe. Korelacija ujedno potvrđuje pouzdanost sred


nje visine dominantnih stabala (Hdom) kao osnovnog
pokazatelja prirodne produktivnosti staništa (boniteta).
Deveterostruko prosječno vrijeme prijelaza za sastojinu
kao cjelinu (9TS) je pandan ophodnji visoke regularne
šume, no u odnosu na ophodnju određeno je
izmjerenim relativnim vremenom. Kako ophodnja
izražena apsolutnom dobi nije primjenljiva u prebornoj
šumi, novu inačicu odredili smo relativnim vremenom,
primijenili u prebornoj šumi i nazvali fiktivna


ophodnja ili gospodarska perioda konverzije.


U oba uzgojna oblika je cilj gospodarenja definiran
istim pokazateljem - prsnim promjerom usvojenim
kao dimenzija zrelosti za sječu. Vrijeme u kojem stabla
postižu dimenziju zrelosti iskazano brojem godina ophodnjom
ili fiktivnom ophodnjom je kompatibilno.
Užita drvna zaliha je bez obzira na mjerne jedinice
vremena trajanja ophodnje i fiktivne ophodnje odnosno
gospodarske periode konverzije jednaka (3V).


Zašto uz navedene istovjetnosti treba vrijeme za postizanje
dimenzije zrelosti određivati u apsolutnim i relativnim
mjernim jedinicama i primjenjivati u različitim
inačicama? Zbog razlike u dinamici ostvaraja cilja gospodarenja,
odnosno razlici stručnih postupaka i vrstama
sječa između jednodobnih sastojina visoke regularne
šume i raznodobnih sastojina preborne šume. Osim
toga, iskazivanje dobi stabala apsolutnim brojem godina
u prebornim sastojinama, izgrađenim od stabala svih
prirodno mogućih starosti je nesvrhovito.


U visokoj regularnoj šumi primjenjujemo sastojinsko
gospodarenje, a vrijeme zrelosti iskazujemo apsolutnim
brojem godina - ophodnjom. U prebornoj šumi
primjenjujemo stablimično i (ili) grupimično gospodarenje,
a brzinu ili tempo prelaženja stabala po debljinskim
stupnjevima do dimenzije zrelosti iskazujemo
brojem godina - fiktivnom ophodnjom.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 34     <-- 34 -->        PDF

R. Križance: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA SUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3 4, CXXVII (2003). 109-133
ZAKLJUČNA RAZMATRANJA - Conclusive remarks


Nastavno na dosadašnje spoznaje o uporabi vremena
prijelaza, istraživanjem je potvrđena pretpostavljena
mogućnost proširenja primjene prosječnog vremena
prijelaza za sastojine kao cjeline (Ts) u svezi s pouzdanim
ostvarenjem stručno najodgovornijih zadaća pri
uređivanju prebornih šuma - određivanju vremena sječive
zrelosti (potpunog iskorišćenja drvne zalihe) prebornih
sastojina i obračuna etata.


Dugotrajnim praćenjem i osobnim bilježenjem podataka
o promjenama razvoja šume posrednim postupcima,
dokazano je, a paralelnim neposrednim mjerenjem
vremena promjena potvrđeno, postojanje dvaju
različitih procesa razvoja. Oba se u prebornoj šumi događaju
istovremeno i na istim površinama, ali u različitim
rasponima vremena trajanja. Oba se odnose na
iste taksacijske elemente - stabla, razvoj kojih smo tretirali
dvojako. Individualno po stablima i kao skupove
prirodnih cjelina izdvojenih u šumske sastojine specifične
konstitucije.


Razvoj pojedinog stabla - kao osnovnog gradbenog
elementa šume -j e dugotrajan i vremenski limitiran.
Životni vijek je predodređen prirodnom fizičkom
zrelošću, ako apstrahiramo nepovoljne prirodne utjecaje
i antropogenu selekciju. Preborne sastojine izgrađene
od tih istih stabala se kao prirodne cjeline, uz
pravilno potrajno gospodarenje po načelima oponašanja
prirode, razvijaju trajno na određenoj površini u
kontinuiranom slijedu zatvorenih, vremenski određenih
krugova razvoja.


Na temeljem navedenih spoznaja određena su tri
raspona vremena, koji tijekom trajnog procesa razvoja
preborne šume, odlučno razlučuju promjene drvne zalihe
prebornih sastojina prouzročene razvojem u određenim
vremenskim krugovima i ostvarajem etata u istim
rasponima vremena.


To su: turnus prebornih sječa (ili vezana ophodnjica
za Ts), gospodarski ciklus i fiktivna ophodnja
ili gospodarska perioda konverzije. Primjenom u sli




ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 33     <-- 33 -->        PDF

R. Križanec: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA ŠUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4, CXXVII (2003), 109-133
Ovaj godišnji etat jednak je etatu koji bi se - prema E = 119782 m3 x 3 = 359346 m3: 135 god.=
izvršenim i evidentiranim sječama u proteklom ciklusu 2662 mVgod = 10,31 mVha god.


- mogao trajno godišnje sječi tijekom utvrđene periRezultat
je istovjetan s optimalnim odnosno ostva


ode za gosp. jedinicu Belevine:


renim etatom.


PROVJERA VREMENA TRAJANJA CIKLUSA
Checking the duration of a cycle


Uobičajeno i u šumarskoj praksi prihvaćeno određivanje
uredajnih pokazatelja i u relativnim vrijednostima,
upotrijebit ćemo za provjeru pouzdanosti primjene
prosječnih vremena prijelaza za sastojine kao
cjeline (Ts, 3TS i 1/3TS), jednostavno oblikovanim formulama
relativnih odnosa (p) i (3TS). Temelje se na
spoznaji: postotak prirasta (p) drvne zalihe (koja je
taj prirast proizvela) i trostruko prosječno vrijeme
prijelaza za sastojine kao cjeline (3T,) obrnuto su
srazmjerne veličine. (Ova spoznaja je i osnovica metode
A. Schaeffera).


Što je prirast uz istu drvnu zalihu veći, (3TS) srazmjerno
je manji (kraći) i obrnuto, produljenjem vremena
prijelaza postotak prirasta se smanjuje.


Iz odnosa u praksi primjenjivane općepoznate i
Schaeffer-ove formule za računanje prirasta


Srazmjer (3TS) i (p) određen je koeficijentom proporcionalnosti
(k):


Prema podacima druge normale, vremenski raspon
trajanja ciklusa izračunat pomoću k,


Uz povećanu normalnu drvnu zalihu VN = 462 mVha,
vremenski raspon trajanja ciklusa određen po istom postupku
pomoću izračunatog k2 = 0,022085478 iznosi:


i jednak je izmjerenom (3TS = 3 x 15 = 45 god).
Užitna perioda drvne zalihe (izmjerene na početku
prvog užitnog ciklusa) određena istim izrazom


jednaka je rasponu izmjerenog vremena trajanja tri
uzastopna užitna ciklusa
9TS = 3x 3TS = 3 x 45 ili 9 x 15 god = 135 god.


Postotak prirasta (p) i vrijeme trajanja ciklusa (3TS)
mogu se na temelju navedenih srazmjera upotrijebiti
za računanje ili kontrolu jednog uredajnog pokazatelja
ako je poznat drugi. To će doći do izražaja kod metoda
koje prirast ne određuju primjenom vremena prijelaza.


Izvedene formule 28 i 29 su matematički oblikovani
precepti korelativnih odnosa s točno određenim načinom
i područjem primjene. To zorno ilustrira i potvrđuje
sljedeći primjer srazmjernosti (p) i (3TS) računanjem
postotka prirasta - prema podacima II normale na
dva načina:


istovjetan je s ranije izračunatim po formuli
-kvocijentom3T
određenog optimalnim (7\):
127




ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 32     <-- 32 -->        PDF

R. Križanec: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA SUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4, CXXVII (2003), 109-133
4. Gosp jedinica Belevineje svojevremeno bila uređena
po " Metodi razmjera dobnih razreda s dugim
pomladnim razdobljem " uz ophodnju u = 100 god.
Prvi dobni razred širok 40 god (ostala tri po 20 god),
bio je prilagođen vremenu potrebnom za razvoj biljaka
jele tijekom zadržavanja u nemjerenom dijelu sastojine
od ponika do taksacijske granice i jednak je optimalnom
ciklusu (3TS = 40.5 god.).
Iz poredbe optimalne (Vopt), konkretne (Vk) i posječene
drvne zalihe (V„)


možemo zaključiti, da se u šumi s konkretnom drvnom
zalihom približno jednakoj optimalnoj (Vk~Vopl)
može tijekom 45 godina užiti jedna drvna zaliha, a da
druga iste veličine ostane u šumi na panju.


Ovu tvrdnju provjerili smo pomoću vremena prijelaza,
koje se u svako doba može u svakoj sastojini dovoljno
točno izmjeriti i svrhovito primijeniti.


U gospodarskoj jedinici "Belevine" je od 1950. godine
- kada je predana na upravljanje Šumarskom fakultetu
- vrijeme prijelaza mjereno nekoliko puta.


Prosječno vrijeme prijelaza za gospodarsku jedinicu
kao cjelinu (Ts) određeno kao medijana svih mjerenja
iznosi 15 godina. Ono je gotovo jednako vremenu
prijelaza (Ts= 16 god.) koje je utvrdio S c h a e f f e r za
jelu u francuskim Alpama.


Prema izmjerenom Ts= 15 god. i rasponu vremena
iskorišćenja, užitni ciklus drvne zalihe u g.j. "Belevine"
je trajao:


37; = 3*15 = 45 god.
Razlikuje se od optimalnog II normale (3Ts(opl) =
40,5 god.), zbog toga jer je Ts(opt) izračunat na temelju
drvne zalihe VopX= 417,42 m3, koju smo prema preporuci
autora "Novog sistema" povisili za 10 %, na
462 mVha odnosno 119.307 m3.
Povećanje normalne drvne zalihe za 10 % tj. od 420
na 462 mVha odnosi se na buduće povećanje bukve u
omjeru smjese, koja ovdje ima izrazito biološku ulogu.
Listincem neutralizira humus i tako meliorira tlo, odnosno
sprječava prekomjerno zakiseljavanje tla, kao jedan
od preduvjeta uspješnog prirodnog podmlađenja.
Način konstrukcije i korelativnost odnosa parametara
normala Novog sistema omogućuje prilagodbu normalne
drvne zalihe veličini konkretne (bez naknadnog
korištenja tzv. "prijelaznih normala" kao u primjeni
EGT-a), što potvrđuje njihovu fleksibilnost u primjeni.
Prilagodbom odnosno povećanjem normalne drvne
zalihe na veličinu konkretne, zalihe se izjednače
(VK= VN), pa je za početno "nulto stanje" primjene,
normala primjereno transponirana za transfer u


propise srednjo- i dugoročnog prognostičkog modela
gospodarenja po načelima oponašanja prirode.


Prognostički model određenje s dvije čvrste točke:
početnom drvnom zalihom i završnom ili ciljnom drvnom
zalihom. U ove granice održivog razvoja treba inkorporirati
kratkoročne propise budućeg gospodarenja,
prilagođene stanju šume i usuglašene s prognostičkim
modelom srednjo- i dugoročnog trenda prirodnog razvoja
i gospodarenja po načelima oponašanja prirode.


Povećanje normalne drvne zalihe izračunate po Susmel-
ovoj korelaciji i II normali za 10 % uvjetuje povećanje
etata i shodno tome produženje vremena trajanja
gospodarskog ciklusa od optimalnog (3TS =40,5 god) na
3TS = 3 x 15 = 45 god. i vremena trajanja gospodarske
periode od 120 god. na 9 x 15 ili 3 x 45 = 135 god.


Tijekom gospodarskog ciklusa (1946-1990), uz
stvarnu drvnu zalihu VK = 463 mVha jednaku normalnoj
VN = 462 mVha, užit je prosječni godišnji etat:


E = 119782 m3: 45 god = 2662 m3: 258,24 ha =
10,308 mVha god. a vrijeme trajanja potpunog iskorišćenja
drvne zalihe


izjednačeno je s izmjerenim (3TS = 3 x 15 = 45 god.
Osnovni uredajni pokazatelji održivog razvoja
V-iv -E izjednačeni su po veličini i vremenu trajanja
ciklusa, odnosno na kraju ostvarenog i početku novog
ciklusa dovedeni u normalni međuodnos.
U gospodarenju tijekom idućeg ciklusa će se ovisno
o utvrđenom trendu razvoja šume od "nultog stanja"
do stanja definiranog izvornom normalom, odnosom
iv -E regulirati kretanje drvne zalihe i omjer
smjese podržavanjem uravnoteženosti između produkcije
i korištenja, a praćenjem promjena obrasta utjecati
na kontinuirano prirodno podmlađivanje.
Spoznaja o prelaženju svih stabala iz jednog debljinskog
stupnja u sljedeći viši, potrebnih u tom debljinskom
stupnju tijekom prosječnog vremena prijelaza
za gosp. jedinicu kao cjelinu Ts = 15 god., i evidentiranog
iskorišćenja drvne zalihe u vremenu 3TS = 45
god. po veličini jednake preostaloj na panju, potvrđena
je hipoteza, prema kojoj gospodarski ciklus traje 3TS a
gospodarska perioda drvne zalihe tri uzastopna užima
ciklusa:


9T, = 3Tsx3= 45god. x3 = 135god.


tijekom koje će se užiti tri drvne zalihe




ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 31     <-- 31 -->        PDF

R. Križance: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA SUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski lisl br. 3-4, CXXVI1 (2003), 109-133
Pravilno potrajno gospodarenje po konstruiranoj
normali jamči primjenom Ts 3TS i 9TS ostvarenje načela
višenamjenske potrajnosti prihoda uz kontinuirano
podizanje ili podržavanje njezine potencijalne produktivnosti
i ekološke stabilnosti u granicama održivog
razvoja šume.


2. Gospodarska jedinica NPŠO Belevine
Primjena normala ovisi o cilju gospodarenja i izboru
metode uređivanja kojom će se taj cilj moći sigurno,
racionalno i svrhovito ostvariti.


U gospodarskoj jedinici "Belevine" to neće biti jednostavno,
jer je uređenje po "Novom sistemu" akademika
gosp. D. K. 1 e p c a peta metoda po kojoj je u posljednjih
sto godina uređivana ova gospodarska jedinica
(detaljniji prikaz nalazi se u ranije spomenutim radovima).
Svaka od njih ostavila je tragove na šumi,
ovisno o dužini primjene i osobnom poimanju temeljnih
postupaka pojedinih metoda brojnih prevoditelja
gospodarenja.


Praktičnu primjenu konstruirane normale za g.j.
"Belevine" demonstrirat ćemo primjerom na temelju
podataka normale, redovnih uzastopnih inventura,


Prema osnovama gospodarenja ukupni volumni prirast
(iv) je u 45 godina (1946-90) iznosio 111803 m\ U
istom vremenu je prevelika drvna zaliha (Vk) u odnosu
na optimalnu (V t) smanjena za (127561 - 119572 =
7989m3). Ukupni prirast smanjenje konkretne drvne
zalihe je užiti etat Vsj = 1803 + 7989= 119792 m3 :
45 god = 2662 m3.


1. Vanjske granice gosp.jedinice i unutrašnja prostorna
razdioba nisu mijenjane tijekom posljednjih 100
godina, od prve osnove gospodarenja (1891/92). Promijenjene
su samo oznake odjela i odsjeka zbog prilagodbe
našim propisima.
U koloni 2 je samo površina bivšeg distrikta VII-
Belevine. Distrikt VIII-Dedinski vrh je od prve osnove
izdvojen kao samostalna tipološka jedinica (sastojine
jele i sastojine bukve na dolomitu) i izdvojen iz naših
mjerenja.


kontinuirano vođenih evidencija sječa, izvedenih formula
i izmjerenih prosječnih vremena prijelaza (Ts).


Kako prema autoru "Novog sistema" (D. K1 e p a c,
1961:44) udio bukve u omjeru smjese po drvnoj masi
od 10 % ne smanjuje pozitivan utjecaj normalne temeljnice
- veličinom koje je zajamčeno kontinuirano
prirodno podmlađenje - povećali smo izračunatu optimalnu
drvnu zalihu za 10 %


V.o/A 420+42 = 462 mVha
i prema njoj vodili gospodarenje. Istovremeno je
normala na taj način prilagođena propisu osnove - prema
kojem - učešće bukve treba povećati tijekom vremena
do 20 % po drvnoj masi, što će pospješiti podmlađivanje
jele pod bukvom.
Prema tome, na ukupnoj se površini gospodarske
jedinice "Belevine" mora nalaziti optimalna drvna zaliha
od
Vop[ = 462 mVha x 258,24 ha = 119307 m3
Iz postojećih osnova gospodarenja i evidencija sje


ča utvrdili smo, da su se površina, konkretna (Vk) i posječeni
dio drvne zalihe (Vsj.) u vremenu od 1946-1990
mijenjale kako je prikazano u tablici 2.


Tablica 2 -Table 2


Smanjena površina za 13,26 ha odnosi se na izgrađene
nove šumske prometnice, telefonske i dalekovodne
prosjeke i površine na kojima su izgrađene nastambe
za terensku nastavu studenata.


2. Prva inventarizacija poslije U. svjetskog rata izvršena
je 1946. god. brzom (okularnom procjenom)
drvnih masa. Od 1950/51. kada je gosp. jedinica Belevine
dodijeljena Šumarskom fakultetu za znanstvena
istraživanja i nastavu, drvna zaliha je mjerena.
3. Za evidenciju sječa tijekom 45 godina (19461990)
koristili smo sve sačuvane i kasnije osobno vodene
i uredno arhivirane knjižice doznake i manuale
primanja. Evidencija je sukladna s godinom procjene
(1946). Posječena drvna masa u 1946.god. evidentirana
je u novim obrascima uvedenim od 1. 1. 1947. god.


ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 30     <-- 30 -->        PDF

R. Križance: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA SUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4. CX.XVI1 (2003). 109-133
lihe). Sinhronizacija je moguća, kada je prostorna razdioba
šume postojana, a u kretanju materije (drvne zalihe)
postignut optimalni odnos: drvne zalihe, prirasta i
etata (V: /,.: E) uz pravovremenu primjenu propisanih
stručnih postupaka.


Prvi uvjet - prostorna razdioba gospodarske jedinice
"Belevine"je od prvog uređivanja (1891/82) do danas
postojana. Prema tome, možemo postupak optimalizacije
odnosa (V-iv-E) prikazati za normalno i konkretno
stanje šume.


1. Normalna preborna šuma.
Optimalni ustroj šume određen je po II normali
ovako:
Optimalna drvna zaliha prema Susmel-ovoj korelaciji
Novog sistema iznosi:


Prema konstruiranoj normali za stanje prije i poslije
sječe (tab.l) izračunata je optimalna drvna zaliha od
417,42 m´Vha. S obzirom na neznatnu razliku prema rezultatu
korelacije za V, izračunata optimalna drvna zaliha
u tab. 1 je prihvatljiva (-420 mVha).


Optimalni godišnji prirast određen je kao razlika
drvnih masa prije i poslije sječe:


iv = M - m = 468,97 - 365,80 = 103,17 m3 ili


10,32 mVha godišnje.


U normalnoj prebornoj šumi etat je jednak prirastu
(E = /,,= 10,32 mVha god.).


Uravnoteženost normale konstruirane za ophodnjicu
od 1 = 10 godina određena je primjenom optimalnih
vremena prijelaza izračunatih po formuli Schaeffera:


Naime, razlika broja stabala između susjednih debljinskih
stupnjeva (AN = 104) je onaj broj stabala koji
bi se mogao posjeći, jer je u višem debljinskom stupnju
nepotreban. Ovaj bi obračun bio točan, kada bi sva
stabla normalnog niza prešla tijekom ophodnjice od 10
god. iz jednog u sljedeći viši debljinski stupanj. Za sječu
se tijekom ophodnjice ne može predvidjeti drvna
masa svih suvišnih stabala u iznosu od 110,02 mVha,
već samo drvna masa prešlih stabala, pa (AN) valja reducirati
vremenima prijelaza, kao pokazateljima prelaženja
stabala. Drvna masa tih stabala (AN = 82) iznosi
10,317 mVha. To je godišnji prirast drvne zalihe, koji
se može užiti kao etat.


Ako je normala dobro konstruirana odnos V: /´, : E
je uravnotežen. Uz korištenje etata jednakog prirastu,
drvna zaliha se po veličini ne mijenja, pa za svaki član
trojnog odnosa treba izračunati prosječno vrijeme opti


malizacije, koje mora u sva tri slučaja biti jednako


optimalnom vremenu prijelaza za sastojinu kao
cjelinu (Ts).


Izvedene formule 11, 13 i 19 mogu se primjenjivati
na dva načina. Ako nam je poznato vrijeme prijelaza za
sastojinu jele kao cjelinu, tada za optimalni F izračunat
po korelaciji "Novog sistema" određujemo optimalni p


- izrazom 11, ;´, - izrazom 13 i E- izrazom 19. Zbog
primjene istog simbola Ts, za pojedinu komponentu
koristit ćemo oznake s indeksima TsI, Ts2 i Ts3.
S obzirom da su nam poznata sva tri tražena elementa
normale, izuzevši vremena njihove optimalizacije,
a ono je - prema izvedenim korelacijama -jednako
trostrukom prosječnom vremenu prijelaza za sastojinu
kao cjelinu, isto ćemo odrediti po formulama:


Ts (V) = Ts (i) = T (E) =


Uz optimalni Ts = 13,5 god. gospodarski ciklus
optimalne drvne zalihe iznosi


3 * Ts = 3*13,486 = 40,46 god. « 40,5 godina


a gospodarska perioda optimalne drvne zalihe
(prema formuli 24)


9*7;= 9*13,486= 121,37 god. « 121,5 godina


Trajno (srednjoročno) može se svake godine tijekom
40 godišnjeg gospodarskog ciklusa užiti optimalni
etat:


Formula (23) pokazuje da se tijekom gospodarske
periode može trajno godišnje (dugoročno) oko 120
godina sječi jednaki optimalni etat:




ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 29     <-- 29 -->        PDF

R. Križanec: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA ŠUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4, CXXV1I (2003). 109-133
400


p =


n*D


u kojoj je («) u nazivniku broj godova na 1 cm promjera.
A taj broj godova nije ništa drugo već vrijeme
prijelaza za primijenjene debljinske stupnjeve od 2 cm.


Dokaz slijedi iz formule za postotak plošnog prirasta,
izvedene pomoću analitičkih izraza za Schaefferove
tarife primjenom Presslerove formule:


1000 1


u kojoj je Tbroj godova na 2,5 cm tj. vrijeme prijelaza
za debljinske stupnjeve od 5 cm.


PRIMJENA -
Gospodarska jedinica: BELEVINE


Kao primjer praktične primjene izvedenih novih oblika
komponente vrijeme u šumama s kojima se preborno
gospodari, izabrali smo jednu gospodarsku jedinicu
- Nastavno pokusni šumski objekt (NPŠO) "Belevine",
za koju raspolažemo s dovoljno podataka. Opisana
je u brojnim radovima g. Akademika D. Kl ep c a i
nekoliko naših radova (Glasnik za šumske pokuse, posebno
izdanje 4, 1993: 111-120; Šumarski list 1-2/1993:


Supstitucijom odnosa za vremena prijelaza T=2,5n
Schaefferova formula prelazi u Schneiderovu:


1000 1 400
p = * =
D 2,5 *n n*D


Prema ovim spoznajama o vremenima prijelaza
možemo s velikom vjerojatnošću pretpostaviti da su


37 = — i (9TS = u) teoretski dokazane i praktički pri


3 mjenjive vremenske komponente i u sastojinama
visokih regularnih šuma za računanje sveukupnog
etata (Es).


Primjena izlazi iz okvira našega rada i zahtijeva posebnu
studiju. Zbog toga ćemo se o primjeni prethodno
opisanih novih spoznaja ograničiti na šume s kojima se
preborno gospodari.


Application


- Management unit: BELEVINE
ma". Gospodari se po normali koju smo konstruirali
prema korelacijama "Novog sistema" na temelju srednje
visine dominantnih stabala izračunate iz 800 izmjerenih
visina najviših stabala jele na cijeloj površini
gospodarske jedinice "Belevine":


Hdom = 35,33m


33-52 i dr.), na koje upućujemo zainteresirane.


Sve relevantne podatke konstruirane II normale za
Ova gospodarska jedinica se već više od 30 godina jelu svrstali smo pregledno u tablicu 1. Normala je
ureduje po "Novom sistemu uređivanja prebornih šu-konstruirana za ophodnjicu 1 = 10 god..


Izvod iz normale za jelu uz tiziološku zrelost -A section of a normal model for fir at physiological maturity
(Godišnji volumni prirast, normalni broj stabala, normalna drvna masa i temeljnica prije i poslije sječe)


(Annual volume increment, normal tree number, normal wood mass and basal area before and after cutting)


(K=9,5g) (AN,=82)


M = 468,97 mVha; m = 365,80 m´/ha; u = 10,32 mVha/god.
N2 = 471 poha;Nl = 389 po ha; AN = 82


Ovu gospodarsku jedinicu izabrali smo kao primjer
i zbog toga, što predstavlja prvu konkretnu primjenu
"Novog sistema" od njegova postanka, u kojoj je na temelju
gospodarenja po osnovnim elementima normale
i kontinuiranih evidencija sječa dokazano postojanje
gospodarskog ciklusa drvne zalihe u šumama s koji-


Tablica 1 -Table 1


E = M-m = 468,97-365,80 = 103,17 m5: 10 = 10,32 mVha godišnje;
E = N,-Ni = 471-389 = 82 stabala/ha : 10=8,2 stabala po ha godišnje.


ma se preborno gospodari.(Na istovjetan način mogli
bi budući prevoditelji radova dokazati postojanje


gospodarske periode).


Pravilno potrajno gospodarenje zajamčeno je uz
sinhroniziran odnos triju temeljnih komponenti uređivanja
šuma: prostora, vremena i materije (drvne za




ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 28     <-- 28 -->        PDF

R. Križance: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA ŠUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4. CXXVII (2003). 109-133
Ova jednakost pokazuje daje vrijeme iskorišćenja
ukupne drvne zalihe u oba oblika gospodarenja istovjetno,
po trajanju jednako 1/3 vremena užitne periode
drvne zalihe, ali izraženo drugim oblikom vremenske
komponente: s 3TS u raznodobnim i s u/3 odnosno 1/3
ophodnje u jednodobnim sastojinama.


Vrijeme prijelaza za sastojinu kao cjelinu izraženo
ophodnjom, izračunato iz prethodnog kvocijenta iznosi:


stoje istovjetno s rezultatom dobivenim iz formule
(20): ´


NOVA FORMULA ZA DUGOROČNO PLANIRANJE POTRAJNOSTI PRIHODA


ETATA UZ VRIJEME TRAJANJA FIKTIVNE OPHODNJE 9Ts
New formula for long-term planning of sustainable cutting yield
with the duration of fictional rotation 9Ts


Vrijeme trajanja gospodarske periode izvodimo iz
korelacije Novog sistema za uređivanje prebornih šuma
D. Klepca (1969:9), za normalnu drvnu zalihu
preborne sastojine jele:


Rezultat je istovjetan s brojnikom Masson-Vat
i e r o v e formule za ukupni etat u visokim regularnim
šumama:


Nazivnik tj. vrijeme gospodarske periode izračunat
ćemo primjenom (Ts) i Schaefferove formule
za etat u prebornim sastojinama


Supstitucijom koleracije za V dobivamo uvrštenjem
izraza H2 formulu


3


koja uz odnos H2 = 3Kprelazi u konačnu formulu za
računanje etata


u kojoj vrijeme trajanja gospodarske periode izvedeno
iz vremena trajanja gospodarskog ciklusa (iz
formule 20) iznosi:


u = 3 * 37; = 97; (god) (24)


Rezultat formule (24) pokazuje određenu istovjetnost
vremena trajanja gospodarske periode u oba oblika
gospodarenja, ali izraženog različitim vremenskim
pokazateljima.


Vrijeme gospodarske periode od 9TS u prebornoj
šumi odgovara prikrivenoj ili fiktivnoj ophodnji,
a ophodnja (u) visoke regularne šume deveterostrukom
prosječnom vremenu prijelaza za prebornu
sastojinu kao cjelinu.


Dugoročna potrajnost prihoda etata je u oba oblika
gospodarenja istovjetna. Tijekom trajanja gospodarske
periode posijeku se tri drvne zalihe (3V), ali u vremenu
iskazanom inačicom prilagođenom uzgojnom obliku
šume.


Za visoku regularnu šumu dokaz izvodimo iz formule
(5)


3V=Exu (m3)


a za preborni uzgojni oblik iz formule za godišnji
etat (23)


3V= Ex9Ts (m3K


Za ophodnju smo obzirom na specifična obilježja
prebornih sastojina utvrdili da nije primjenljiva u tom
obliku gospodarenja. Međutim, o primjeni vremena
prijelaza za sastojine kao cjeline (7V) u sastojinama visokih
regularnih šuma, to ne možemo tvrditi. I u tom
obliku gospodarenja, stabla tijekom razvoja prelaze iz
jednog u drugi debljinski stupanj. Ova spoznaja proizlazi
iz Schneiderove formule za računanje postotka
plošnog prirasta:




ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 27     <-- 27 -->        PDF

R. Križance: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA SUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4, CXXVII (2003). 109-133
slijedi, da drvna zaliha priraste na iznos (V) u vremenu
3TS tj. u tri prosječna vremena prijelaza za sastojinu
kao cjelinu.


U normalnoj prebornoj šumi užije se tijekom 3TS
(godišnje ili periodično) ukupni prirast drvne zalihe,
kako je to A. Schaeffer izrazio formulom:


iz koje slijedi dokaz, da se normalni etat može realizirati
u istom vremenu 3TS u kojem se stvorio normalni
prirast:


s E


Iz dviju formula za određivanje Ts odnosno 3TS


V V
3T =— i 3T = —
s L s E


slijedi dokaz, daje etat jednak prirastu


a iz odnosa formula


dobivamo opću formulu za postotak prirasta


V + E = l00 + p p = ~*\00 (17)
jednaku općoj formuli za intenzitet sječe


c) Iz Schaefferove formule za računanje etata
izvodi se još po jedna formula za računanje 3TS i Ts na
treći način:


iz koje, uz supstituciju E=iv proizlazi


Iz triju formula za računanje Ts


proizlaze tri spoznaje o jednakosti vremena trajanja
ciklusa:


a) 100 % prirasta stvori se u vremenu


b) drvna zaliha priraste za isti iznos (V) u vremenu


(13a)


c) cijela drvna zaliha (V) može se užiti u vremenu


Na osnovi ovih spoznaja, možemo prosječno vrijeme
prijelaza za sastojinu kao cjelinu (Ts) smatrati pouzdanim
taksacijskim elementom za primjenu u šumama
s kojima se preborno gospodari, bilo da se primjenjuje
kao (Ts) ili kao trostruko prosječno vrijeme prijelaza
za sastojinu kao cjelinu (3TX).


Vrijeme trajanja užitnog ciklusa može se dokazati
iz odnosa formula za računanje ukupnog godišnjeg
etata uspoređenih oblika gospodarenja.
Pritom se u jednodobnim, u odnosu na raznodobne
sastojine, primjenjuju različiti oblici vremenske
komponente (u) i (3TS), ali oba za određivanje istog
taksacijskog elementa - etata:


Iz ovih formula, veličine drvnih zaliha iznose


a vrijeme užitnog ciklusa ukupnih drvnih zaliha u
pojedinom obliku gospodarenja izraženo drugim oblikom
komponente vrijeme:


Vrijeme trajanja užitnog ciklusa može se izračunati
i izravno iz odnosa formula za ukupni etat:




ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 26     <-- 26 -->        PDF

R. Križanec: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA SUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4, CXXVII (2003), 109-133
Stabla pritom gube individualnost i u primjeni poprimaju
vrijednost prosjeka za prebornu sastojinu, uredajni
razred, gosp. jedinicu ili šumu kao cjelinu.


S obzirom da vrijeme trajanja ciklusa i perioda
određujemo mjerenjem, a vrijeme trajanja ostvarenja
etata određujemo posredno sami, točnost određivanja i
ostvarenja potrajnosti prihoda na drvu kao značajnog
čimbenika kompleksa održivog razvoja šuma zahtijeva
provjeru pouzdanosti primjene Ts, 3TS, i novog višekratnika
9 Ts.


Vrsni francuski uređivač A. Schaeffer odredio je
godišnji etat u normalnoj prebornoj šumi na temelju
konstruirane normale za jelove preborne šume srednje
oblasti Alpa uz ophodnjicu jednaku prosječnom vremenu
prijelaza za sastojinu kao cjelinu (/ = Ts = 16 god).


Na osnovi odnosa raspona vremena prirašćivanja
(Ts) i postotka prirasta (p %) utvrdio je, da se u Ts = 16
god. može užiti 1/3 drvne zalihe i daje užiti etat jednak
prirastu. Empiričke spoznaje odnosa (Ts) i (p) objavio
je 1908. god. kao metode za računanje prirasta (Metode
postotka prirasta).


Sukladnost inačica vremenskog uređivanja eksperimentalnog
podrijetla A. Schaeffer a za određivanje
postotka prirasta (p), godišnjeg prirasta drvne mase (/„)
i godišnjeg etata (E) primjenom (7V) i kvocijenta 1/3TS


s poznatim, u praktičnoj primjeni dokazanim metodama,
formulama i zakonitostima iz tretiranog područja
uređivanja šuma, koje za obračun istih uređajnih
pokazatelja koriste druge taksacijske elemente, provjerili
smo usporednom analizom.


Ovom analizom dopunjujemo teoretsku osnovu
vremenskog uređivanja novim inačicama ekonomske
komponente " vrijeme " za srednjoročno (ciklusi) i dugoročno
(periode) planiranje gospodarenja u šumama
prebornog uzgojnog oblika.


USPOREDNA ANALIZA VREMENA TRAJANJA CIKLUSA
A comparative analysis of cycle duration


a) Na prvi način izvodimo formulu za Ts iz usporedbe
općepoznate formule za računanje prirasta drvne
mase (zalihe) pomoću postotka prirasta i formule A.
Schaeffera za računanje prirasta drvne mase (zalihe)
pomoću prosječnog vremena prijelaza za sastojinu
kao cjelinu:


Primjenom ovih formula određuje se prirast iste
drvne mase ili drvne zalihe u istoj jedinici prostorne
razdiobe ali pomoću dva različita taksacijska elementa.
Uz pretpostavku da su u primjeni istovjetni, valja
očekivati isti rezultat:


V * P -V »


100 37


Iz razmjera određujemo formulu za računanje 3TS i
Ts pomoću p:


b) 3TS i Ts određujemo na drugi način iz uvodno
navedene formule A. S c h a e f fe ra na osnovi poznate
drvne zalihe i na njoj proizvedenom prirastu:


Iz razmjera gornjih izraza za računanje 3TS izvodimo
uvodno navedenu opću formulu za /y (14 a) i opću
formulu za postotak prirasta (14 b) iz koje se lagano
odredi ista formula za i,;.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 25     <-- 25 -->        PDF

R. Križanec: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA ŠUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4, CXXVII (2003), 109-133
dnu obnovu po načelima oponašanja prirode u granicama
održivog razvoja šume, je jednakost vremena trajanja
ciklusa promjena za sva tri taksacijska elementa
tijekom izmjerenog (3rs.) za tretiranu jedinicu prostorne
razdiobe kao cjelinu.


Ovaj uvjet treba zadovoljiti budući da uspoređujemo
vrijeme trajanja ciklusa za tri različita taksacijska
elementa, a vrijeme trajanja promjena za pojedini elemenat
može i ne mora biti sukladno s višekratnikom izmjerene
medijane (Ts) kao prosječnim vremenskim pokazateljem
tempa razvoja. Vrijeme trajanja ciklusa pojedinih
elemenata će se u tom slučaju razlikovati međusobno
i od izmjerenog (37^.) za tretiranu jedinicu
prostorne razdiobe kao cjelinu.


U normalnoj prebornoj šumi postignuta je uravnoteženost
između produkcije i korištenja kada se sva tri
ciklusa


3 Tsl (V) = gospodarski ciklus


3 Ts2 (iy) = prirasni ciklus


3 Ts3 (E) = užitni (etatni) ciklus,
izjednače po vremenu trajanja s trostrukim prosječnim
vremenom prijelaza (3TS) za tretiranu jedinicu


prostorne razdiobe kao cjelinu:


3 Tsl (V) = 3 Ts2 (ij = 3 Ts3 (E) (god) (7)


Ovaj odnos je očigledan dokaz značaja prosječnog
vremena prijelaza kao ekonomskog pokazatelja za optimalno
srednjoročno planiranje i oblikovanje ciklusa
pri uređivanju prebornih šuma.


Kada je u šumi, gosp jedinici, uređajnom razredu ili
tretiranoj jedinici prostorne razdiobe vrijeme trajanja
ciklusa izjednačeno s izmjerenim 3TS, zadovoljeni su
uvjeti ostvarenja optimalnog razvoja drvne zalihe normalnog
gospodarskog ciklusa.


Podržavanjem postignutog optimalnog stanja, razvoj
drvne normalne zalihe se uz kontinuirano prirašćivanje
i korištenje prirasta nastavlja u novom gospodarskom
ciklusu istovjetno prethodnom. Gospodarski ciklusi
nižu se "in continuo" tj. trajno.


UZITNA PERIODA DRVNE ZALIHE (GOSPODARSKA PERIODA KONVERZIJE)
Exploitable period of growing stock (economic/management conversion period)


Trajno nizanje ciklusa vodi nas do nove specifične
zakonitosti u razvoju drvne zalihe preborne šume.
Tri uzastopna gospodarska ciklusa po vremenu trajanja
jednaka
3Tsx3=9Ts (god)
tvore gospodarsku periodu tijekom koje se u tri
ciklusa užiju se tri normalne drvne zalihe


E=WS





a četvrta ostaje na panju i nastavlja razvoj u prvom
ciklusu nove gospodarske periode.


Dugoročni raspon vremena razvoja normalne preborne
šume 9TS tijekom kojega se u kontinuitetu užiju
tri drvne zalihe, odvojili smo od srednjoročnih i kao
novu inačicu komponente "vrijeme" nazvali gospodarska
perioda.


Istovremeno taj raspon vremena predstavlja (teoretski)
i gospodarsku periodu konverzije. Vremenski
traje tri uzastopna gospodarska ciklusa i završava s trećim
ciklusom onog momenta kada je evidentirana drvna
masa posljednjeg posječenog stabla inventariziranog na
početku periode, što znači da je izvršena konverzija
svih stabala. To vrijeme odgovara ophodnji visoke regularne
šume i nazvali smo je fiktivna ophodnja.


Tijekom oblikovanja, trajnog nizanja ciklusa i tvorbi
periode, identificirali smo, razlučili, definirali i odredili
vrijeme trajanja srednjoročnih i dugoročnih promjena
u razvoju prebornih šuma, a zatim komparativnom
analizom s dosadašnjim poznatim teoretskim zakonitostima
istovjetne primjene, dokazali prilagođenost
novih vremenskih inačica ustroju prebornih šuma
i primjerima potvrdili svrhovitost u primjeni.


PROVJERA SUKLADNOSTI POSTOJEĆIH I NOVIH


INAČICA VREMENSKOG UREĐIVANJA
Checking coordination between the existing
and new variants of time management


Nove vremenske inačice za određivanje raspona
vremena trajanja ciklusa temelje se na poznavanju prosječnog
vremena prijelaza za sastojinu kao cjelinu (Ts).


Ovaj vremenski pokazatelj nije zaživio u uređaj noj
praksi naših prebornih šuma unatoč preporuci g. aka


demika D. Klepca, (Šum. list br. 12/59 i 7-8/60).
Određivanje (Ts) ne zahtijeva nova ili dopunska mjerenja
slučajnog uzorka analiziranih izvrtaka. Praktički se
može pouzdano odrediti kao medijana svih individualnih
vremena prijelaza (t) i u terenskom obrascu.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 24     <-- 24 -->        PDF

R. Križanec: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA SUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4. CXXVII (2003), 109-133
Prva istraživanja osnovnih elemenata, konstrukcije
i primjene normala "Novog sistema" provedena su u
šumama NPŠO - Zalesina (Nastavno pokusni šumski
objekti), a medu inim i u gosp. jed. Belevine. Autohtonost
porijekla, teoretska cjelovitost, prilagodljivost
konkretnoj šumi i jednostavnost primjene, bili su dovoljno
jak razlog njihovog izbora za određivanje optimalnog
vremena trajanja obrtanja zatvorenih krugova
razvoja, odnosno gospodarskih ciklusa.


Gospodarski ciklus je srednjoročni raspon vremena
određen s tri prosječna vremena prijelaza izmjerena
za sastojinu, uređajni razred ili gosp. jedinicu
kao cjelinu (3TJ, tijekom kojega se uz postignut
optimalni odnos između produkcije i korištenja drvne
zalihe, gospodarenjem po načelima oponašanja prirode
obrazuju cjeloviti zatvoreni krugovi prirodnog razvoja,
koji jamče višenamjensku potrajnost prihoda
u granicama održivog razvoja šume.


Tijekom trajanja ciklusa nastoji se zadržati - ako
već postoji - ili postići - ako je narušen, optimalni odnos
drvne zalihe, prirasta i etata. To znači da tijekom
trajanja ciklusa treba osim drvne zalihe pratiti promjene
prirasta i ostvarenja etata.


Prirasni ciklus. Pri praćenju kretanja prirasta drvne
zalihe upotrijebit će se atributivno obilježje izvedenicama
prirasni ciklus ili proizvodni ciklus.


Prirasni ciklus (proizvodni ciklus) može se objasniti
ovako.


Ako drvnu zalihu shvatimo kao glavnicu a prirast te
drvne zalihe kao kamate, početna drvna zaliha bi se uz
kontinuirano prirašćivanje (neprekidno ukamaćivanje)
bez priliva stabala, u određenom rasponu vremena
udvostručila (naravno uz pretpostavku da nema prirodnog
otpada i sječe). U momentu kada se početna drvna
zaliha udvostruči njena reprodukcija je završena. Krug
prirašćivanja prvobitne zalihe se zatvorio. Protekli broj
godina pretstavlja prirasni ciklus.


Prirasni ciklus je raspon vremena tijekom kojega
se suma godišnjih priraštaja izjednači s veličinom
početne drvne zalihe, koja je taj prirast proizvela.


Ako je u istom rasponu vremena uz prirast evidentiran
i priliv, naziv se mijenja u proizvodni ciklus.
Neophodno je istaknuti distinkciju izvedenica. Prva
se odnosi samo na prirast, a druga na produkciju tj. na


prirast i priliv, koji zajedno tvore proizvodni ciklus.
Užitni ciklus. Ciklus trećeg člana (E) trojnog odnosa
V-iv -E kojim određujemo veličinu etata kao korektora
u podržavanju ili postizanju uravnoteženog trojnog odnosa
u svrhu ostvarenja potrajnosti prihoda na drvu, nazvali
smo užitni (etatni) ciklus drvne zalihe.
Od tri elementa trojnog odnosa V -iv -E, drvnu
zalihu i prirast mjerimo a etat ili drvnu masu predvidivu
za sječu određujemo po usvojenim stručnim
kriterijima u granicama pozitivnih propisa.


Značenje ovog neosporno najodgovornijeg stručnog
postupka u ostvaraju višenamjenske potrajnosti u granicama
održivog razvoja šuma, najbolje odražava uzrečica
"uređivanje šuma je umijeće mogućeg", što očigledno
dokazuju različiti brojni postupci određivanja iskorišćenja
drvne zalihe u primjenjivanim metodama.


Veličina i vrijeme ostvarenja etata koji će jamčiti
potrajnost prihoda na drvu, određivani su u šumama
prebornog uzgojnog oblika primjenom ophodnje. Obzirom
na već navedene brojne razlike jednodobnih i
prebornih sastojina, a posebice odnosa vrsta drveća
prema svijetlu između heliofita (jednodobne) i skiofita
(preborne sastojine), postupci određivanja i ostvarenja
etata za uzgojne oblike šuma sastojinskog gospodarenja,
prilagođenih prirodnom razvoju heliofita, ne mogu
se odgovarajuće primijeniti u uzgojnim oblicima šuma
stablimičnog i (ili) grupimičnog načina gospodarenja,
prilagođenih prirodnom razvoju skiofita.


Primjena ophodnje kao neprimjerenog ekonomskog
pokazatelja gospodarenja u šumama prebornog uzgojnog
oblika, uzrokom je dosadašnjeg izostanka srednjo-
i dugoročnog planiranja.


Usvajanjem vremenske razlike trajanja razvojnih
procesa stabala i sastojina i pronalaženjem vremenskih
pokazatelja koji će odgovarajuće nadomjestiti apsolutne
starosti, mogli smo odrediti raspon vremena trajanja
gospodarskog ciklusa drvne zalihe (3TS), prilagođenog
dobnoj heterogenosti stabala prebornih sastojina.


U normalnoj prebornoj sastojini, tipu šume (EGT),
uređajnom razredu ili gospodarskoj jedinici su - prema
iznijetom - razvojni, gospodarski, prirasni (proizvodni)
i užitni (etatni) ciklus po vremenu trajanja jednaki
(trostrukom prosječnom vremenu prijelaza za sastojinu
kao cjelinu 3TS).


VREMENSKA JEDNAKOST CIKLUSA - UVJETI ODRŽIVOG RAZVOJA
I VIŠENAMJENSKE POTRAJNOSTI
Temporal cycle equality - conditions of sustainable development
and multipurpose sustainability


Kako ostvariti jednakost ciklusa navedenih elemePretpostavka
ostvarenja kontinuiteta optimalnog
nata (V, iv, E) u praksi kada se međusobno razlikuju po razvoja, višenamjenske potrajnosti prihoda i bioekolovremenima
trajanja? ške stabilnosti uz istovremenu zadovoljavajuću priro




ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 23     <-- 23 -->        PDF

R. Križance: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA ŠUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4, CXXVII (2003). 109-133
RAZVOJNI, GOSPODARSKI, PRIRASNI I UŽITNI (ETATNI)


CIKLUS PREBORNE ŠUME


Developmental, economic, incremental and
yield cycle of a selection forest


Osnovni vremenski pokazatelj koji hoćemo definiNovouspostavljena
zaliha započinje novi ciklus
rati i neposredno odrediti je ciklus razvoja biološke razvoja biološke komponente. Iz godine u godinu stvakomponente
preborne šume u kontinuumu prostor-ra novi prirast. U određenom rasponu vremena oblikuvrijeme,
izražen brojem godina. je se nova zaliha, a stara istovremeno propadne. Ovaj


proces se neprekidno ponavlja.


Ciklus je prema općoj definiciji skup raznih pojava,
radova, procesa i promjena, koje tvore zatvoren Na temelju opće definicije ciklusa i prikazanog prokrug
razvoja tijekom nekog raspona vremena. Na pr. cesa razvoja prašume i gospodarske preborne šume, molunarni
ciklus Mjesečevih mijena traje 19 godina, požemo
prvi entitet u naslovu poglavlja definirati ovako:
slije kojeg se ponavlja istim redom; sunčani ciklus tra


Razvojni ciklus ili ciklus razvoja trajne (prebor


je 27 godina itd. (B. Klaić , 1990., str. 224-5).


ne) šume je skup raznih pojava, procesa i promjena


Za prebornu šumu dokazano je da se razvija "in biološke komponente šume, koja u kontinuumu
continuo". No, i u tom trajnom procesu razvoja mogu prostor-vrijeme, tijekom određenog raspona vrese
identificirati, dapače i odrediti vremenski ciklusi, tj. mena obrazuje zatvoreni krug prirodnog razvoja.
rasponi vremena tijekom kojih se u neprekinutom nizu Ciklusi normalnog razvoja se u ustaljenom ritobrazuju
zatvoreni krugovi razvoja.


mu trajno reproduciraju.
Razvojni ciklus. Pojam i bit zatvorenog kruga Prirodni krug razvoja utjecan gospodarenjem zatvaprirodnog
procesa razvoja preborne šume, koja se i uz ra se kada se zbroj užitih godišnjih etata izjednači po


pravilno potrajno gospodarenje po načelima oponaveličini
s početnom drvnom zalihom na panju. U tom
šanja prirode kontinuirano razvija, objasnit ćemo uspomomentu
prvobitna zaliha je potpuno iskorištena, a noredbom
izgrađene prašume i gospodarske preborne vouspostavljena zaliha na panju, kao novi reproducent


šume. prirašćivanja, započinje novi ciklus razvoja.


Obje nose označni pridjev trajna šuma, iako se po Gospodarski ciklus. U prašumi kao i u gospodaruvjetima
razvoja bitno razlikuju. Prašuma se razvija u skoj prebornoj šumi drvo je izgrađeni proizvod i pretprirodnim
uvjetima. Prirodni razvoj gospodarske preborstavlja
ekonomsko dobro. U odnosu na prašumu gdje
ne šume pozitivno je usmjeravan antropogenim utjeca


količina drveta jednaka prirastu propada, u gospodarjima
- gospodarenjem po načelima oponašanja prirode.


skoj šumi se količina drveta jednaka prirastu koristi.


U obje šume je tvorba zatvorenih krugova razvoja Trajno se godišnje može užiti količina drveta jednaistovjetna,
ali praktički različita zbog razlika u dominaka
godišnjem prirastu drvne zalihe samo u onom slučaciji
utjecaja, što je teško razlučiti tijekom normalnog ju, kada uz trajno korištenje istog prirasta drvna zaliha


razvoja. ostaje iz godine u godinu po veličini nepromijenjena.


Razvoj izgrađene prašume prirodno je uravnotežen. To se postiže samo uz jednu drvnu zalihu.
Smatra se daje u prašumi prirast jednak nuli. Sa stajaliDrvnu
zalihu kod koje je prirast jednak etatu zovešta
korištenja - da, no s fiziološkog - ne. Koliko prašumo
optimalna drvna zaliha.
ma godišnje priraste, toliko drveta propadne uslijed


Odgovor na pitanje: kolika mora biti ta optimalna


truleži, starosti i drugih razloga. Drvna zaliha se (teo


drvna zaliha preborne šume a da se iz nje može trajno


retski) po veličini ne mijenja. Zovemo je stacionarna,


koristiti isti godišnji ili periodički etat?, nalazi se u teo


jer u trajnom procesu stvaranja prirasta uz istovremeno


retskim modelima optimalnog ustrojstva preborne šu


propadanje drvne tvari ostaje nepromijenjena.


me - normalama. Ne možemo se upuštati u objašnje


U tom kontinuumu stvaranja i rastvorbe drvne tvari, nja konstrukcije normala zbog štednje na prostoru. Zazatvoreni
krug prirodnog razvoja kojeg smo označili interesirane upućujemo na: "Novi sistem uređivanja
pridjevkom ciklus razvoja identificirat ćemo ovako. prebornih šuma" (D. Klepac , 1961., reprint 1977),


U prašumi, drvna zaliha najednom mjestu prirašću-po kojem su konstruirane normale u našem slučaju.
je, a na drugom u istoj količini propada. Novi prirast iz Normale "Novog sistema" izabrali smo zbog toga
godine u godinu stvara novu zalihu, a prvobitna zaliha što sadrže optimalne veličine osnovnih elemenata trojse
propadanjem proporcionalno smanjuje. Kad novo-nog odnosa (V-iv-E) i optimalna vremena prijelaza
uspostavljena zaliha dosegne početnu veličinu prvobit(
TD), pogodnih za računanje Ts i 3TS i uspješno određine,
ova je zaliha do tog trenutka propala. Krug prirodvanje
trajanja optimalnog gospodarskog ciklusa (tijenog
razvoja prvobitne zalihe se zatvorio. Ona je završikom
kojega je u većini slučajeva moguće veću ili mala
svoj ciklus razvoja. nju konkretnu drvnu zalihu svesti na optimalnu).




ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 22     <-- 22 -->        PDF

R. Križance: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA ŠUMA PREBORNOCi UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4. CXXV11 (2003). 109-133
Pronalaženje zamjene za ophodnju kao pokazatelja
sastojinske zrelosti za sječu ne uspijeva zbog poistovjećivanja
dviju različitih zrelosti - sastojinske sa stabalnom,
kao i dva kontemporarna no bitno različita
procesa razvoja - utvrđena i opisana u ovom djelu.


Na neprimjenljivost ophodnje je svojevremeno
ukazao i L. Schaeffer prijedlogom zamjene opho


dnje određenom konstantom uređivanja. Prijedlog
nije zaživio u praksi zbog posrednog računanja vremena
sastojinske zrelosti.


Pitanje određivanja vremena potpunog iskorišćenja
drvne zalihe, prilagođenog ustroju preborne šume,
ostalo je i nadalje otvoreno.


NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA PRILAGOĐENE
USTROJU ŠUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA
New variants of time management adapted to
the system of selection forests


Zamisao L. Schaeffera potaknula nas je da pokušamo
iznaći mjerljivu inačicu za "vrijeme" (konstantu
uređivanja) primjenljivu u prebornoj šumi umjesto ophodnje.


Posegnuli smo za rezultatima naših dosadašnjih istraživanja
komponente "vrijeme" tijekom 35-god rada
u NPŠO Zalesina.


U referatu održanom na Savjetovanju (Brioni, 20-23.


10. 1992. god.) tiskanom u Glasniku za šumske pokuse,
Posebno izdanje br. 4., str. 111-120, Zagreb 1993., na
konkretnom primjeru gosp. jedinice NPŠO Belevine dokazali
smo, kako se na osnovu podataka redovitih inventura
drvnih masa i kontinuirane evidencije sječa
može odrediti vrijeme potpunog iskorišćenja drvne zalihe
preborne šume.
Praćenjem promjena odnosa normalne (VN), konkretne
(VK) i posječene (V) drvne zalihe tijekom 45
godina i neovisno od tih promjena određenog višekratnika
(3TS) izmjerenog prosječnog vremena prijelaza
(Ts) za sastojinu (gosp.jedinicu) kao cjelinu, utvrdili
smo raspon vremena u kojem se može užiti jedna
konkretna drvna zaliha jednaka normalnoj, a druga
iste veličine no promijenjene strukture nalazi se
i nadalje u šumi na panju.


Sukladno sa sentencijom "manifestom non eget
probatione" ili u prijevodu - očigledna stvar ne treba
dokaza, mogli smo usvojiti postignuti rezultat kao vjerodostojan.
Vrijeme utvrđeno evidencijom iskorišćenja
nismo prihvatili kao konačno riješenje zbog toga stoje
određeno na posredan način. Raspon vremena iskorišćenja
odlučili smo potvrditi neposrednim mjerenjem.
Ovom odlukom hoćemo ukazati na značaj komponente
vrijeme pri uređivanju prebornih šuma, koje, iako
mjerljivo nije cjelovito valorizirano.


U istoj gosp. jedinici je tijekom navedenog iskorišćenja,
u svrhu utvrđivanja prirasta - kao pokazatelja
sječnih zahvata - vrijeme prijelaza mjereno nekoliko
puta. Nakon svakog mjerenja određeno je i prosječno
vrijeme prijelaza za gospodarsku jedinicu kao cjelinu
{Ts) kao medijana svih individualnih vremena prijelaza.
Prema rezultatima prelaženja svih stabala iz jed


nog debljinskog stupnja potrebnih u slijedećem višem,
(Ts) pokazao je postojanost i možemo ga smatrati konstantom
tijekom raspona vremena iskorišćenja. U
gosp. jedinici NPŠO Belevine ta konstanta je iznosila
T = 15 god. (Šum. list br. 5-6/1984., str. 213-224).


Iz dva raspona vremena određena u istoj gospodaskoj
jedinici istovremeno na dva različita načina proizlazi,
daje vrijeme potpunog iskorišćenja drvne zalihe
jednako trostrukom prosječnom vremenu prijelaza
za gospodarsku jedinicu kao cjelinu


3 T,= 3x15= 45 god. (6)
Raspon vremena promjena drvne zalihe tijekom
trostrukog prosječnog vremena prijelaza za gospodarsku
jedinicu kao cjelinu (3TS) u biti je razvojni ciklus
drvne zalihe preborne šume.


Stručni naziv razvojni ciklus odgovara biti pojave,
no kako se ovdje radi o gospodarskoj šumi utjecanoj
pozitivno usmjeravanim stručnim postupcima na promjene
i vrijeme trajanja optimalnog razvoja po načelima
oponašanja prirode, za ovaj raspon vremena u uređenoj
gospodarskoj šumi primjereniji je stručni naziv


gospodarski ciklus.


Tijekom trajanja gospodarskog ciklusa u šumi s
konkretnom drvnom zalihom jednakom normalnoj, uz
koju je etat jednak prirastu, užije se jedna normalna
drvna zaliha po veličini jednaka ukupnom prirastu nastalom
tijekom ciklusa, ali tako da se na kraju ciklusa
na panju nalazi druga drvna zaliha iste veličine.


Za vrijeme iskorišćenja drvnih masa svih posječenih
stabala do veličine normalne drvne zalihe, može se
upotrjebiti odgovarajuće atributivno obilježje užitni
(etatni) ciklus, a za zbroj priraštaja, koji se u istom
rasponu vremena izjednači s veličinom normalne drvne
zalihe prirasni ciklus.


Navedene nove inačice uređajne komponente " vrijeme
" razlučili smo i definirali prema sljedećim razlikovnim
obilježjima.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 21     <-- 21 -->        PDF

R. Križanec: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA ŠUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4. CXXVII (2003), 109-133
na i smanjenje prevelike u odnosu na normalnu zalihu
(VN). To je pokazao G r e v e (1923) izvodom formule za
etat glavnog prihoda u prebornoj šumi primjenom M an tel-
Massonove formule za etat glavnog prihoda i
Heyerovog izraza za normalnu drvnu zalihu (VN):


VK V"


E = i + (4)


u
2


Formula je istovjetna s formulom Austrijske kameralne
takse (AKT), primjenom koje se šuma na netom
spomenuti način približava normalnom stanju, ali uz
izjednačenje drvnih zaliha (VK = VN) u vremenu u/2
godina, što je za polovicu kraće vrijeme izjednačenja
od onog u izvornoj formuli AKT, a dulje od onog u
Karlovoj formuli.


Najprihvatljivijim za praksu smatramo vrijeme izjednačenja
(a) drvnih zaliha predloženo po
Karlu, kako se to vidi iz formula izvedenih iz AKT.


V -V


uz VK > VN a = -5 h- (4a)
E -iY


VN VK


uzVK>VN a = (4b)


iv -E


po kojima se vrijeme izjednačenja zaliha može
odrediti za svaki konkretni slučaj i na taj način eliminirati
ophodnja kao neprimjenljiva vremenska komponenta
u prebornoj šumi.


U šumi gdje je utvrđena razlika drvnih zaliha
VKžVN, etat glavnog prihoda razlikovati će se od izmjerenog
prirasta (iv), jer metoda uzima u obzir razliku
VN-VK = AV\ teži za uspostavom normalne drvne zalihe
u konkretnoj šumi, pa je ubrajamo i u normalno zališne
metode.


Valjanu primjenu ove i prethodnih metoda u prebornoj
šumi onemogućuju dvije loše strane.


Prva je ograničenost metode na računanje etata glavnog
prihoda tj. samo na računanje etata debelog drva
(stabla prsnog promjera >2/3 dimenzije zrelosti D).


Druga se odnosi na vremensku komponentu. Metoda
polazi od ophodnje kojoj nema mjesta u prebornoj
šumi.


Metoda određuje samo etat glavnog prihoda (E). Iz
obračuna izostavlja etat meduprihoda (L„,). U razredima
tankih i srednjedebelih stabala - umjesto etata
proreda, kojih nema u prebornoj šumi - predviđa samo
radove na njezi. Kako su u prebornoj sječi prostorno i
vremenski sjedinjeni stručni radovi od čišćenja do
dovršnog sijeka pojedinih stabala, grupa ili skupina,
tražila se formula po kojoj će se moći odrediti ukupni
etat (E=Eg+Em).


Za računanje ukupnog etata predložena je Mass
o n -Va t i e r o v a formula:


= V = 3V (D´Alverni, 1927;L. Schaeffer,
s u" u 1931;D.Klepac,1952)(5)


3


prema kojoj će se tijekom ophodnje uz glavni prihod
2 V užiti i meduprihod V tj. ukupno 2V+V=3 V.
Formula pokazuje da se tijekom ophodnje mogu posjeći
tri drvne zalihe.


U literaturi nailazimo na podvojena mišljenja o
upotrebljivosti predložene formule. L. Schaeffer
(1932:52) se protivi ovakvom popravljanju Man tel-
Massonove formule. Bez obzira na to što se etat
meduprihoda u visokoj regularnoj šumi razlikuje po
veličini i načinu realizacije od etata u prebornoj šumi,
ne želi potpuno eliminirati ovu metodu iz uređivanja
prebornih šuma.


Schaeffer smatra da drugom osnovnom nedostatku
formule za primjenu u prebornoj šumi - ophodnji,
ne bi trebalo pridavati značenje apsolutne starosti.
Predlaže, da se veličina ophodnje (u) odredi na temelju
izmjerenog prirasta (iv) konkretne drvne zalihe (^je dnake
normalnoj (VN), te da se ovako određena ophodnja
(M) ne tretira kao starost već kao jedna konstanta
uređivanja, koja se u konkretnoj šumi može
primjenjivati umjesto ophodnje (u).


Navedena konstanta bi u biti trebala jamčiti ostvarenje
načela potrajnosti prihoda na drvu. Ovu tvrdnju
dokazuje izvod za veličinu drvne zalihe koja se mora
neprekidno nalaziti u šumi, a da bi se mogao trajno
uživati jednaki godišnji etat:


E+V= p + 100 V = E* L = y*-Hp
100


_ V V _ 100


100


Iz kratke retrospekcije općepoznatih metoda vremenskog
uređivanja u svezi s određivanjem etata nije
teško uočiti, da se ostvarenje predvidive drvne mase za
sječu radi zadovoljenja potrajnosti prihoda na drvu korištenjem
prirasta do potpunog iskorišćenja drvne zalihe
temelji na uravnoteženom odnosu: drvna zaliha-prirast-
etat (V-i-E) tijekom ophodnje, izražene apsolutnom
dobi.


Prikazane metode potvrđuju neospornu činjenicu,
da se u šumi prebornog uzgojnog oblika, vrijeme sastojinske
zrelosti za sječu izraženo ophodnjom kao i
ostali vremenski pokazatelji ne mogu u apsolutnim veličinama
odgovarajuće primijeniti ni prilagođavanjem
postupaka oblikovanih za jednodobne sastojine, konstituciji
prebornih.


115




ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 20     <-- 20 -->        PDF

R. Križance: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA ŠUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4, CXXV1I (2003), 109-133
RETROSPEKCIJA KLASIČNIH METODA VREMENSKOG UREĐIVANJA
Retrospection of classical time management methods


Valjanu predodžbu potrebe iznalaženja i primjene
novih inačica uređajnog pokazatelja "vrijeme" u šumama
prebornog uzgojnog oblika, dati će kratka retrospekcija
klasičnih metoda uređivanja prebornih šuma
primjenom vremenskih pokazatelja za visoke regularne
šume.


Mellardova, Mantel-Massonova i Heyerova metoda
iako polaze od teorije normalne visoke regularne
šume za koju su i konstruirane, prenošene su i primjenjivane
u prebornoj šumi. Temelje se na ophodnji (u) i
poistovjećuju je s dobi sječive zrelosti pojedinih stabala,
jer polaze od pretpostavke da se prsni promjeri
povećavaju jednako sa starenjem. Određuju samo etat
glavnog prihoda na bazi zalihe i na njoj proizvedenom
prirastu. Zajednički im je cilj: određivanje vremena
iskorišćenja drvne zalihe u svrhu ostvaraja načela
potrajnosti prihoda na drvu. Razlikuju se po tretmanu
odnosa zalihe (normalne i konkretne) i prirasta i
načinu primjene čimbenika vrijeme.


Melard poistovjećuje starost i prsne promjere, dijeli
ophodnju (u) na tri razdoblja jednakog vremena trajanja
u koja raspoređuje drvnu zalihu ovako:


VA : VB


Vc


tanko (mlado) srednje debelo debelo (staro)
drvo (srednjedobno) drvo drvo


0 u/3 2/3 u u (god)


0 D/3 2/3 D D (cm)


Potrajnost prihoda na drvu osigurana je ako seVB: Vc odnose kao 3:5, a zaliha Kcužije tijekom vremena
u/3 tj. tijekom 1/3 broja godina potrebnih za postizanje
dimenzije zrelosti za sječu (D).


Godišnji etat po izvornoj Melardovoj formuli iznosi:


Vc _ Wc


E = (1)


Iz formule proizlazi da se tijekom ophodnje posijeku
tri zalihe debelog drva (Vc).
Kasnije je (1924. godine) metoda dopunjena.


Metoda se osniva na starosti i upitnom postupku
određivanja vremena iskorišćenja dijela drvne zalihe Vc
kao i vremena potrebnog za postizanje dimenzije sječive
zrelosti izraženu ophodnjom («), pa nije primjerena
za uređivanje šuma s kojima se preborno gospodari.


Mantel-Massonova formula temelji se na normalnoj
drvnoj zalihi (VN) i ophodnji (u). Oba autora određuju
vrijeme iskorišćenja normalne drvne zalihe,
no pritom polaze od različitih ishodišta.


Mantel (1852.) polazi od pretpostavke: ako je u/2
srednja starost normalne gospodarske jedinice visoke


114


regularne šume kojom se gospodari uz ophodnju (u)
godina, normalna drvna zaliha VN se može iskoristiti u
vremenu u/2 godina, pa je godišnji etat glavnog prihoda
jednak:


2 2V


V * — = (2a)


U


u


Tijekom ophodnje se kao etat glavnog prihoda užiju
dvije normalne drvne zalihe (VN).


Masson (1858) polazi od pretpostavke: u prebornoj
šumi uređenoj na bazi ophodnje (u) na svakom hektaru
je Vi drvne zalihe sastavljeno od stabala starih (u) godina,
koja će se užiti u vremenu u/2 godina u obliku godišnjih
etata glavnog prihoda izračunatih pomoću užitnog
faktora.


Užitni faktor je zapravo godišnji intenzitet sječe
(postotak korištenja) ovisan jedino o veličini (u), pa je
za pojedine ophodnje konstanta:


u =80 100 120 140 150 (god)


2 200


p = ki = -*l00i™ = =2, 5 2,00 1,67 1,44 1,33 (%)


Za određeni (u), etat glavnog prihoda iznosi:


V, 2Vr


E = VK * \,0p =Vk * k ili E (2b)


Postotak korištenja je konstanta:


100 200


p = =


pa Mantel-Massonovu formulu možemo uvrstiti u
metode koje se temelje na postotku korišćenja, što je
potvrdio H. A. Meyer (1931. str. 301) izvodom, kojim
Hundeshagenova formula prelazi u Mantel-Massonovu:


VK 2V


V, (3)


U


*z.


2


Metoda je za primjenu u visokoj regularnoj šumi postupno
poboljšavana (R. KrižaneCj. 1992.), ali je njena
primjena u prebornoj šumi ostala i nadalje upitna.


Dobra strana metode je u tome, što u primjeni jamči
povećanje konkretne drvne zalihe (VK) ako je nedovolj




ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 19     <-- 19 -->        PDF

R. Križance: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA ŠUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4, CXXVII (2003), 109-133
vremenu trajanja različita procesa razvoja nije bilo moguće
oblikovati i vremenski ustrojiti prognostičke modele
po načelima oponašanja prirode za srednjo- i dugoročno
usmjereno gospodarenje šumom kompleksne izgrađenosti,
dinamične strukture, dobne heterogenosti i
trajne prirodne opstojnosti.


Zadovoljavajući odgovor je izostao unatoč konstrukciji
brojnih metoda različitih po izboru ideja i temeljnim
elementima uređenja.


Prve metode za uređivanje prebornih šuma (ustrojenih
od raznodobnih sastojina) istovjetne su s metodama
visokih regularnih šuma (ustrojenih od jednodobnih
sastojina). Metode su persistentnim pokušajima
prilagodbe i ustrajnom primjenom u raznodobnim sastojinama
"per analogiam" jednodobnim sastojinama,
jednostavno prenošene na šumu različitu od one za koju
su bile konstruirane.


S vremenom se uvidjelo da se osnovni elementi postojećih
metoda za uređivanje jednodobnih sastojina


poprečni dobni (prosječni) prirast, apsolutna zrelost,
dobni razredi, ophodnja i apsolutna starost


ne mogu srazmjerno primijeniti pri uređivanju šuma s
kojima se preborno gospodari.


Uspjeh je izostao zbog toga, što se jednodobne sastojine
razlikuju od raznodobnih (prebornih) - u kojima
su metode primijenjivane - ne samo po trajnosti razvoja,
konstituciji, debljinskoj i dobnoj strukturi stabala,
već i po vrstama drveća, lokalitetima pridolaženja,
ekotipovima, uzgojnim oblicima, trendovima prirodnog
razvoja, načinima gospodarenja i prirodne obnove,
ostvaraju potrajnosti, vrstama etata i sječivoj zrelosti.


Ova razlikovna obilježja uvjetovala su oblikovanje
metoda uređivanja prilagođenih pojedinom uzgojnom
obliku šume. Poslije brojnih pokušaja primjene različitih
taksacijskih elemenata i njihovih međuodnosa pri
iznalaženju postupaka za uređivanje prebornih šuma,
usvojene su metode koje se temelje na drvnoj zalihi i
na njoj proizvedenom prirastu.


Međutim, kako inačice ekonomske uređajne komponente
" vrijeme " izražene apsolutnim brojem godina
nisu bile i nadalje primjenljive u prebornoj šumi,
trebalo je u svrhu postizanja prihvatljivih rezultata,


vremenske elemente jednodobnih sastojina transformirati
i zamijeniti srodnim kontemporarnim
elementima, koji će se moći izravno dovoljno točno
izmjeriti i što bolje uskladiti sa specifičnim obilježjima
dobne strukture stabala prebornih šuma, kako
bi uspješno nadomještali navedene za prebornu šumu
neprimjenljive elemente vremena.


Dugogodišnjim praćenjem razvoja šumskih sastojina
prebornog uzgojnog oblika utvrdili smo, da u postojećim
prognostičkim modelima oponašanja prirodnog
razvoja, donošenim kratkoročno po desetogodišnjim
gospodarskim razdobljima za šumu koja se razvija "m


continuo" nedostaju i nisu iskazane sve za pravilno potrajno
gospodarenje značajne srednjo- i dugoročne
promjene. Tijekom trajnog razvoja one se u sastojinama
događaju, no u uređajnoj praksi ne određuju i ne
primjenjuju, iako su materijalizirane promjene stabala
i šumskih sastojina kao i vrijeme njihova trajanja
mjerljivi parametri razvoja. Mogu se identificirati,
razlučiti, vremenski definirati inačicama prilagođenim
ustroju prebornih sastojina i primijeniti.


Na temelju ovih spoznaja, analiza postojećih metoda
uređivanja, usmjerila nas je na vremensko uređivanje,
što je i poanta ovoga djela, u kojem upotrjebljeni
simboli imaju sljedeće značenje:


V = normalna drvna zaliha u m3
Vopt = optimalna
VK = konkretna
VSJ = posječena
Vc = debelog drva (> 2/3 D)


iv = volumni prirast u m3
E = etat u m3


Eg = etat glavnog prihoda
Em _ etat međuprihoda (proreda)
Es = etat sveukupnog prihoda


p = postotak volumnog prirasta
H = srednja visina dominantnih stabala u metrima
D = prsni promjer u cm
N = broj stabala / ha
G = temeljnica u m2


1 = ophodnjica (1 = Ts = vezana ophodnjica za


vrijeme prijelaza)
u = ophodnja
M = normalna drvna masa prije sječe u m3
m = normalna drvna masa poslije sječe u m3
v = jednoulazna tablica drvnih masa (tarifa)


K = granica prema kojoj teži vrijeme prijelaza
elitnih stabala
n = broj godova na 1 cm
t = individualno vrijeme prijelaza
T = prosječno vrijeme prijelaza
TD = po debljinskim stupnjevima
Ts = za sastojinu kao cjelinu
3TS = vrijeme trajanja ciklusa
3Tsl (V) = gospodarski ciklus
3Ts2 (iv) = prirasni ciklus
3Ts3 (E) s= etatni (užitni) ciklus
9TS = fiktivna ophodnja - gospodarska perioda
konverzije.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 18     <-- 18 -->        PDF

R. Križanec: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA SUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4. CXXVII (2003), 109-133
šume s jedne i dogovorno oblikovanih kratkoročnih
(10 god.) planova praćenja razvoja i gospodarenja s
druge strane.


Redovita izrada osnova gospodarenja s predvidivim
kratkoročnim prognozama razvoja i propisanim stručnim
postupcima ili potrajnost uređivanja jamči potrajnost
gospodarenja, no zbog navedenih razlika
vremenskih raspona primjene i ostvarenja propisa u
odnosu na trajnost razvoja šume, ne jamči i postojanu
usmjerenost trenda optimalnog razvoja i korištenja
po načelima oponašanja prirode.


Ako se prebornim sastojinama gospodari samo po
uzastopnim kratkoročnim (10 god.) planovima koji istovremeno
nisu kompatibilni dijelovi srednjoročnih i dugoročnih
prognostičkih modela prirodnog razvoja šume,
gospodarenjem se može - upravo zbog trajnosti procesa
razvoja, specifične izgrađenosti prebornih sastojina kao
i brojnih organizacijskih, osobnih i općih promjena-različito
utjecati na trend razvoja, a samo jedan je u svakom
konkretnom slučaju optimalan i sukladan s načelima
oponašanja prirodnog razvoja, definiranih
srednjo- i dugoročnim prognostičkim modelima.


Prirodni ritam kontinuiteta razvoja je u normalnim
uvjetima polagan, dugotrajan i bez skokovitih promjene.
Skokovitost promjena u razvoju može uz negativne
prirodne utjecaje - na koje gospodarskim postupcima
ne možemo utjecati - prouzročiti i htijenje za brzim
postizanjem normalnog stanja ostvarenjem subjektivno
promijenjenih periodičnih kratkoročnih odrednica
gospodarenja. Potreba dugoročne postojanosti jednoobraznog
antropogenog utjecaja na optimalnost prirodnog
trenda razvoja je neupitna ne samo zbog mogućih
subjektivnih promjena propisanih postupaka s uvjerenjem
da se radi o kreativnom pristupu, već i zbog toga,
što se tijekom trajne ireverzibilnosti procesa razvoja
gospodarske šume mijenjaju pokoljenja, životni
uvjeti biosfere, društveni odnosi, potrebe društva,
pozitivni propisi, znanstvene spoznaje o šumi, na


mjena pojedinih dijelova prostorne razdiobe šuma,
ciljevi gospodarenja itd.


Mijenjaju se kreatori stručnih propisa i prevoditelji
gospodarskih postupaka šumom, koji u gospodarenje
unose i subjektivna poimanja znanstvenih spoznaja i
stručnih postupaka ovisno o stupnju edukacije i praktičnog
iskustva. U poželjnom ali zahtjevnom kreativnom
gospodarenju i nastojanju za bržim postizanjem optimalnog
stanja, nerijetko dominantno utječu na različitost
ostvaraja istih kratkoročnih propisa osnova gospodarenja
upitne svrhovitosti, ako nisu istovremeno i sastavnice
srednjo- i dugoročnih prognostičkih modela.


Tijekom gospodarenja, prevoditelji gospodarskih
postupaka - htjeli mi to priznati ili ne - istovremeno s
ostvarajem propisa osnova gospodarenja zadovoljavaju
i u međuvremenu transponirane aktuelne gospodarske
probleme izazvane promjenama šumarske politike
snagom zakona, organizacije poduzeća, stručnih propisa,
nadležnosti upravljanja i gospodarenja višim jedinicama
prostorne razdiobe, liberalizacijom načela potrajnosti,
učestalim alternacijama prevoditelja stručnih radova
na istom šumskom objektu i dr.


Zbog brojnih navedenih uzroka, u dobroj namjeri
ostvarene subjektivne promjene propisanih kratkoročnih
gospodarskih postupaka, mogu inicirati pojavu sastojina
tzv. "prijelaznih struktura". Pojava je momentalno
teško uočljiva, sanacija prevođenjem u prebornu
strukturu dugotrajna i stručno zahtjevna, a prolongiranje
ostvaraja optimalnog razvoja i potrajnosti prihoda
nepoželjno.


Za dugoročno ostvarenje višenamjenske potrajnosti
treba, uz sadašnju znanstvenu određenost prostora kao
tehničkog, vremena kao ekonomskog i materije kao
biološkog uređajnog pokazatelja, tehničku sastavnicu
kontinuuma prostor-vrijeme stabilizirati, tj. prostornu
razdiobu šuma viših jedinica ustaliti, a mjerljivoj ekonomskoj
sastavnici vrijeme, proširiti raspon primjene.


NUŽNOST REVALORIZACIJE VREMENSKOG UREĐIVANJA
The necessity of re-evaluating time management


Ako se hoće kontinuirano ostvarivati jednoobrazno
višenamjensko potrajno gospodarenje sukladno načelima
oponašanja prirodnog razvoja, neizostavno treba
uz kratkoročne planove gospodarenja donositi srednjo-
i dugoročne prognostičke modele razvoja šume
s postojanim odrednicama gospodarenja, kao pokazateljima
uvjeta optimalnog razvoja, zadovoljavajućeg
prirodnog podmlađenja i potrajnosti korištenja.


U primjeni treba svaki član kronološkog skupa kratkoročnih,
lOgod. odrednica gospodarenja inkorporirati
u prognostički model srednjo- i dugoročnog trenda prirodnog
razvoja šume, ali tako, daje prilagođen stanju
šume u vrijeme primjene, a istovremeno kompatibilan


sa srednjo- i dugoročnim odrednicama gospodarenja
prognostičkih modela.


Samo kontinuiranom inkorporacijom 10-god. periodičnih
propisa u srednjo-i dugoročne prognostičke
modele, gospodarski postupci se svode u granice prirodnog
ritma kontinuiteta razvoja i predusreću mogući
otkloni od propisanih srednjo- i dugoročnih odrednica
gospodarenja, sukladnih s načelima oponašanja prirode
u ekonomski uravnoteženim jedinicama prostorne
razdiobe šuma.


Neosporno je, da uz primjenu komponente "vrijeme"
u apsolutnim mjernim jedinicama i unifikaciju dva po




ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 17     <-- 17 -->        PDF

R. Križance: NOVH INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA SUMA PRHBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4, CXXVI1 (2003). 109-133
Pritom mijenjaju položaj u sastojini i mjesto u dogovorno
oblikovanom nizu debljinske distribucije.


Tempo prelaženja ovisi o kompleksu prirodnih i antropogenih
utjecaja promjenljive pojavnosti i intenziteta
i uzrokom su trajne raznolikosti razvoja stabala. Za
ovu pojavu B. E mro v i ć kaže "daje u prirodnoj šumi
pravilo" (1968.,str.258).


Promjene uzrokovane individualnim razvojem stabala
uzraslih na jedinici površine međusobno različitog
vremena postanka i stadija razvoja, razlog su trajne
nejednoličnosti strukture. Zbog toga preborne sastojine
kao cjeline ostavljaju dojam nepromjenljivosti.
Nije rijetka uzrečica: preborna je sastojina uvijek podjednaka
- "slična sama sebi". (Klepac, 1963:83). U
traženju odgovora na pitanje: kako pravilno urediti prirodno
samoobnovljivu, biološki stabilnu no strukturno
labilnu populaciju stabala?, mišljenja stručnjaka nisu
bila jednoznačna.


Prividni vizualni dojam nepromjenljivosti navodio
je stručnjake na različite ideje o postupcima s prebornom
šumom, koji se nisu uvijek bazirali na ključnoj
spoznaji daje biološka stabilnost upravo uvjetovana
strukturnom labilnošću.


Trajna labilnost strukture dominantno je obilježje
održivog razvoja prebornih sastojina i predstavlja
"kamen temeljac" njenog uređenja i gospodarenja.


Unatoč labilnosti, debljinska distribucija stabala
pokazuje određenu prirodnu zakonitost promjena. Broj
stabala se nakon priliva u sastojinu smanjuje od nižih
prema višim debljinskim stupnjevima po hiperboličnoj
krivulji padajuće geometrijske progresije (Liocourto
va krivulja), do dimenzije fizičke zrelosti.


Postizanjem normalne strukture broja stabala (Lioc
o u r t o v e krivulje), drvna zaliha i temeljnica se uz povoljan
raspored stabala po površini također normaliziraju.
Gospodarske zadaće se tada - uz trajno praćenje
trenda kretanja materije (drvne zalihe), prirodne obnove
i usklađivanja gospodarenja s načelima oponašanja prirode
- svode na postizanje i održavanje uravnoteženosti
odnosa: drvna zaliha - prirast - etat (V- iv - E) u kontinuumu
prostor - vrijeme. Posebno ističemo trojni
odnos drvna zaliha-prirast-etat, budući da tvori "osnovku
nauke o uređivanju šuma. Doklegod bude šuma i
šumarske nauke, ostat će ove tri veličine temelj šumskog
gospodarstva". (Đ. N e n a d i ć, 1939:489).


U primjeni pri uređenju šuma prebornog uzgojnog
oblika ovo uređajno načelo nema alternative, pa je


zbog nužne postojanosti primjene jednoobraznih
pozitivnih gospodarskih utjecaja na ostvarenje i podržavanje
pravilne uravnoteženosti odnosa V -iv - E,
sukladno s dugoročnim trendom prirodnog razvoja,
neophodno planiranje praćenja promjena razvoja i u
duljim rasponima vremena od ophodnjice.


RAZLOZI ZA SREDNJO- I DUGOROČNO PLANIRANJE
VIŠENAMJENSKE POTRAJNOSTI
Reasons for mid- and long-term planning
of multipurpose sustainability


Na potrebitost kontinuiranog praćenja prirodnog
razvoja primjenom srednjo- i dugoročnih prognostičkih
modela planiranja i gospodarenja po načelima oponašanja
prirode, ukazuju sljedeći razlozi.


Potpisom Helsinške deklaracije R. Hrvatska je deklaratorno
prihvatila obvezu srednjo- i dugoročnog
planiranja višenamjenske potrajnosti u sklopu općeg
trenda globalnog očuvanja i zaštite šuma kao prirodnog
resursa.


Šumarstvo se kao gospodarski resurs nalazi u prijelaznom
razdoblju dviju epoha. Završava epoha jednonamjenske
(monofunkcionalne) potrajnosti prihoda na
drvu, a započinje epoha višenamjenskog (polifunkcionalnog)
planiranja i gospodarenja.


Nova zadaća šumskog gospodarstva se uz dosadašnju
potrajnost prihoda na drvu dopunjuje i proširuje zahtjevima
u zadovoljavanju sve brojnijih koristi koje se
iz šume mogu polučiti (od državnih do lokalnih razina).


Je li struka potpuno pripremljena, a stručnjaci cjelovito
educirani i osposobljeni za ostvarenje pravilnog
višenamjenskog gospodarenja?


Nedostatak znanstvene određenosti tih koristi od
šuma ne može biti izgovor za odgađanje i prolongiranje
njihovog znanstvenog vrednovanja i ostvarenja.


Jedan od uvjeta valjane provedbe i pravilnog ostvarenja
višenamjenskog potrajnog gospodarenja
je srednjo- i dugoročno planiranje stručnih postupaka
usklađenih s načelima oponašanja prirode u
granicama održivog razvoja šuma.


U našoj praksi uređivanja prebornih šuma se prema
važećim zakonskim i stručnim propisima, ustaljenim
ritmom po desetogodištima izrađuju, stručno ispituju i
deklaratorno primijenjuju kratkoročni planovi gospodarenja.
Nastavno se brojčano i tekstualno prikazuju
izrične odnosno deklarativne prognoze promjena razvoja
i potrajnosti prihoda za sljedećih deset te daljnjih
dvadeset godina. (Detaljnije vidjeti u Šum. listu br.
1-2/2000, str. 67-72).


U primjeni vremenske komponente pojavljuje se
značajan nesrazmjer vremenskih raspona između dugotrajnih
procesa prirodnog razvoja pojedinih stabala
i trajnog razvoja šumskih sastojina ili cijele preborne




ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 16     <-- 16 -->        PDF

R. Križance: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA SUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA
Deveterostruko prosječno vrijeme prijelaza za sastojinu kao cjelinu (9TJ
pandan je ophodnji visoke regularne šume. Definira novu vremensku konstantu:
fiktivnu ophodnju ili gospodarsku periodu konverzije primjenljivu
pri uređivanju prebornih šuma (u = 9TJ.


S obzirom na znanstveno podrijetlo i jednostavan oblik, nova formula za
etat i fiktivna ophodnja se u primjeni lagano inkorporiraju u postojeće modele
uređivanja šuma. Kao svrhovite meritume zrelosti za sječu predlažemo ih
za računanje te kontrolu izračuna i ostvarenja etata u svim jedinicama prostorne
razdiobe prebornih šuma..


Ključne r ij e č i: Preborna šuma, vremensko uređivanje, vrijeme prijelaza,
ciklus, perioda, srednjo- i dugoročno planiranje, fiktivna ophodnja, etat.


Šumarski list br. 3 4, CXXV1I (2003). 109-133


POSEBNOSTI RAZVOJA I UREĐIVANJA ŠUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA
Particular features of development and management of selection forests


Preborna šuma je neobično ustrojen dio vegetacijske
cjeline prirode kompleksnog dinamičnog sustava
specifičnih obilježja, koji se pod utjecajem brojnih
organskih i anorganskih čimbenika trajno obnavlja,
razvija i pritom neprekidno mijenja.


Razvoj prirodne šume nije običan zbroj individualnih
fizioloških razvitka njenih osnovnih gradbenih elemenata
- stabala. Razvoj prirodne šume je kontinuirano
zakonomjerno ravnovjesje razmjene materije
i energije u kontinuumu prostor-vrijeme.


Ova spoznaja iznjedrila je aksiom: šume se ureduju
po prostoru, vremenu i materiji; šumarstvo je svrstano u
biotehničke znanosti, a program visokoškolske edukacije
sastavljen iz tri grupe znanstvenih i stručnih područja
ljudske djelatnosti: tehničke (prostor), ekonomske (vrijeme)
i biološke (materija-drvna masa, drvna zaliha).


Zakonomjernosti prirodnog razvoja pojedinih vrsta
drveća i šumskih sastojina su za svaki entitet postojana,
znanstveno utvrđena i fenotipski prepoznatljiva
obilježja.


U nastojanju da zadovolji progresivne potrebe društva
koje ono od šume očekuje, a da pritom ne naruši
ekvilibrij prirodne raznolikosti bio- i ekosustava šume,
šumarska znanost je - upoznavši prirodne zakonomjernosti
razvoja - postupno oblikovala prognostičke modele
budućeg gospodarenja po načelima oponašanja
prirode, sukladne s prirodnim razvojem stabala,
šumskih sastojina i cijelih šuma.


Propisane odrednice budućeg gospodarenja usuglašene
s načelima oponašanja prirode nalažu kreatorima
stručnih propisa i prevoditeljima odrednica osnova
gospodarenja, da u primjeni prognostičkih modela razvoja
i gospodarenja, stručne postupke u gospodarenoj
šumi usklađuju i (ili) poistovjećuju s razvojem prirodne
šume.


S vremenom je gospodarski utjecaj na prirodni razvoj
šume po načelima oponašanja prirode poprimio
trajno obilježje. Iznalaženjem novih znanstvenih spoz


naja o prebornoj šumi i širenjem raspona edukacije
prevoditelja stručnih radova, utjecaj na šumu postupno
prelazi u višenamjensko potraj no gospodarenje, a
za šume trajno utjecane antropogenim čimbenikom,
opravdano je usvojen naziv gospodarske šume.


Osnovna pretpostavka održivog razvoja šumskih
sastojina i cijele šume je - prema A. Levakoviću
(Šum. list 11-12/1918)-kontinuitetrazvoja.


U kompleksu interakcije brojnih biotičkih i abiotičkih
utjecaja na kontinuitet razvoja šume, osnovnu zadaću
organizacije i vođenja potraj nog gospodarenja
šumsko gospodarstvo ostvaruje neprekidnim opažanjem
promjena i ustaljenim periodičkim mjerenjima
relevantnih pokazatelja razvoja.


Praćenjem, mjerenjem i evidentiranjem promjena
razvoja utvrdili smo za šumu koja se razvija in
continuo dva karakteristična razvojna procesa. Tijekom
trajnog razvoja šume događaju se istovremeno
i na istim površinama, ali u različitim rasponima
vremena trajanja.


Vrijeme trajanja razvoja (drvne zalihe) pojedinih
šumskih sastojina razlikuje se od vremena razvoja
(drvnih masa) njihovih osnovnih gradbenih
elemenata - stabala.


Normalno uzrasle preborne sastojine prirodno
su samoobnovljive i razvijaju se trajno na određenoj
površini u kontinuiranom slijedu zatvorenih
vremenski definiranih krugova (ciklusa) razvoja.
Razvoj njihovih gradbenih elemenata - stabala,
nije trajan. Vremenski je ograničen. Svako stablo
ima svoj "životni vijek" razvoja. U tvorbi debljinske
strukture sastojina novo uzrasla nadomještaju
stabla izlučena prirodnom ili umjetnom selekcijom.
Zbog toga prebornu šumu definiramo kao biološki
stabilnu no strukturno labilnu populaciju stabala.


Stabla od svoga postanka rastom u debljinu prelaze
određenim tempom (vremenski izraženim vremenom
prijelaza) iz jednog debljinskog stupnja u sljedeći viši.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 15     <-- 15 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br
UDK 630* 612 < 613


NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA ŠUMA
PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA


NEW VARIANTS OF TIME MANAGEMENT
OF SELECTION FORESTS


Radovan KRIŽANEC*


SAŽETAK: U šumama prebornog uzgojnog oblika vrijeme je ekonomski
uređajni pokazatelj bez alternative. Iako mjerljivo, nije u mogućem rasponu
valorizirano i inkorporirano u prognostičke modele razvoja i budućeg gospodarenja.
Problem srednjo- i dugoročnog planiranja gospodarenja u svezi s
ostvarenjem višenamjenske progresivne potrajnosti prihoda u granicama
održivog razvoja šuma koje se razvijaju "in continuo" tj. trajno, usmjerio je
naša dugogodišnja znanstvena istraživanja na vremensko uređivanje, što je
poanta većine dosadašnjih, kao i ovog djela.


Praćenjem i evidentiranjem promjena u razvoju šume jedne gospodarske
jedinice utvrđene su i u ovom djelu iznijete nove spoznaje o posebnostima
razvoja prebornih šuma, koje omogućuju srednjo- i dugoročno planiranje.
Procesi i vremena trajanja razvoja drvnih masa pojedinih stabala su dugotrajni
i vremenski ograničeni fiziološkom zrelošću. Procesi i vrijeme trajanja
razvoja drvne zalihe koju tvore drvne mase tih stabala su trajni i odvijaju se


"in continuo " u zatvorenim cjelovitim krugovima ili ciklusima. U normalnoj
prebornoj šumi jedan cjeloviti ciklus razvoja drvne zalihe traje tri prosječna
vremena prijelaza (STJ za sastojinu kao cjelinu i po vremenu trajanja jednak
je gospodarskom ciklusu, u kojem se užije etat po veličini jednak prirastu
normalne drvne zalihe (V), ali tako da druga zaliha iste veličine ostaje na
panju kao novi reproducentprirašćivanja u novom ciklusu.


Tri uzastopna gospodarska ciklusa u nizu tvore periodu razvoja ili gospodarsku
periodu konverzije. Tijekom trajanja periode u vremenu (3x3Ts = 9TJ
užije se u tri ciklusa drvna masa u veličini tri normalne drvne zalihe (3 V), a
četvrta ostaje u šumi na panju. Pritom se ekvilibrij prirodne raznolikosti bioi
ekosustava šume ostvaruje neprekidnim usklađivanjem trojnog odnosa: drvna
zaliha-prirast-etat.


Na temelju novih spoznaja o kontinuiranom nizanju ciklusa i mogućnosti
izravnog mjerenja vremena potrebnog za potpuno iskorišćenje normalne drvne
zalihe preborne šume, izveli smo novu formulu za određivanje normalnog
godišnjeg etatapo namjeni i obliku istovjetnu s Masson-Wattierovom formulom
za ukupni etat u visokim regularnim šumama


2>V 3V
E= m (Križance) E— m3 (Masson-Wattier)
9TS u
ali u nazivniku s inačicom uređajne komponente "vrijeme " (9TJ, prilagođene
ustroju, trajnosti razvoja i dobnoj heterogenosti prebornih sastojina.


* Dr. se. Radovan Križanec, Izv. sveuč. prof, u mirovini, Varaždin, Zrinski Frankopana 21/1.


ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 39     <-- 39 -->        PDF

R. Križanec: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA ŠUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4, CXXV11 (2003), 109-133
yield by purpose and form was set up, which is identical to Masson-Wattier´s
formula for the entire yield in a high regular forest:


E= mi (Križanec) E= m3 (Masson-Wattier)


9TS


However, the denominator contains a variant of the management component
"time" (9Ts), adapted to the system, permanent development and age
heterogeneity of selection stands.


A nine-fold average transition time for a stand as a whole (9Ts) is a counterpart
to rotation in a high regular forest. It defines a new time constant: fictional
rotation or management conversion period applicable to managing
selection forests (u = 9Ts).


With regard to their scientific origin and simple form, the new yield formula
and fictional rotation are in practice easily incorporated in the existing forest
management models. Being effective signs of cutting maturity, we propose
their use for the calculation and control of account and yield realisation in all
units of spatial division of selection forests


Key words: selection forest, time management, transition time, cycle,
thinning, period, mid- and long-term planning, fictional rotation, yield.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 38     <-- 38 -->        PDF

R. Križanec: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA ŠUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4, CXXVII (2003), 109-133
Š uri ć, S. 1933: Prebome sječe u neuređenim prebor-Ugrenović , A. 1985: Pravilnikonačinu izrade šumnim
šumama i šumama tipa prašume. Šumarski skogospodarskih osnova područja, osnova goslist
57/5, str. 339-347. Zagreb. podarenja gospodarskim jedinicama i programa


Ugrenović,A . 1951: Šuma u svijetlu nauke. JAZU,
za gospodarenje šumama. Narodne Novine br.
42/1985.


Zagreb.
Ugrenović , A. 1990: Zakon o šumama. Narodne


Ugrenović,A . 1903: Naredba glede sastavka gosNovine
br. 52/1990.


podarstvenih osnova i programa...
Ugrenović , A. 1994: Zakon o zaštiti prirode. Naro


Ugrenović,A . 1937: Uputstva za procenu stabala u
dne Novine br. 30/1994.


dubećem, str. 1-6, Beograd.
Ugrenović , A. 1994: Pravilnik o uređivanju šuma.


Ugrenović,A . 1937: uputstva za doznaku stabala i
Narodne Novine br. 52/1994.


određivanje prihoda u prebornim šumama, str.
17-23. Beograd. Ugrenović , A. 1994: Zakon o zaštiti okoliša. Narodne
Novine br. 82/1994.


Ugrenović,A . 1951: Uređajni zapisnik "Zalesina",
str. 1-20. Opis sastojina g. j . "Zalesina". Ugrenović , A. 1996: Šumskogospodarsko područje


Ugrenović,A . 1981: Šumsko gospodarstvo Delnice
Hrvatske, Šumskogospodarska osnova (Uređajni
zapisnik) 1996-2005. Hrvatske šume, Zagreb.


1960-1980, str. 319. Delnice.
Ugrenović , A. 1985: Šumarsko - tehnički priruUgrenović
, A. 1997: Pravilnik o uređivanju šuma.
Narodne Novine br. 11/1997.


čnik. Nakladni zavod Znanje. Zagreb.


SUMMARY: In selection forests time is an economic management indicator
with no alternative. Although measurable, it has not been adequately evaluated
and incorporated in prognostic models of development and future management.
The problem of mid- and long-term management planning aimed at
achieving multipurpose progressive yield sustainability within the limits of sustainable
development of forests that grow "in continuo", that is, permanently,
has directed our research of many years to studying time management. This
issue forms the key point of the majority of past, as well as this work.


By monitoring and recording changes in the growth of a forest in one management
unit, new insights into particular features of selection forest development
which enable mid- and long-term planning have been established and
presented in this paper. The processes and the length of development of wood
mass of individual trees are long-lasting and limited in time by physiological
maturity. The processes and duration of the development of the growing stock
making up the wood mass of these trees are permanent and take place "in
continuo ", in closed integral circles or cycles. In a normal selection forest
one integral cycle in the development of growing stock takes up three average
transition times (3Ts) for a stand as a unit. In terms of duration it equals a
management cycle, in which the amount of annual yield equals the increment
of a normal growing stock (V) but in such a way that the other growing stock
of the same size remains on the stump as a new increment reproducer in the
new cycle.


Three consecutive management cycles in a series form a development
period or management conversion period. In the course of period duration in
time (3x3Ts=9Ts) wood mass amounting to three normal growing stocks (3 V)
are obtained in the three cycles, while the fourth remains on the stump in the
forest. The equilibrium of natural diversity of forest bio- and ecosystem is
realised through a continuous coordination of triple relationship: growing
stock- increment -yield.


Based on new insights into a continuous sequence of cycles and the possibility
of direct measurement of the time needed to fully utilise normal growing
stocks of a selection forest, a new formula for determining a normal annual




ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 37     <-- 37 -->        PDF

R. Križance: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA ŠUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3 4, CXXV1I (2003), 109-133
Harapin, M. & oil. 1993: Zaštita i očuvanje europskih
šuma. Minist. polj. i šumarstva, Zagreb.
Emrović , B. 1968: Vrijeme prijelaza. Šumarski list
7-8, Zagreb.
Klaić, B. 1990: Rječnik stranih riječi. Nakladni Zavod
MH, Zagreb.
Klepac , D. 1952: Uređivanje šuma oplodnom sječom.
Glas. šum. pokuse 10,str. 225-346.
Klepac , D. 1953: Vrijeme prijelaza. Šumarski list
br. 1., Zagreb.
K1 e p a c, D. 1953: Nekoliko formula za intenzitet sječe.
Šumarski list 9/10, str. 373-385


Klepac , D. 1959: Nekoliko metoda za određivanje
etata u jelovim prebornim šumama. Šumarski
list 12, str. 426-436


K1 e p a c, D. 1960: Jedna stara praktična metoda računanja
prirasta u prebornim šumama. Šumarski
list 7-8, str. 228-231.


Klepac , D. 1961: Normalne frekvencijske krivulje
broja stabala u prebornoj šumi. Šumarski list
9-10, str. 333-341.


Klepac , D. 1961: Novi sistem uređivanja prebornih
šuma. Polj. šumarska Komora, Zagreb, str. 1-46.
Klepac , D. 1963: Rast i prirast šumskih vrsta drveća
i sastojina. Nakladni zavod Znanje, Zagreb.
Klepac , D. 1965: Uređivanje šuma. Nakladni zavod
Znanje, Zagreb.
Klepac , D. 1997: Iz šumarske povijesti Gorskoga
kotara u sadašnjost. Hrvatske šume, Zagreb.
K n u c h e 1, H. 1950: Planung und Kontrolle im Forstbetrieb.
Aarau, Switzerland.


Križanec,R. 1984: Postojanost vremena prijelaza jele
u višim jedinicama prostorne podjele. Šumarski
list 5-6, str. 213-224.


Križanec , R. 1984: Istraživanje odnosa normalnih
vremena prijelaza i analitičkih izraza tarifa.
Glas. šum. pokuse, vol. 22, str. 369-377.


Križanec , R. 1985: Jedinstvena opća formula za računanje
etata glavnog prihoda u visokim regularnim
šumama. Glasnik za šum pokuse 23, str.
141-175. Šum. fakultet Zagreb.


Križanec , R. 1986: Nastavno-pokusni šumski
objekti (NPŠO) Zalesina. Glas. šum. pokuse,
posebno izd. 2, str. 291-296.


Križanec , R. 1989: Osnova gospodarenja za NPŠO


g.j. Belevine (1990-1999). Šumarski fakultet,
Zagreb, 243 pp.
Križanec , R. 1992: 200-godišnjica prve metode za
računanje etata. Šum. list br. 7-8, str. 313-326,
Zagreb.


Križanec , R. 1993: Uloga evidencije sječa u praće


nju kretanja drvne zalihe preborne šume. Glas.
šum. pokuse, pos. izd. 4, str. 111 -120.


Križanec , R. 1992: Postotak prirasta kao pokazatelj
za sječne zahvate. Zbornik Centra HAZU, pp.
125-138, Vinkovci.


Križanec , R. 1992: Uređivanje šuma-razvoj metoda:
In: Rauš, Đ. (ed) Šume u Hrvatskoj, pp.
140-143, Zagreb.


Križanec , R. 1993: Kako evidenciji sječa po broju
stabala proširiti stupanj informativnosti (Evidencija
po godinama sječe). Šumarski list br.
1-2. str. 33-52, Zagreb.


Križanec , R. 1993: Distribucija drvnih masa u prebornoj
doznaci (Evidencija po godinama sječe).
Šumarski listbr. 6-8, str. 259-281, Zagreb.


Križanec , R. 1993: Evidencija sječa po uzrocima
doznake (Evidencija po godinama sječe). Šumarski
list br. 9-10, str. 383-403, Zagreb.


Križanec , R. 2000: Zašto 20-godišnja gospodarska
razdoblja i 10-godišnja gospodarska polurazdoblja
nisu primjereno uređaj no vrijeme za šume
prebornog uzgojnog oblika. Šumarski list br.
1 -2, str. 67-72, Zagreb.


Križanec , R. 2000: Zašto obrast kao jedinstveni posvudašnje
rasprostranjeni uređajni pokazatelj
određujemo primjenom dvaju različitih taksacijskih
elemenata. Šumarski list br. 9-10, str.
573-580, Zagreb.


Levaković,A . 1918:0 prirastu i postotku prirasta.
Šumarski list, br. 11-12, Zagreb.


Levaković,A. 1939:0 nekim formulama za prosječni
postotak prirasta. Šumarski list br. 4-5, Zagreb.


Matić , S. 1983: Utjecaj ekoloških i strukturnih činilaca
na prirodno pomlađivanje prebornih šuma
jele i bukve u Gorskom Kotaru. Glasnik za šumske
pokuse, vol. XXI: 223-400, Zagreb.


Matić , V. 1968-69: Uređivanje šuma (škripta I i II
dio), Sarajevo.
Meštrović, Š., G. Fabijanić, 1995: Priručnik za
uređivanje šuma, str. 416. Zagreb.
Miletić , Ž. 1950,1951: Osnovi uređivanja prebirne
šume, knjiga I i II. Beograd.
Nenadić , Đ. 1929: Uređivanje šuma, Zagreb.
Prodan, M. 1965:Holzmesslehre, 664 pp., Frankfurt
am Main.


Schaeffer, A. 1908: Accroissement d´un massif
jardine. Bulletin trimestriel de la Societe Forestiere,
Besanqon.


Šafar, J. 1948: Preborna šuma i preborno gospodarenje.
Zagreb.