DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 15 <-- 15 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br UDK 630* 612 < 613 NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA ŠUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA NEW VARIANTS OF TIME MANAGEMENT OF SELECTION FORESTS Radovan KRIŽANEC* SAŽETAK: U šumama prebornog uzgojnog oblika vrijeme je ekonomski uređajni pokazatelj bez alternative. Iako mjerljivo, nije u mogućem rasponu valorizirano i inkorporirano u prognostičke modele razvoja i budućeg gospodarenja. Problem srednjo- i dugoročnog planiranja gospodarenja u svezi s ostvarenjem višenamjenske progresivne potrajnosti prihoda u granicama održivog razvoja šuma koje se razvijaju "in continuo" tj. trajno, usmjerio je naša dugogodišnja znanstvena istraživanja na vremensko uređivanje, što je poanta većine dosadašnjih, kao i ovog djela. Praćenjem i evidentiranjem promjena u razvoju šume jedne gospodarske jedinice utvrđene su i u ovom djelu iznijete nove spoznaje o posebnostima razvoja prebornih šuma, koje omogućuju srednjo- i dugoročno planiranje. Procesi i vremena trajanja razvoja drvnih masa pojedinih stabala su dugotrajni i vremenski ograničeni fiziološkom zrelošću. Procesi i vrijeme trajanja razvoja drvne zalihe koju tvore drvne mase tih stabala su trajni i odvijaju se "in continuo " u zatvorenim cjelovitim krugovima ili ciklusima. U normalnoj prebornoj šumi jedan cjeloviti ciklus razvoja drvne zalihe traje tri prosječna vremena prijelaza (STJ za sastojinu kao cjelinu i po vremenu trajanja jednak je gospodarskom ciklusu, u kojem se užije etat po veličini jednak prirastu normalne drvne zalihe (V), ali tako da druga zaliha iste veličine ostaje na panju kao novi reproducentprirašćivanja u novom ciklusu. Tri uzastopna gospodarska ciklusa u nizu tvore periodu razvoja ili gospodarsku periodu konverzije. Tijekom trajanja periode u vremenu (3x3Ts = 9TJ užije se u tri ciklusa drvna masa u veličini tri normalne drvne zalihe (3 V), a četvrta ostaje u šumi na panju. Pritom se ekvilibrij prirodne raznolikosti bioi ekosustava šume ostvaruje neprekidnim usklađivanjem trojnog odnosa: drvna zaliha-prirast-etat. Na temelju novih spoznaja o kontinuiranom nizanju ciklusa i mogućnosti izravnog mjerenja vremena potrebnog za potpuno iskorišćenje normalne drvne zalihe preborne šume, izveli smo novu formulu za određivanje normalnog godišnjeg etatapo namjeni i obliku istovjetnu s Masson-Wattierovom formulom za ukupni etat u visokim regularnim šumama 2>V 3V E= m (Križance) E— m3 (Masson-Wattier) 9TS u ali u nazivniku s inačicom uređajne komponente "vrijeme " (9TJ, prilagođene ustroju, trajnosti razvoja i dobnoj heterogenosti prebornih sastojina. * Dr. se. Radovan Križanec, Izv. sveuč. prof, u mirovini, Varaždin, Zrinski Frankopana 21/1. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 16 <-- 16 --> PDF |
R. Križance: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA SUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Deveterostruko prosječno vrijeme prijelaza za sastojinu kao cjelinu (9TJ pandan je ophodnji visoke regularne šume. Definira novu vremensku konstantu: fiktivnu ophodnju ili gospodarsku periodu konverzije primjenljivu pri uređivanju prebornih šuma (u = 9TJ. S obzirom na znanstveno podrijetlo i jednostavan oblik, nova formula za etat i fiktivna ophodnja se u primjeni lagano inkorporiraju u postojeće modele uređivanja šuma. Kao svrhovite meritume zrelosti za sječu predlažemo ih za računanje te kontrolu izračuna i ostvarenja etata u svim jedinicama prostorne razdiobe prebornih šuma.. Ključne r ij e č i: Preborna šuma, vremensko uređivanje, vrijeme prijelaza, ciklus, perioda, srednjo- i dugoročno planiranje, fiktivna ophodnja, etat. Šumarski list br. 3 4, CXXV1I (2003). 109-133 POSEBNOSTI RAZVOJA I UREĐIVANJA ŠUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Particular features of development and management of selection forests Preborna šuma je neobično ustrojen dio vegetacijske cjeline prirode kompleksnog dinamičnog sustava specifičnih obilježja, koji se pod utjecajem brojnih organskih i anorganskih čimbenika trajno obnavlja, razvija i pritom neprekidno mijenja. Razvoj prirodne šume nije običan zbroj individualnih fizioloških razvitka njenih osnovnih gradbenih elemenata - stabala. Razvoj prirodne šume je kontinuirano zakonomjerno ravnovjesje razmjene materije i energije u kontinuumu prostor-vrijeme. Ova spoznaja iznjedrila je aksiom: šume se ureduju po prostoru, vremenu i materiji; šumarstvo je svrstano u biotehničke znanosti, a program visokoškolske edukacije sastavljen iz tri grupe znanstvenih i stručnih područja ljudske djelatnosti: tehničke (prostor), ekonomske (vrijeme) i biološke (materija-drvna masa, drvna zaliha). Zakonomjernosti prirodnog razvoja pojedinih vrsta drveća i šumskih sastojina su za svaki entitet postojana, znanstveno utvrđena i fenotipski prepoznatljiva obilježja. U nastojanju da zadovolji progresivne potrebe društva koje ono od šume očekuje, a da pritom ne naruši ekvilibrij prirodne raznolikosti bio- i ekosustava šume, šumarska znanost je - upoznavši prirodne zakonomjernosti razvoja - postupno oblikovala prognostičke modele budućeg gospodarenja po načelima oponašanja prirode, sukladne s prirodnim razvojem stabala, šumskih sastojina i cijelih šuma. Propisane odrednice budućeg gospodarenja usuglašene s načelima oponašanja prirode nalažu kreatorima stručnih propisa i prevoditeljima odrednica osnova gospodarenja, da u primjeni prognostičkih modela razvoja i gospodarenja, stručne postupke u gospodarenoj šumi usklađuju i (ili) poistovjećuju s razvojem prirodne šume. S vremenom je gospodarski utjecaj na prirodni razvoj šume po načelima oponašanja prirode poprimio trajno obilježje. Iznalaženjem novih znanstvenih spoz naja o prebornoj šumi i širenjem raspona edukacije prevoditelja stručnih radova, utjecaj na šumu postupno prelazi u višenamjensko potraj no gospodarenje, a za šume trajno utjecane antropogenim čimbenikom, opravdano je usvojen naziv gospodarske šume. Osnovna pretpostavka održivog razvoja šumskih sastojina i cijele šume je - prema A. Levakoviću (Šum. list 11-12/1918)-kontinuitetrazvoja. U kompleksu interakcije brojnih biotičkih i abiotičkih utjecaja na kontinuitet razvoja šume, osnovnu zadaću organizacije i vođenja potraj nog gospodarenja šumsko gospodarstvo ostvaruje neprekidnim opažanjem promjena i ustaljenim periodičkim mjerenjima relevantnih pokazatelja razvoja. Praćenjem, mjerenjem i evidentiranjem promjena razvoja utvrdili smo za šumu koja se razvija in continuo dva karakteristična razvojna procesa. Tijekom trajnog razvoja šume događaju se istovremeno i na istim površinama, ali u različitim rasponima vremena trajanja. Vrijeme trajanja razvoja (drvne zalihe) pojedinih šumskih sastojina razlikuje se od vremena razvoja (drvnih masa) njihovih osnovnih gradbenih elemenata - stabala. Normalno uzrasle preborne sastojine prirodno su samoobnovljive i razvijaju se trajno na određenoj površini u kontinuiranom slijedu zatvorenih vremenski definiranih krugova (ciklusa) razvoja. Razvoj njihovih gradbenih elemenata - stabala, nije trajan. Vremenski je ograničen. Svako stablo ima svoj "životni vijek" razvoja. U tvorbi debljinske strukture sastojina novo uzrasla nadomještaju stabla izlučena prirodnom ili umjetnom selekcijom. Zbog toga prebornu šumu definiramo kao biološki stabilnu no strukturno labilnu populaciju stabala. Stabla od svoga postanka rastom u debljinu prelaze određenim tempom (vremenski izraženim vremenom prijelaza) iz jednog debljinskog stupnja u sljedeći viši. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 17 <-- 17 --> PDF |
R. Križance: NOVH INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA SUMA PRHBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4, CXXVI1 (2003). 109-133 Pritom mijenjaju položaj u sastojini i mjesto u dogovorno oblikovanom nizu debljinske distribucije. Tempo prelaženja ovisi o kompleksu prirodnih i antropogenih utjecaja promjenljive pojavnosti i intenziteta i uzrokom su trajne raznolikosti razvoja stabala. Za ovu pojavu B. E mro v i ć kaže "daje u prirodnoj šumi pravilo" (1968.,str.258). Promjene uzrokovane individualnim razvojem stabala uzraslih na jedinici površine međusobno različitog vremena postanka i stadija razvoja, razlog su trajne nejednoličnosti strukture. Zbog toga preborne sastojine kao cjeline ostavljaju dojam nepromjenljivosti. Nije rijetka uzrečica: preborna je sastojina uvijek podjednaka - "slična sama sebi". (Klepac, 1963:83). U traženju odgovora na pitanje: kako pravilno urediti prirodno samoobnovljivu, biološki stabilnu no strukturno labilnu populaciju stabala?, mišljenja stručnjaka nisu bila jednoznačna. Prividni vizualni dojam nepromjenljivosti navodio je stručnjake na različite ideje o postupcima s prebornom šumom, koji se nisu uvijek bazirali na ključnoj spoznaji daje biološka stabilnost upravo uvjetovana strukturnom labilnošću. Trajna labilnost strukture dominantno je obilježje održivog razvoja prebornih sastojina i predstavlja "kamen temeljac" njenog uređenja i gospodarenja. Unatoč labilnosti, debljinska distribucija stabala pokazuje određenu prirodnu zakonitost promjena. Broj stabala se nakon priliva u sastojinu smanjuje od nižih prema višim debljinskim stupnjevima po hiperboličnoj krivulji padajuće geometrijske progresije (Liocourto va krivulja), do dimenzije fizičke zrelosti. Postizanjem normalne strukture broja stabala (Lioc o u r t o v e krivulje), drvna zaliha i temeljnica se uz povoljan raspored stabala po površini također normaliziraju. Gospodarske zadaće se tada - uz trajno praćenje trenda kretanja materije (drvne zalihe), prirodne obnove i usklađivanja gospodarenja s načelima oponašanja prirode - svode na postizanje i održavanje uravnoteženosti odnosa: drvna zaliha - prirast - etat (V- iv - E) u kontinuumu prostor - vrijeme. Posebno ističemo trojni odnos drvna zaliha-prirast-etat, budući da tvori "osnovku nauke o uređivanju šuma. Doklegod bude šuma i šumarske nauke, ostat će ove tri veličine temelj šumskog gospodarstva". (Đ. N e n a d i ć, 1939:489). U primjeni pri uređenju šuma prebornog uzgojnog oblika ovo uređajno načelo nema alternative, pa je zbog nužne postojanosti primjene jednoobraznih pozitivnih gospodarskih utjecaja na ostvarenje i podržavanje pravilne uravnoteženosti odnosa V -iv - E, sukladno s dugoročnim trendom prirodnog razvoja, neophodno planiranje praćenja promjena razvoja i u duljim rasponima vremena od ophodnjice. RAZLOZI ZA SREDNJO- I DUGOROČNO PLANIRANJE VIŠENAMJENSKE POTRAJNOSTI Reasons for mid- and long-term planning of multipurpose sustainability Na potrebitost kontinuiranog praćenja prirodnog razvoja primjenom srednjo- i dugoročnih prognostičkih modela planiranja i gospodarenja po načelima oponašanja prirode, ukazuju sljedeći razlozi. Potpisom Helsinške deklaracije R. Hrvatska je deklaratorno prihvatila obvezu srednjo- i dugoročnog planiranja višenamjenske potrajnosti u sklopu općeg trenda globalnog očuvanja i zaštite šuma kao prirodnog resursa. Šumarstvo se kao gospodarski resurs nalazi u prijelaznom razdoblju dviju epoha. Završava epoha jednonamjenske (monofunkcionalne) potrajnosti prihoda na drvu, a započinje epoha višenamjenskog (polifunkcionalnog) planiranja i gospodarenja. Nova zadaća šumskog gospodarstva se uz dosadašnju potrajnost prihoda na drvu dopunjuje i proširuje zahtjevima u zadovoljavanju sve brojnijih koristi koje se iz šume mogu polučiti (od državnih do lokalnih razina). Je li struka potpuno pripremljena, a stručnjaci cjelovito educirani i osposobljeni za ostvarenje pravilnog višenamjenskog gospodarenja? Nedostatak znanstvene određenosti tih koristi od šuma ne može biti izgovor za odgađanje i prolongiranje njihovog znanstvenog vrednovanja i ostvarenja. Jedan od uvjeta valjane provedbe i pravilnog ostvarenja višenamjenskog potrajnog gospodarenja je srednjo- i dugoročno planiranje stručnih postupaka usklađenih s načelima oponašanja prirode u granicama održivog razvoja šuma. U našoj praksi uređivanja prebornih šuma se prema važećim zakonskim i stručnim propisima, ustaljenim ritmom po desetogodištima izrađuju, stručno ispituju i deklaratorno primijenjuju kratkoročni planovi gospodarenja. Nastavno se brojčano i tekstualno prikazuju izrične odnosno deklarativne prognoze promjena razvoja i potrajnosti prihoda za sljedećih deset te daljnjih dvadeset godina. (Detaljnije vidjeti u Šum. listu br. 1-2/2000, str. 67-72). U primjeni vremenske komponente pojavljuje se značajan nesrazmjer vremenskih raspona između dugotrajnih procesa prirodnog razvoja pojedinih stabala i trajnog razvoja šumskih sastojina ili cijele preborne |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 18 <-- 18 --> PDF |
R. Križanec: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA SUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4. CXXVII (2003), 109-133 šume s jedne i dogovorno oblikovanih kratkoročnih (10 god.) planova praćenja razvoja i gospodarenja s druge strane. Redovita izrada osnova gospodarenja s predvidivim kratkoročnim prognozama razvoja i propisanim stručnim postupcima ili potrajnost uređivanja jamči potrajnost gospodarenja, no zbog navedenih razlika vremenskih raspona primjene i ostvarenja propisa u odnosu na trajnost razvoja šume, ne jamči i postojanu usmjerenost trenda optimalnog razvoja i korištenja po načelima oponašanja prirode. Ako se prebornim sastojinama gospodari samo po uzastopnim kratkoročnim (10 god.) planovima koji istovremeno nisu kompatibilni dijelovi srednjoročnih i dugoročnih prognostičkih modela prirodnog razvoja šume, gospodarenjem se može - upravo zbog trajnosti procesa razvoja, specifične izgrađenosti prebornih sastojina kao i brojnih organizacijskih, osobnih i općih promjena-različito utjecati na trend razvoja, a samo jedan je u svakom konkretnom slučaju optimalan i sukladan s načelima oponašanja prirodnog razvoja, definiranih srednjo- i dugoročnim prognostičkim modelima. Prirodni ritam kontinuiteta razvoja je u normalnim uvjetima polagan, dugotrajan i bez skokovitih promjene. Skokovitost promjena u razvoju može uz negativne prirodne utjecaje - na koje gospodarskim postupcima ne možemo utjecati - prouzročiti i htijenje za brzim postizanjem normalnog stanja ostvarenjem subjektivno promijenjenih periodičnih kratkoročnih odrednica gospodarenja. Potreba dugoročne postojanosti jednoobraznog antropogenog utjecaja na optimalnost prirodnog trenda razvoja je neupitna ne samo zbog mogućih subjektivnih promjena propisanih postupaka s uvjerenjem da se radi o kreativnom pristupu, već i zbog toga, što se tijekom trajne ireverzibilnosti procesa razvoja gospodarske šume mijenjaju pokoljenja, životni uvjeti biosfere, društveni odnosi, potrebe društva, pozitivni propisi, znanstvene spoznaje o šumi, na mjena pojedinih dijelova prostorne razdiobe šuma, ciljevi gospodarenja itd. Mijenjaju se kreatori stručnih propisa i prevoditelji gospodarskih postupaka šumom, koji u gospodarenje unose i subjektivna poimanja znanstvenih spoznaja i stručnih postupaka ovisno o stupnju edukacije i praktičnog iskustva. U poželjnom ali zahtjevnom kreativnom gospodarenju i nastojanju za bržim postizanjem optimalnog stanja, nerijetko dominantno utječu na različitost ostvaraja istih kratkoročnih propisa osnova gospodarenja upitne svrhovitosti, ako nisu istovremeno i sastavnice srednjo- i dugoročnih prognostičkih modela. Tijekom gospodarenja, prevoditelji gospodarskih postupaka - htjeli mi to priznati ili ne - istovremeno s ostvarajem propisa osnova gospodarenja zadovoljavaju i u međuvremenu transponirane aktuelne gospodarske probleme izazvane promjenama šumarske politike snagom zakona, organizacije poduzeća, stručnih propisa, nadležnosti upravljanja i gospodarenja višim jedinicama prostorne razdiobe, liberalizacijom načela potrajnosti, učestalim alternacijama prevoditelja stručnih radova na istom šumskom objektu i dr. Zbog brojnih navedenih uzroka, u dobroj namjeri ostvarene subjektivne promjene propisanih kratkoročnih gospodarskih postupaka, mogu inicirati pojavu sastojina tzv. "prijelaznih struktura". Pojava je momentalno teško uočljiva, sanacija prevođenjem u prebornu strukturu dugotrajna i stručno zahtjevna, a prolongiranje ostvaraja optimalnog razvoja i potrajnosti prihoda nepoželjno. Za dugoročno ostvarenje višenamjenske potrajnosti treba, uz sadašnju znanstvenu određenost prostora kao tehničkog, vremena kao ekonomskog i materije kao biološkog uređajnog pokazatelja, tehničku sastavnicu kontinuuma prostor-vrijeme stabilizirati, tj. prostornu razdiobu šuma viših jedinica ustaliti, a mjerljivoj ekonomskoj sastavnici vrijeme, proširiti raspon primjene. NUŽNOST REVALORIZACIJE VREMENSKOG UREĐIVANJA The necessity of re-evaluating time management Ako se hoće kontinuirano ostvarivati jednoobrazno višenamjensko potrajno gospodarenje sukladno načelima oponašanja prirodnog razvoja, neizostavno treba uz kratkoročne planove gospodarenja donositi srednjo- i dugoročne prognostičke modele razvoja šume s postojanim odrednicama gospodarenja, kao pokazateljima uvjeta optimalnog razvoja, zadovoljavajućeg prirodnog podmlađenja i potrajnosti korištenja. U primjeni treba svaki član kronološkog skupa kratkoročnih, lOgod. odrednica gospodarenja inkorporirati u prognostički model srednjo- i dugoročnog trenda prirodnog razvoja šume, ali tako, daje prilagođen stanju šume u vrijeme primjene, a istovremeno kompatibilan sa srednjo- i dugoročnim odrednicama gospodarenja prognostičkih modela. Samo kontinuiranom inkorporacijom 10-god. periodičnih propisa u srednjo-i dugoročne prognostičke modele, gospodarski postupci se svode u granice prirodnog ritma kontinuiteta razvoja i predusreću mogući otkloni od propisanih srednjo- i dugoročnih odrednica gospodarenja, sukladnih s načelima oponašanja prirode u ekonomski uravnoteženim jedinicama prostorne razdiobe šuma. Neosporno je, da uz primjenu komponente "vrijeme" u apsolutnim mjernim jedinicama i unifikaciju dva po |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 19 <-- 19 --> PDF |
R. Križance: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA ŠUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4, CXXVII (2003), 109-133 vremenu trajanja različita procesa razvoja nije bilo moguće oblikovati i vremenski ustrojiti prognostičke modele po načelima oponašanja prirode za srednjo- i dugoročno usmjereno gospodarenje šumom kompleksne izgrađenosti, dinamične strukture, dobne heterogenosti i trajne prirodne opstojnosti. Zadovoljavajući odgovor je izostao unatoč konstrukciji brojnih metoda različitih po izboru ideja i temeljnim elementima uređenja. Prve metode za uređivanje prebornih šuma (ustrojenih od raznodobnih sastojina) istovjetne su s metodama visokih regularnih šuma (ustrojenih od jednodobnih sastojina). Metode su persistentnim pokušajima prilagodbe i ustrajnom primjenom u raznodobnim sastojinama "per analogiam" jednodobnim sastojinama, jednostavno prenošene na šumu različitu od one za koju su bile konstruirane. S vremenom se uvidjelo da se osnovni elementi postojećih metoda za uređivanje jednodobnih sastojina poprečni dobni (prosječni) prirast, apsolutna zrelost, dobni razredi, ophodnja i apsolutna starost ne mogu srazmjerno primijeniti pri uređivanju šuma s kojima se preborno gospodari. Uspjeh je izostao zbog toga, što se jednodobne sastojine razlikuju od raznodobnih (prebornih) - u kojima su metode primijenjivane - ne samo po trajnosti razvoja, konstituciji, debljinskoj i dobnoj strukturi stabala, već i po vrstama drveća, lokalitetima pridolaženja, ekotipovima, uzgojnim oblicima, trendovima prirodnog razvoja, načinima gospodarenja i prirodne obnove, ostvaraju potrajnosti, vrstama etata i sječivoj zrelosti. Ova razlikovna obilježja uvjetovala su oblikovanje metoda uređivanja prilagođenih pojedinom uzgojnom obliku šume. Poslije brojnih pokušaja primjene različitih taksacijskih elemenata i njihovih međuodnosa pri iznalaženju postupaka za uređivanje prebornih šuma, usvojene su metode koje se temelje na drvnoj zalihi i na njoj proizvedenom prirastu. Međutim, kako inačice ekonomske uređajne komponente " vrijeme " izražene apsolutnim brojem godina nisu bile i nadalje primjenljive u prebornoj šumi, trebalo je u svrhu postizanja prihvatljivih rezultata, vremenske elemente jednodobnih sastojina transformirati i zamijeniti srodnim kontemporarnim elementima, koji će se moći izravno dovoljno točno izmjeriti i što bolje uskladiti sa specifičnim obilježjima dobne strukture stabala prebornih šuma, kako bi uspješno nadomještali navedene za prebornu šumu neprimjenljive elemente vremena. Dugogodišnjim praćenjem razvoja šumskih sastojina prebornog uzgojnog oblika utvrdili smo, da u postojećim prognostičkim modelima oponašanja prirodnog razvoja, donošenim kratkoročno po desetogodišnjim gospodarskim razdobljima za šumu koja se razvija "m continuo" nedostaju i nisu iskazane sve za pravilno potrajno gospodarenje značajne srednjo- i dugoročne promjene. Tijekom trajnog razvoja one se u sastojinama događaju, no u uređajnoj praksi ne određuju i ne primjenjuju, iako su materijalizirane promjene stabala i šumskih sastojina kao i vrijeme njihova trajanja mjerljivi parametri razvoja. Mogu se identificirati, razlučiti, vremenski definirati inačicama prilagođenim ustroju prebornih sastojina i primijeniti. Na temelju ovih spoznaja, analiza postojećih metoda uređivanja, usmjerila nas je na vremensko uređivanje, što je i poanta ovoga djela, u kojem upotrjebljeni simboli imaju sljedeće značenje: V = normalna drvna zaliha u m3 Vopt = optimalna VK = konkretna VSJ = posječena Vc = debelog drva (> 2/3 D) iv = volumni prirast u m3 E = etat u m3 Eg = etat glavnog prihoda Em _ etat međuprihoda (proreda) Es = etat sveukupnog prihoda p = postotak volumnog prirasta H = srednja visina dominantnih stabala u metrima D = prsni promjer u cm N = broj stabala / ha G = temeljnica u m2 1 = ophodnjica (1 = Ts = vezana ophodnjica za vrijeme prijelaza) u = ophodnja M = normalna drvna masa prije sječe u m3 m = normalna drvna masa poslije sječe u m3 v = jednoulazna tablica drvnih masa (tarifa) K = granica prema kojoj teži vrijeme prijelaza elitnih stabala n = broj godova na 1 cm t = individualno vrijeme prijelaza T = prosječno vrijeme prijelaza TD = po debljinskim stupnjevima Ts = za sastojinu kao cjelinu 3TS = vrijeme trajanja ciklusa 3Tsl (V) = gospodarski ciklus 3Ts2 (iv) = prirasni ciklus 3Ts3 (E) s= etatni (užitni) ciklus 9TS = fiktivna ophodnja - gospodarska perioda konverzije. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 20 <-- 20 --> PDF |
R. Križance: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA ŠUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4, CXXV1I (2003), 109-133 RETROSPEKCIJA KLASIČNIH METODA VREMENSKOG UREĐIVANJA Retrospection of classical time management methods Valjanu predodžbu potrebe iznalaženja i primjene novih inačica uređajnog pokazatelja "vrijeme" u šumama prebornog uzgojnog oblika, dati će kratka retrospekcija klasičnih metoda uređivanja prebornih šuma primjenom vremenskih pokazatelja za visoke regularne šume. Mellardova, Mantel-Massonova i Heyerova metoda iako polaze od teorije normalne visoke regularne šume za koju su i konstruirane, prenošene su i primjenjivane u prebornoj šumi. Temelje se na ophodnji (u) i poistovjećuju je s dobi sječive zrelosti pojedinih stabala, jer polaze od pretpostavke da se prsni promjeri povećavaju jednako sa starenjem. Određuju samo etat glavnog prihoda na bazi zalihe i na njoj proizvedenom prirastu. Zajednički im je cilj: određivanje vremena iskorišćenja drvne zalihe u svrhu ostvaraja načela potrajnosti prihoda na drvu. Razlikuju se po tretmanu odnosa zalihe (normalne i konkretne) i prirasta i načinu primjene čimbenika vrijeme. Melard poistovjećuje starost i prsne promjere, dijeli ophodnju (u) na tri razdoblja jednakog vremena trajanja u koja raspoređuje drvnu zalihu ovako: VA : VB Vc tanko (mlado) srednje debelo debelo (staro) drvo (srednjedobno) drvo drvo 0 u/3 2/3 u u (god) 0 D/3 2/3 D D (cm) Potrajnost prihoda na drvu osigurana je ako seVB: Vc odnose kao 3:5, a zaliha Kcužije tijekom vremena u/3 tj. tijekom 1/3 broja godina potrebnih za postizanje dimenzije zrelosti za sječu (D). Godišnji etat po izvornoj Melardovoj formuli iznosi: Vc _ Wc E = (1) Iz formule proizlazi da se tijekom ophodnje posijeku tri zalihe debelog drva (Vc). Kasnije je (1924. godine) metoda dopunjena. Metoda se osniva na starosti i upitnom postupku određivanja vremena iskorišćenja dijela drvne zalihe Vc kao i vremena potrebnog za postizanje dimenzije sječive zrelosti izraženu ophodnjom («), pa nije primjerena za uređivanje šuma s kojima se preborno gospodari. Mantel-Massonova formula temelji se na normalnoj drvnoj zalihi (VN) i ophodnji (u). Oba autora određuju vrijeme iskorišćenja normalne drvne zalihe, no pritom polaze od različitih ishodišta. Mantel (1852.) polazi od pretpostavke: ako je u/2 srednja starost normalne gospodarske jedinice visoke 114 regularne šume kojom se gospodari uz ophodnju (u) godina, normalna drvna zaliha VN se može iskoristiti u vremenu u/2 godina, pa je godišnji etat glavnog prihoda jednak: 2 2V V * — = (2a) U u Tijekom ophodnje se kao etat glavnog prihoda užiju dvije normalne drvne zalihe (VN). Masson (1858) polazi od pretpostavke: u prebornoj šumi uređenoj na bazi ophodnje (u) na svakom hektaru je Vi drvne zalihe sastavljeno od stabala starih (u) godina, koja će se užiti u vremenu u/2 godina u obliku godišnjih etata glavnog prihoda izračunatih pomoću užitnog faktora. Užitni faktor je zapravo godišnji intenzitet sječe (postotak korištenja) ovisan jedino o veličini (u), pa je za pojedine ophodnje konstanta: u =80 100 120 140 150 (god) 2 200 p = ki = -*l00i™ = =2, 5 2,00 1,67 1,44 1,33 (%) Za određeni (u), etat glavnog prihoda iznosi: V, 2Vr E = VK * \,0p =Vk * k ili E (2b) Postotak korištenja je konstanta: 100 200 p = = pa Mantel-Massonovu formulu možemo uvrstiti u metode koje se temelje na postotku korišćenja, što je potvrdio H. A. Meyer (1931. str. 301) izvodom, kojim Hundeshagenova formula prelazi u Mantel-Massonovu: VK 2V V, (3) U *z. 2 Metoda je za primjenu u visokoj regularnoj šumi postupno poboljšavana (R. KrižaneCj. 1992.), ali je njena primjena u prebornoj šumi ostala i nadalje upitna. Dobra strana metode je u tome, što u primjeni jamči povećanje konkretne drvne zalihe (VK) ako je nedovolj |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 21 <-- 21 --> PDF |
R. Križanec: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA ŠUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4. CXXVII (2003), 109-133 na i smanjenje prevelike u odnosu na normalnu zalihu (VN). To je pokazao G r e v e (1923) izvodom formule za etat glavnog prihoda u prebornoj šumi primjenom M an tel- Massonove formule za etat glavnog prihoda i Heyerovog izraza za normalnu drvnu zalihu (VN): VK V" E = i + (4) u 2 Formula je istovjetna s formulom Austrijske kameralne takse (AKT), primjenom koje se šuma na netom spomenuti način približava normalnom stanju, ali uz izjednačenje drvnih zaliha (VK = VN) u vremenu u/2 godina, što je za polovicu kraće vrijeme izjednačenja od onog u izvornoj formuli AKT, a dulje od onog u Karlovoj formuli. Najprihvatljivijim za praksu smatramo vrijeme izjednačenja (a) drvnih zaliha predloženo po Karlu, kako se to vidi iz formula izvedenih iz AKT. V -V uz VK > VN a = -5 h- (4a) E -iY VN VK uzVK>VN a = (4b) iv -E po kojima se vrijeme izjednačenja zaliha može odrediti za svaki konkretni slučaj i na taj način eliminirati ophodnja kao neprimjenljiva vremenska komponenta u prebornoj šumi. U šumi gdje je utvrđena razlika drvnih zaliha VKžVN, etat glavnog prihoda razlikovati će se od izmjerenog prirasta (iv), jer metoda uzima u obzir razliku VN-VK = AV\ teži za uspostavom normalne drvne zalihe u konkretnoj šumi, pa je ubrajamo i u normalno zališne metode. Valjanu primjenu ove i prethodnih metoda u prebornoj šumi onemogućuju dvije loše strane. Prva je ograničenost metode na računanje etata glavnog prihoda tj. samo na računanje etata debelog drva (stabla prsnog promjera >2/3 dimenzije zrelosti D). Druga se odnosi na vremensku komponentu. Metoda polazi od ophodnje kojoj nema mjesta u prebornoj šumi. Metoda određuje samo etat glavnog prihoda (E). Iz obračuna izostavlja etat meduprihoda (L„,). U razredima tankih i srednjedebelih stabala - umjesto etata proreda, kojih nema u prebornoj šumi - predviđa samo radove na njezi. Kako su u prebornoj sječi prostorno i vremenski sjedinjeni stručni radovi od čišćenja do dovršnog sijeka pojedinih stabala, grupa ili skupina, tražila se formula po kojoj će se moći odrediti ukupni etat (E=Eg+Em). Za računanje ukupnog etata predložena je Mass o n -Va t i e r o v a formula: = V = 3V (D´Alverni, 1927;L. Schaeffer, s u" u 1931;D.Klepac,1952)(5) 3 prema kojoj će se tijekom ophodnje uz glavni prihod 2 V užiti i meduprihod V tj. ukupno 2V+V=3 V. Formula pokazuje da se tijekom ophodnje mogu posjeći tri drvne zalihe. U literaturi nailazimo na podvojena mišljenja o upotrebljivosti predložene formule. L. Schaeffer (1932:52) se protivi ovakvom popravljanju Man tel- Massonove formule. Bez obzira na to što se etat meduprihoda u visokoj regularnoj šumi razlikuje po veličini i načinu realizacije od etata u prebornoj šumi, ne želi potpuno eliminirati ovu metodu iz uređivanja prebornih šuma. Schaeffer smatra da drugom osnovnom nedostatku formule za primjenu u prebornoj šumi - ophodnji, ne bi trebalo pridavati značenje apsolutne starosti. Predlaže, da se veličina ophodnje (u) odredi na temelju izmjerenog prirasta (iv) konkretne drvne zalihe (^je dnake normalnoj (VN), te da se ovako određena ophodnja (M) ne tretira kao starost već kao jedna konstanta uređivanja, koja se u konkretnoj šumi može primjenjivati umjesto ophodnje (u). Navedena konstanta bi u biti trebala jamčiti ostvarenje načela potrajnosti prihoda na drvu. Ovu tvrdnju dokazuje izvod za veličinu drvne zalihe koja se mora neprekidno nalaziti u šumi, a da bi se mogao trajno uživati jednaki godišnji etat: E+V= p + 100 V = E* L = y*-Hp 100 _ V V _ 100 100 Iz kratke retrospekcije općepoznatih metoda vremenskog uređivanja u svezi s određivanjem etata nije teško uočiti, da se ostvarenje predvidive drvne mase za sječu radi zadovoljenja potrajnosti prihoda na drvu korištenjem prirasta do potpunog iskorišćenja drvne zalihe temelji na uravnoteženom odnosu: drvna zaliha-prirast- etat (V-i-E) tijekom ophodnje, izražene apsolutnom dobi. Prikazane metode potvrđuju neospornu činjenicu, da se u šumi prebornog uzgojnog oblika, vrijeme sastojinske zrelosti za sječu izraženo ophodnjom kao i ostali vremenski pokazatelji ne mogu u apsolutnim veličinama odgovarajuće primijeniti ni prilagođavanjem postupaka oblikovanih za jednodobne sastojine, konstituciji prebornih. 115 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 22 <-- 22 --> PDF |
R. Križance: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA ŠUMA PREBORNOCi UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4. CXXV11 (2003). 109-133 Pronalaženje zamjene za ophodnju kao pokazatelja sastojinske zrelosti za sječu ne uspijeva zbog poistovjećivanja dviju različitih zrelosti - sastojinske sa stabalnom, kao i dva kontemporarna no bitno različita procesa razvoja - utvrđena i opisana u ovom djelu. Na neprimjenljivost ophodnje je svojevremeno ukazao i L. Schaeffer prijedlogom zamjene opho dnje određenom konstantom uređivanja. Prijedlog nije zaživio u praksi zbog posrednog računanja vremena sastojinske zrelosti. Pitanje određivanja vremena potpunog iskorišćenja drvne zalihe, prilagođenog ustroju preborne šume, ostalo je i nadalje otvoreno. NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA PRILAGOĐENE USTROJU ŠUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA New variants of time management adapted to the system of selection forests Zamisao L. Schaeffera potaknula nas je da pokušamo iznaći mjerljivu inačicu za "vrijeme" (konstantu uređivanja) primjenljivu u prebornoj šumi umjesto ophodnje. Posegnuli smo za rezultatima naših dosadašnjih istraživanja komponente "vrijeme" tijekom 35-god rada u NPŠO Zalesina. U referatu održanom na Savjetovanju (Brioni, 20-23. 10. 1992. god.) tiskanom u Glasniku za šumske pokuse, Posebno izdanje br. 4., str. 111-120, Zagreb 1993., na konkretnom primjeru gosp. jedinice NPŠO Belevine dokazali smo, kako se na osnovu podataka redovitih inventura drvnih masa i kontinuirane evidencije sječa može odrediti vrijeme potpunog iskorišćenja drvne zalihe preborne šume. Praćenjem promjena odnosa normalne (VN), konkretne (VK) i posječene (V) drvne zalihe tijekom 45 godina i neovisno od tih promjena određenog višekratnika (3TS) izmjerenog prosječnog vremena prijelaza (Ts) za sastojinu (gosp.jedinicu) kao cjelinu, utvrdili smo raspon vremena u kojem se može užiti jedna konkretna drvna zaliha jednaka normalnoj, a druga iste veličine no promijenjene strukture nalazi se i nadalje u šumi na panju. Sukladno sa sentencijom "manifestom non eget probatione" ili u prijevodu - očigledna stvar ne treba dokaza, mogli smo usvojiti postignuti rezultat kao vjerodostojan. Vrijeme utvrđeno evidencijom iskorišćenja nismo prihvatili kao konačno riješenje zbog toga stoje određeno na posredan način. Raspon vremena iskorišćenja odlučili smo potvrditi neposrednim mjerenjem. Ovom odlukom hoćemo ukazati na značaj komponente vrijeme pri uređivanju prebornih šuma, koje, iako mjerljivo nije cjelovito valorizirano. U istoj gosp. jedinici je tijekom navedenog iskorišćenja, u svrhu utvrđivanja prirasta - kao pokazatelja sječnih zahvata - vrijeme prijelaza mjereno nekoliko puta. Nakon svakog mjerenja određeno je i prosječno vrijeme prijelaza za gospodarsku jedinicu kao cjelinu {Ts) kao medijana svih individualnih vremena prijelaza. Prema rezultatima prelaženja svih stabala iz jed nog debljinskog stupnja potrebnih u slijedećem višem, (Ts) pokazao je postojanost i možemo ga smatrati konstantom tijekom raspona vremena iskorišćenja. U gosp. jedinici NPŠO Belevine ta konstanta je iznosila T = 15 god. (Šum. list br. 5-6/1984., str. 213-224). Iz dva raspona vremena određena u istoj gospodaskoj jedinici istovremeno na dva različita načina proizlazi, daje vrijeme potpunog iskorišćenja drvne zalihe jednako trostrukom prosječnom vremenu prijelaza za gospodarsku jedinicu kao cjelinu 3 T,= 3x15= 45 god. (6) Raspon vremena promjena drvne zalihe tijekom trostrukog prosječnog vremena prijelaza za gospodarsku jedinicu kao cjelinu (3TS) u biti je razvojni ciklus drvne zalihe preborne šume. Stručni naziv razvojni ciklus odgovara biti pojave, no kako se ovdje radi o gospodarskoj šumi utjecanoj pozitivno usmjeravanim stručnim postupcima na promjene i vrijeme trajanja optimalnog razvoja po načelima oponašanja prirode, za ovaj raspon vremena u uređenoj gospodarskoj šumi primjereniji je stručni naziv gospodarski ciklus. Tijekom trajanja gospodarskog ciklusa u šumi s konkretnom drvnom zalihom jednakom normalnoj, uz koju je etat jednak prirastu, užije se jedna normalna drvna zaliha po veličini jednaka ukupnom prirastu nastalom tijekom ciklusa, ali tako da se na kraju ciklusa na panju nalazi druga drvna zaliha iste veličine. Za vrijeme iskorišćenja drvnih masa svih posječenih stabala do veličine normalne drvne zalihe, može se upotrjebiti odgovarajuće atributivno obilježje užitni (etatni) ciklus, a za zbroj priraštaja, koji se u istom rasponu vremena izjednači s veličinom normalne drvne zalihe prirasni ciklus. Navedene nove inačice uređajne komponente " vrijeme " razlučili smo i definirali prema sljedećim razlikovnim obilježjima. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 23 <-- 23 --> PDF |
R. Križance: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA ŠUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4, CXXVII (2003). 109-133 RAZVOJNI, GOSPODARSKI, PRIRASNI I UŽITNI (ETATNI) CIKLUS PREBORNE ŠUME Developmental, economic, incremental and yield cycle of a selection forest Osnovni vremenski pokazatelj koji hoćemo definiNovouspostavljena zaliha započinje novi ciklus rati i neposredno odrediti je ciklus razvoja biološke razvoja biološke komponente. Iz godine u godinu stvakomponente preborne šume u kontinuumu prostor-ra novi prirast. U određenom rasponu vremena oblikuvrijeme, izražen brojem godina. je se nova zaliha, a stara istovremeno propadne. Ovaj proces se neprekidno ponavlja. Ciklus je prema općoj definiciji skup raznih pojava, radova, procesa i promjena, koje tvore zatvoren Na temelju opće definicije ciklusa i prikazanog prokrug razvoja tijekom nekog raspona vremena. Na pr. cesa razvoja prašume i gospodarske preborne šume, molunarni ciklus Mjesečevih mijena traje 19 godina, požemo prvi entitet u naslovu poglavlja definirati ovako: slije kojeg se ponavlja istim redom; sunčani ciklus tra Razvojni ciklus ili ciklus razvoja trajne (prebor je 27 godina itd. (B. Klaić , 1990., str. 224-5). ne) šume je skup raznih pojava, procesa i promjena Za prebornu šumu dokazano je da se razvija "in biološke komponente šume, koja u kontinuumu continuo". No, i u tom trajnom procesu razvoja mogu prostor-vrijeme, tijekom određenog raspona vrese identificirati, dapače i odrediti vremenski ciklusi, tj. mena obrazuje zatvoreni krug prirodnog razvoja. rasponi vremena tijekom kojih se u neprekinutom nizu Ciklusi normalnog razvoja se u ustaljenom ritobrazuju zatvoreni krugovi razvoja. mu trajno reproduciraju. Razvojni ciklus. Pojam i bit zatvorenog kruga Prirodni krug razvoja utjecan gospodarenjem zatvaprirodnog procesa razvoja preborne šume, koja se i uz ra se kada se zbroj užitih godišnjih etata izjednači po pravilno potrajno gospodarenje po načelima oponaveličini s početnom drvnom zalihom na panju. U tom šanja prirode kontinuirano razvija, objasnit ćemo uspomomentu prvobitna zaliha je potpuno iskorištena, a noredbom izgrađene prašume i gospodarske preborne vouspostavljena zaliha na panju, kao novi reproducent šume. prirašćivanja, započinje novi ciklus razvoja. Obje nose označni pridjev trajna šuma, iako se po Gospodarski ciklus. U prašumi kao i u gospodaruvjetima razvoja bitno razlikuju. Prašuma se razvija u skoj prebornoj šumi drvo je izgrađeni proizvod i pretprirodnim uvjetima. Prirodni razvoj gospodarske preborstavlja ekonomsko dobro. U odnosu na prašumu gdje ne šume pozitivno je usmjeravan antropogenim utjeca količina drveta jednaka prirastu propada, u gospodarjima - gospodarenjem po načelima oponašanja prirode. skoj šumi se količina drveta jednaka prirastu koristi. U obje šume je tvorba zatvorenih krugova razvoja Trajno se godišnje može užiti količina drveta jednaistovjetna, ali praktički različita zbog razlika u dominaka godišnjem prirastu drvne zalihe samo u onom slučaciji utjecaja, što je teško razlučiti tijekom normalnog ju, kada uz trajno korištenje istog prirasta drvna zaliha razvoja. ostaje iz godine u godinu po veličini nepromijenjena. Razvoj izgrađene prašume prirodno je uravnotežen. To se postiže samo uz jednu drvnu zalihu. Smatra se daje u prašumi prirast jednak nuli. Sa stajaliDrvnu zalihu kod koje je prirast jednak etatu zovešta korištenja - da, no s fiziološkog - ne. Koliko prašumo optimalna drvna zaliha. ma godišnje priraste, toliko drveta propadne uslijed Odgovor na pitanje: kolika mora biti ta optimalna truleži, starosti i drugih razloga. Drvna zaliha se (teo drvna zaliha preborne šume a da se iz nje može trajno retski) po veličini ne mijenja. Zovemo je stacionarna, koristiti isti godišnji ili periodički etat?, nalazi se u teo jer u trajnom procesu stvaranja prirasta uz istovremeno retskim modelima optimalnog ustrojstva preborne šu propadanje drvne tvari ostaje nepromijenjena. me - normalama. Ne možemo se upuštati u objašnje U tom kontinuumu stvaranja i rastvorbe drvne tvari, nja konstrukcije normala zbog štednje na prostoru. Zazatvoreni krug prirodnog razvoja kojeg smo označili interesirane upućujemo na: "Novi sistem uređivanja pridjevkom ciklus razvoja identificirat ćemo ovako. prebornih šuma" (D. Klepac , 1961., reprint 1977), U prašumi, drvna zaliha najednom mjestu prirašću-po kojem su konstruirane normale u našem slučaju. je, a na drugom u istoj količini propada. Novi prirast iz Normale "Novog sistema" izabrali smo zbog toga godine u godinu stvara novu zalihu, a prvobitna zaliha što sadrže optimalne veličine osnovnih elemenata trojse propadanjem proporcionalno smanjuje. Kad novo-nog odnosa (V-iv-E) i optimalna vremena prijelaza uspostavljena zaliha dosegne početnu veličinu prvobit( TD), pogodnih za računanje Ts i 3TS i uspješno određine, ova je zaliha do tog trenutka propala. Krug prirodvanje trajanja optimalnog gospodarskog ciklusa (tijenog razvoja prvobitne zalihe se zatvorio. Ona je završikom kojega je u većini slučajeva moguće veću ili mala svoj ciklus razvoja. nju konkretnu drvnu zalihu svesti na optimalnu). |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 24 <-- 24 --> PDF |
R. Križanec: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA SUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4. CXXVII (2003), 109-133 Prva istraživanja osnovnih elemenata, konstrukcije i primjene normala "Novog sistema" provedena su u šumama NPŠO - Zalesina (Nastavno pokusni šumski objekti), a medu inim i u gosp. jed. Belevine. Autohtonost porijekla, teoretska cjelovitost, prilagodljivost konkretnoj šumi i jednostavnost primjene, bili su dovoljno jak razlog njihovog izbora za određivanje optimalnog vremena trajanja obrtanja zatvorenih krugova razvoja, odnosno gospodarskih ciklusa. Gospodarski ciklus je srednjoročni raspon vremena određen s tri prosječna vremena prijelaza izmjerena za sastojinu, uređajni razred ili gosp. jedinicu kao cjelinu (3TJ, tijekom kojega se uz postignut optimalni odnos između produkcije i korištenja drvne zalihe, gospodarenjem po načelima oponašanja prirode obrazuju cjeloviti zatvoreni krugovi prirodnog razvoja, koji jamče višenamjensku potrajnost prihoda u granicama održivog razvoja šume. Tijekom trajanja ciklusa nastoji se zadržati - ako već postoji - ili postići - ako je narušen, optimalni odnos drvne zalihe, prirasta i etata. To znači da tijekom trajanja ciklusa treba osim drvne zalihe pratiti promjene prirasta i ostvarenja etata. Prirasni ciklus. Pri praćenju kretanja prirasta drvne zalihe upotrijebit će se atributivno obilježje izvedenicama prirasni ciklus ili proizvodni ciklus. Prirasni ciklus (proizvodni ciklus) može se objasniti ovako. Ako drvnu zalihu shvatimo kao glavnicu a prirast te drvne zalihe kao kamate, početna drvna zaliha bi se uz kontinuirano prirašćivanje (neprekidno ukamaćivanje) bez priliva stabala, u određenom rasponu vremena udvostručila (naravno uz pretpostavku da nema prirodnog otpada i sječe). U momentu kada se početna drvna zaliha udvostruči njena reprodukcija je završena. Krug prirašćivanja prvobitne zalihe se zatvorio. Protekli broj godina pretstavlja prirasni ciklus. Prirasni ciklus je raspon vremena tijekom kojega se suma godišnjih priraštaja izjednači s veličinom početne drvne zalihe, koja je taj prirast proizvela. Ako je u istom rasponu vremena uz prirast evidentiran i priliv, naziv se mijenja u proizvodni ciklus. Neophodno je istaknuti distinkciju izvedenica. Prva se odnosi samo na prirast, a druga na produkciju tj. na prirast i priliv, koji zajedno tvore proizvodni ciklus. Užitni ciklus. Ciklus trećeg člana (E) trojnog odnosa V-iv -E kojim određujemo veličinu etata kao korektora u podržavanju ili postizanju uravnoteženog trojnog odnosa u svrhu ostvarenja potrajnosti prihoda na drvu, nazvali smo užitni (etatni) ciklus drvne zalihe. Od tri elementa trojnog odnosa V -iv -E, drvnu zalihu i prirast mjerimo a etat ili drvnu masu predvidivu za sječu određujemo po usvojenim stručnim kriterijima u granicama pozitivnih propisa. Značenje ovog neosporno najodgovornijeg stručnog postupka u ostvaraju višenamjenske potrajnosti u granicama održivog razvoja šuma, najbolje odražava uzrečica "uređivanje šuma je umijeće mogućeg", što očigledno dokazuju različiti brojni postupci određivanja iskorišćenja drvne zalihe u primjenjivanim metodama. Veličina i vrijeme ostvarenja etata koji će jamčiti potrajnost prihoda na drvu, određivani su u šumama prebornog uzgojnog oblika primjenom ophodnje. Obzirom na već navedene brojne razlike jednodobnih i prebornih sastojina, a posebice odnosa vrsta drveća prema svijetlu između heliofita (jednodobne) i skiofita (preborne sastojine), postupci određivanja i ostvarenja etata za uzgojne oblike šuma sastojinskog gospodarenja, prilagođenih prirodnom razvoju heliofita, ne mogu se odgovarajuće primijeniti u uzgojnim oblicima šuma stablimičnog i (ili) grupimičnog načina gospodarenja, prilagođenih prirodnom razvoju skiofita. Primjena ophodnje kao neprimjerenog ekonomskog pokazatelja gospodarenja u šumama prebornog uzgojnog oblika, uzrokom je dosadašnjeg izostanka srednjo- i dugoročnog planiranja. Usvajanjem vremenske razlike trajanja razvojnih procesa stabala i sastojina i pronalaženjem vremenskih pokazatelja koji će odgovarajuće nadomjestiti apsolutne starosti, mogli smo odrediti raspon vremena trajanja gospodarskog ciklusa drvne zalihe (3TS), prilagođenog dobnoj heterogenosti stabala prebornih sastojina. U normalnoj prebornoj sastojini, tipu šume (EGT), uređajnom razredu ili gospodarskoj jedinici su - prema iznijetom - razvojni, gospodarski, prirasni (proizvodni) i užitni (etatni) ciklus po vremenu trajanja jednaki (trostrukom prosječnom vremenu prijelaza za sastojinu kao cjelinu 3TS). VREMENSKA JEDNAKOST CIKLUSA - UVJETI ODRŽIVOG RAZVOJA I VIŠENAMJENSKE POTRAJNOSTI Temporal cycle equality - conditions of sustainable development and multipurpose sustainability Kako ostvariti jednakost ciklusa navedenih elemePretpostavka ostvarenja kontinuiteta optimalnog nata (V, iv, E) u praksi kada se međusobno razlikuju po razvoja, višenamjenske potrajnosti prihoda i bioekolovremenima trajanja? ške stabilnosti uz istovremenu zadovoljavajuću priro |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 25 <-- 25 --> PDF |
R. Križanec: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA ŠUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4, CXXVII (2003), 109-133 dnu obnovu po načelima oponašanja prirode u granicama održivog razvoja šume, je jednakost vremena trajanja ciklusa promjena za sva tri taksacijska elementa tijekom izmjerenog (3rs.) za tretiranu jedinicu prostorne razdiobe kao cjelinu. Ovaj uvjet treba zadovoljiti budući da uspoređujemo vrijeme trajanja ciklusa za tri različita taksacijska elementa, a vrijeme trajanja promjena za pojedini elemenat može i ne mora biti sukladno s višekratnikom izmjerene medijane (Ts) kao prosječnim vremenskim pokazateljem tempa razvoja. Vrijeme trajanja ciklusa pojedinih elemenata će se u tom slučaju razlikovati međusobno i od izmjerenog (37^.) za tretiranu jedinicu prostorne razdiobe kao cjelinu. U normalnoj prebornoj šumi postignuta je uravnoteženost između produkcije i korištenja kada se sva tri ciklusa 3 Tsl (V) = gospodarski ciklus 3 Ts2 (iy) = prirasni ciklus 3 Ts3 (E) = užitni (etatni) ciklus, izjednače po vremenu trajanja s trostrukim prosječnim vremenom prijelaza (3TS) za tretiranu jedinicu prostorne razdiobe kao cjelinu: 3 Tsl (V) = 3 Ts2 (ij = 3 Ts3 (E) (god) (7) Ovaj odnos je očigledan dokaz značaja prosječnog vremena prijelaza kao ekonomskog pokazatelja za optimalno srednjoročno planiranje i oblikovanje ciklusa pri uređivanju prebornih šuma. Kada je u šumi, gosp jedinici, uređajnom razredu ili tretiranoj jedinici prostorne razdiobe vrijeme trajanja ciklusa izjednačeno s izmjerenim 3TS, zadovoljeni su uvjeti ostvarenja optimalnog razvoja drvne zalihe normalnog gospodarskog ciklusa. Podržavanjem postignutog optimalnog stanja, razvoj drvne normalne zalihe se uz kontinuirano prirašćivanje i korištenje prirasta nastavlja u novom gospodarskom ciklusu istovjetno prethodnom. Gospodarski ciklusi nižu se "in continuo" tj. trajno. UZITNA PERIODA DRVNE ZALIHE (GOSPODARSKA PERIODA KONVERZIJE) Exploitable period of growing stock (economic/management conversion period) Trajno nizanje ciklusa vodi nas do nove specifične zakonitosti u razvoju drvne zalihe preborne šume. Tri uzastopna gospodarska ciklusa po vremenu trajanja jednaka 3Tsx3=9Ts (god) tvore gospodarsku periodu tijekom koje se u tri ciklusa užiju se tri normalne drvne zalihe E=WS a četvrta ostaje na panju i nastavlja razvoj u prvom ciklusu nove gospodarske periode. Dugoročni raspon vremena razvoja normalne preborne šume 9TS tijekom kojega se u kontinuitetu užiju tri drvne zalihe, odvojili smo od srednjoročnih i kao novu inačicu komponente "vrijeme" nazvali gospodarska perioda. Istovremeno taj raspon vremena predstavlja (teoretski) i gospodarsku periodu konverzije. Vremenski traje tri uzastopna gospodarska ciklusa i završava s trećim ciklusom onog momenta kada je evidentirana drvna masa posljednjeg posječenog stabla inventariziranog na početku periode, što znači da je izvršena konverzija svih stabala. To vrijeme odgovara ophodnji visoke regularne šume i nazvali smo je fiktivna ophodnja. Tijekom oblikovanja, trajnog nizanja ciklusa i tvorbi periode, identificirali smo, razlučili, definirali i odredili vrijeme trajanja srednjoročnih i dugoročnih promjena u razvoju prebornih šuma, a zatim komparativnom analizom s dosadašnjim poznatim teoretskim zakonitostima istovjetne primjene, dokazali prilagođenost novih vremenskih inačica ustroju prebornih šuma i primjerima potvrdili svrhovitost u primjeni. PROVJERA SUKLADNOSTI POSTOJEĆIH I NOVIH INAČICA VREMENSKOG UREĐIVANJA Checking coordination between the existing and new variants of time management Nove vremenske inačice za određivanje raspona vremena trajanja ciklusa temelje se na poznavanju prosječnog vremena prijelaza za sastojinu kao cjelinu (Ts). Ovaj vremenski pokazatelj nije zaživio u uređaj noj praksi naših prebornih šuma unatoč preporuci g. aka demika D. Klepca, (Šum. list br. 12/59 i 7-8/60). Određivanje (Ts) ne zahtijeva nova ili dopunska mjerenja slučajnog uzorka analiziranih izvrtaka. Praktički se može pouzdano odrediti kao medijana svih individualnih vremena prijelaza (t) i u terenskom obrascu. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 26 <-- 26 --> PDF |
R. Križanec: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA SUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4, CXXVII (2003), 109-133 Stabla pritom gube individualnost i u primjeni poprimaju vrijednost prosjeka za prebornu sastojinu, uredajni razred, gosp. jedinicu ili šumu kao cjelinu. S obzirom da vrijeme trajanja ciklusa i perioda određujemo mjerenjem, a vrijeme trajanja ostvarenja etata određujemo posredno sami, točnost određivanja i ostvarenja potrajnosti prihoda na drvu kao značajnog čimbenika kompleksa održivog razvoja šuma zahtijeva provjeru pouzdanosti primjene Ts, 3TS, i novog višekratnika 9 Ts. Vrsni francuski uređivač A. Schaeffer odredio je godišnji etat u normalnoj prebornoj šumi na temelju konstruirane normale za jelove preborne šume srednje oblasti Alpa uz ophodnjicu jednaku prosječnom vremenu prijelaza za sastojinu kao cjelinu (/ = Ts = 16 god). Na osnovi odnosa raspona vremena prirašćivanja (Ts) i postotka prirasta (p %) utvrdio je, da se u Ts = 16 god. može užiti 1/3 drvne zalihe i daje užiti etat jednak prirastu. Empiričke spoznaje odnosa (Ts) i (p) objavio je 1908. god. kao metode za računanje prirasta (Metode postotka prirasta). Sukladnost inačica vremenskog uređivanja eksperimentalnog podrijetla A. Schaeffer a za određivanje postotka prirasta (p), godišnjeg prirasta drvne mase (/„) i godišnjeg etata (E) primjenom (7V) i kvocijenta 1/3TS s poznatim, u praktičnoj primjeni dokazanim metodama, formulama i zakonitostima iz tretiranog područja uređivanja šuma, koje za obračun istih uređajnih pokazatelja koriste druge taksacijske elemente, provjerili smo usporednom analizom. Ovom analizom dopunjujemo teoretsku osnovu vremenskog uređivanja novim inačicama ekonomske komponente " vrijeme " za srednjoročno (ciklusi) i dugoročno (periode) planiranje gospodarenja u šumama prebornog uzgojnog oblika. USPOREDNA ANALIZA VREMENA TRAJANJA CIKLUSA A comparative analysis of cycle duration a) Na prvi način izvodimo formulu za Ts iz usporedbe općepoznate formule za računanje prirasta drvne mase (zalihe) pomoću postotka prirasta i formule A. Schaeffera za računanje prirasta drvne mase (zalihe) pomoću prosječnog vremena prijelaza za sastojinu kao cjelinu: Primjenom ovih formula određuje se prirast iste drvne mase ili drvne zalihe u istoj jedinici prostorne razdiobe ali pomoću dva različita taksacijska elementa. Uz pretpostavku da su u primjeni istovjetni, valja očekivati isti rezultat: V * P -V » 100 37 Iz razmjera određujemo formulu za računanje 3TS i Ts pomoću p: b) 3TS i Ts određujemo na drugi način iz uvodno navedene formule A. S c h a e f fe ra na osnovi poznate drvne zalihe i na njoj proizvedenom prirastu: Iz razmjera gornjih izraza za računanje 3TS izvodimo uvodno navedenu opću formulu za /y (14 a) i opću formulu za postotak prirasta (14 b) iz koje se lagano odredi ista formula za i,;. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 27 <-- 27 --> PDF |
R. Križance: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA SUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4, CXXVII (2003). 109-133 slijedi, da drvna zaliha priraste na iznos (V) u vremenu 3TS tj. u tri prosječna vremena prijelaza za sastojinu kao cjelinu. U normalnoj prebornoj šumi užije se tijekom 3TS (godišnje ili periodično) ukupni prirast drvne zalihe, kako je to A. Schaeffer izrazio formulom: iz koje slijedi dokaz, da se normalni etat može realizirati u istom vremenu 3TS u kojem se stvorio normalni prirast: s E Iz dviju formula za određivanje Ts odnosno 3TS V V 3T =— i 3T = — s L s E slijedi dokaz, daje etat jednak prirastu a iz odnosa formula dobivamo opću formulu za postotak prirasta V + E = l00 + p p = ~*\00 (17) jednaku općoj formuli za intenzitet sječe c) Iz Schaefferove formule za računanje etata izvodi se još po jedna formula za računanje 3TS i Ts na treći način: iz koje, uz supstituciju E=iv proizlazi Iz triju formula za računanje Ts proizlaze tri spoznaje o jednakosti vremena trajanja ciklusa: a) 100 % prirasta stvori se u vremenu b) drvna zaliha priraste za isti iznos (V) u vremenu (13a) c) cijela drvna zaliha (V) može se užiti u vremenu Na osnovi ovih spoznaja, možemo prosječno vrijeme prijelaza za sastojinu kao cjelinu (Ts) smatrati pouzdanim taksacijskim elementom za primjenu u šumama s kojima se preborno gospodari, bilo da se primjenjuje kao (Ts) ili kao trostruko prosječno vrijeme prijelaza za sastojinu kao cjelinu (3TX). Vrijeme trajanja užitnog ciklusa može se dokazati iz odnosa formula za računanje ukupnog godišnjeg etata uspoređenih oblika gospodarenja. Pritom se u jednodobnim, u odnosu na raznodobne sastojine, primjenjuju različiti oblici vremenske komponente (u) i (3TS), ali oba za određivanje istog taksacijskog elementa - etata: Iz ovih formula, veličine drvnih zaliha iznose a vrijeme užitnog ciklusa ukupnih drvnih zaliha u pojedinom obliku gospodarenja izraženo drugim oblikom komponente vrijeme: Vrijeme trajanja užitnog ciklusa može se izračunati i izravno iz odnosa formula za ukupni etat: |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 28 <-- 28 --> PDF |
R. Križance: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA ŠUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4. CXXVII (2003). 109-133 Ova jednakost pokazuje daje vrijeme iskorišćenja ukupne drvne zalihe u oba oblika gospodarenja istovjetno, po trajanju jednako 1/3 vremena užitne periode drvne zalihe, ali izraženo drugim oblikom vremenske komponente: s 3TS u raznodobnim i s u/3 odnosno 1/3 ophodnje u jednodobnim sastojinama. Vrijeme prijelaza za sastojinu kao cjelinu izraženo ophodnjom, izračunato iz prethodnog kvocijenta iznosi: stoje istovjetno s rezultatom dobivenim iz formule (20): ´ NOVA FORMULA ZA DUGOROČNO PLANIRANJE POTRAJNOSTI PRIHODA ETATA UZ VRIJEME TRAJANJA FIKTIVNE OPHODNJE 9Ts New formula for long-term planning of sustainable cutting yield with the duration of fictional rotation 9Ts Vrijeme trajanja gospodarske periode izvodimo iz korelacije Novog sistema za uređivanje prebornih šuma D. Klepca (1969:9), za normalnu drvnu zalihu preborne sastojine jele: Rezultat je istovjetan s brojnikom Masson-Vat i e r o v e formule za ukupni etat u visokim regularnim šumama: Nazivnik tj. vrijeme gospodarske periode izračunat ćemo primjenom (Ts) i Schaefferove formule za etat u prebornim sastojinama Supstitucijom koleracije za V dobivamo uvrštenjem izraza H2 formulu 3 koja uz odnos H2 = 3Kprelazi u konačnu formulu za računanje etata u kojoj vrijeme trajanja gospodarske periode izvedeno iz vremena trajanja gospodarskog ciklusa (iz formule 20) iznosi: u = 3 * 37; = 97; (god) (24) Rezultat formule (24) pokazuje određenu istovjetnost vremena trajanja gospodarske periode u oba oblika gospodarenja, ali izraženog različitim vremenskim pokazateljima. Vrijeme gospodarske periode od 9TS u prebornoj šumi odgovara prikrivenoj ili fiktivnoj ophodnji, a ophodnja (u) visoke regularne šume deveterostrukom prosječnom vremenu prijelaza za prebornu sastojinu kao cjelinu. Dugoročna potrajnost prihoda etata je u oba oblika gospodarenja istovjetna. Tijekom trajanja gospodarske periode posijeku se tri drvne zalihe (3V), ali u vremenu iskazanom inačicom prilagođenom uzgojnom obliku šume. Za visoku regularnu šumu dokaz izvodimo iz formule (5) 3V=Exu (m3) a za preborni uzgojni oblik iz formule za godišnji etat (23) 3V= Ex9Ts (m3K Za ophodnju smo obzirom na specifična obilježja prebornih sastojina utvrdili da nije primjenljiva u tom obliku gospodarenja. Međutim, o primjeni vremena prijelaza za sastojine kao cjeline (7V) u sastojinama visokih regularnih šuma, to ne možemo tvrditi. I u tom obliku gospodarenja, stabla tijekom razvoja prelaze iz jednog u drugi debljinski stupanj. Ova spoznaja proizlazi iz Schneiderove formule za računanje postotka plošnog prirasta: |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 29 <-- 29 --> PDF |
R. Križanec: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA ŠUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4, CXXV1I (2003). 109-133 400 p = n*D u kojoj je («) u nazivniku broj godova na 1 cm promjera. A taj broj godova nije ništa drugo već vrijeme prijelaza za primijenjene debljinske stupnjeve od 2 cm. Dokaz slijedi iz formule za postotak plošnog prirasta, izvedene pomoću analitičkih izraza za Schaefferove tarife primjenom Presslerove formule: 1000 1 u kojoj je Tbroj godova na 2,5 cm tj. vrijeme prijelaza za debljinske stupnjeve od 5 cm. PRIMJENA - Gospodarska jedinica: BELEVINE Kao primjer praktične primjene izvedenih novih oblika komponente vrijeme u šumama s kojima se preborno gospodari, izabrali smo jednu gospodarsku jedinicu - Nastavno pokusni šumski objekt (NPŠO) "Belevine", za koju raspolažemo s dovoljno podataka. Opisana je u brojnim radovima g. Akademika D. Kl ep c a i nekoliko naših radova (Glasnik za šumske pokuse, posebno izdanje 4, 1993: 111-120; Šumarski list 1-2/1993: Supstitucijom odnosa za vremena prijelaza T=2,5n Schaefferova formula prelazi u Schneiderovu: 1000 1 400 p = * = D 2,5 *n n*D Prema ovim spoznajama o vremenima prijelaza možemo s velikom vjerojatnošću pretpostaviti da su 37 = — i (9TS = u) teoretski dokazane i praktički pri 3 mjenjive vremenske komponente i u sastojinama visokih regularnih šuma za računanje sveukupnog etata (Es). Primjena izlazi iz okvira našega rada i zahtijeva posebnu studiju. Zbog toga ćemo se o primjeni prethodno opisanih novih spoznaja ograničiti na šume s kojima se preborno gospodari. Application - Management unit: BELEVINE ma". Gospodari se po normali koju smo konstruirali prema korelacijama "Novog sistema" na temelju srednje visine dominantnih stabala izračunate iz 800 izmjerenih visina najviših stabala jele na cijeloj površini gospodarske jedinice "Belevine": Hdom = 35,33m 33-52 i dr.), na koje upućujemo zainteresirane. Sve relevantne podatke konstruirane II normale za Ova gospodarska jedinica se već više od 30 godina jelu svrstali smo pregledno u tablicu 1. Normala je ureduje po "Novom sistemu uređivanja prebornih šu-konstruirana za ophodnjicu 1 = 10 god.. Izvod iz normale za jelu uz tiziološku zrelost -A section of a normal model for fir at physiological maturity (Godišnji volumni prirast, normalni broj stabala, normalna drvna masa i temeljnica prije i poslije sječe) (Annual volume increment, normal tree number, normal wood mass and basal area before and after cutting) (K=9,5g) (AN,=82) M = 468,97 mVha; m = 365,80 m´/ha; u = 10,32 mVha/god. N2 = 471 poha;Nl = 389 po ha; AN = 82 Ovu gospodarsku jedinicu izabrali smo kao primjer i zbog toga, što predstavlja prvu konkretnu primjenu "Novog sistema" od njegova postanka, u kojoj je na temelju gospodarenja po osnovnim elementima normale i kontinuiranih evidencija sječa dokazano postojanje gospodarskog ciklusa drvne zalihe u šumama s koji- Tablica 1 -Table 1 E = M-m = 468,97-365,80 = 103,17 m5: 10 = 10,32 mVha godišnje; E = N,-Ni = 471-389 = 82 stabala/ha : 10=8,2 stabala po ha godišnje. ma se preborno gospodari.(Na istovjetan način mogli bi budući prevoditelji radova dokazati postojanje gospodarske periode). Pravilno potrajno gospodarenje zajamčeno je uz sinhroniziran odnos triju temeljnih komponenti uređivanja šuma: prostora, vremena i materije (drvne za |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 30 <-- 30 --> PDF |
R. Križance: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA SUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4. CX.XVI1 (2003). 109-133 lihe). Sinhronizacija je moguća, kada je prostorna razdioba šume postojana, a u kretanju materije (drvne zalihe) postignut optimalni odnos: drvne zalihe, prirasta i etata (V: /,.: E) uz pravovremenu primjenu propisanih stručnih postupaka. Prvi uvjet - prostorna razdioba gospodarske jedinice "Belevine"je od prvog uređivanja (1891/82) do danas postojana. Prema tome, možemo postupak optimalizacije odnosa (V-iv-E) prikazati za normalno i konkretno stanje šume. 1. Normalna preborna šuma. Optimalni ustroj šume određen je po II normali ovako: Optimalna drvna zaliha prema Susmel-ovoj korelaciji Novog sistema iznosi: Prema konstruiranoj normali za stanje prije i poslije sječe (tab.l) izračunata je optimalna drvna zaliha od 417,42 m´Vha. S obzirom na neznatnu razliku prema rezultatu korelacije za V, izračunata optimalna drvna zaliha u tab. 1 je prihvatljiva (-420 mVha). Optimalni godišnji prirast određen je kao razlika drvnih masa prije i poslije sječe: iv = M - m = 468,97 - 365,80 = 103,17 m3 ili 10,32 mVha godišnje. U normalnoj prebornoj šumi etat je jednak prirastu (E = /,,= 10,32 mVha god.). Uravnoteženost normale konstruirane za ophodnjicu od 1 = 10 godina određena je primjenom optimalnih vremena prijelaza izračunatih po formuli Schaeffera: Naime, razlika broja stabala između susjednih debljinskih stupnjeva (AN = 104) je onaj broj stabala koji bi se mogao posjeći, jer je u višem debljinskom stupnju nepotreban. Ovaj bi obračun bio točan, kada bi sva stabla normalnog niza prešla tijekom ophodnjice od 10 god. iz jednog u sljedeći viši debljinski stupanj. Za sječu se tijekom ophodnjice ne može predvidjeti drvna masa svih suvišnih stabala u iznosu od 110,02 mVha, već samo drvna masa prešlih stabala, pa (AN) valja reducirati vremenima prijelaza, kao pokazateljima prelaženja stabala. Drvna masa tih stabala (AN = 82) iznosi 10,317 mVha. To je godišnji prirast drvne zalihe, koji se može užiti kao etat. Ako je normala dobro konstruirana odnos V: /´, : E je uravnotežen. Uz korištenje etata jednakog prirastu, drvna zaliha se po veličini ne mijenja, pa za svaki član trojnog odnosa treba izračunati prosječno vrijeme opti malizacije, koje mora u sva tri slučaja biti jednako optimalnom vremenu prijelaza za sastojinu kao cjelinu (Ts). Izvedene formule 11, 13 i 19 mogu se primjenjivati na dva načina. Ako nam je poznato vrijeme prijelaza za sastojinu jele kao cjelinu, tada za optimalni F izračunat po korelaciji "Novog sistema" određujemo optimalni p - izrazom 11, ;´, - izrazom 13 i E- izrazom 19. Zbog primjene istog simbola Ts, za pojedinu komponentu koristit ćemo oznake s indeksima TsI, Ts2 i Ts3. S obzirom da su nam poznata sva tri tražena elementa normale, izuzevši vremena njihove optimalizacije, a ono je - prema izvedenim korelacijama -jednako trostrukom prosječnom vremenu prijelaza za sastojinu kao cjelinu, isto ćemo odrediti po formulama: Ts (V) = Ts (i) = T (E) = Uz optimalni Ts = 13,5 god. gospodarski ciklus optimalne drvne zalihe iznosi 3 * Ts = 3*13,486 = 40,46 god. « 40,5 godina a gospodarska perioda optimalne drvne zalihe (prema formuli 24) 9*7;= 9*13,486= 121,37 god. « 121,5 godina Trajno (srednjoročno) može se svake godine tijekom 40 godišnjeg gospodarskog ciklusa užiti optimalni etat: Formula (23) pokazuje da se tijekom gospodarske periode može trajno godišnje (dugoročno) oko 120 godina sječi jednaki optimalni etat: |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 31 <-- 31 --> PDF |
R. Križance: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA SUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski lisl br. 3-4, CXXVI1 (2003), 109-133 Pravilno potrajno gospodarenje po konstruiranoj normali jamči primjenom Ts 3TS i 9TS ostvarenje načela višenamjenske potrajnosti prihoda uz kontinuirano podizanje ili podržavanje njezine potencijalne produktivnosti i ekološke stabilnosti u granicama održivog razvoja šume. 2. Gospodarska jedinica NPŠO Belevine Primjena normala ovisi o cilju gospodarenja i izboru metode uređivanja kojom će se taj cilj moći sigurno, racionalno i svrhovito ostvariti. U gospodarskoj jedinici "Belevine" to neće biti jednostavno, jer je uređenje po "Novom sistemu" akademika gosp. D. K. 1 e p c a peta metoda po kojoj je u posljednjih sto godina uređivana ova gospodarska jedinica (detaljniji prikaz nalazi se u ranije spomenutim radovima). Svaka od njih ostavila je tragove na šumi, ovisno o dužini primjene i osobnom poimanju temeljnih postupaka pojedinih metoda brojnih prevoditelja gospodarenja. Praktičnu primjenu konstruirane normale za g.j. "Belevine" demonstrirat ćemo primjerom na temelju podataka normale, redovnih uzastopnih inventura, Prema osnovama gospodarenja ukupni volumni prirast (iv) je u 45 godina (1946-90) iznosio 111803 m\ U istom vremenu je prevelika drvna zaliha (Vk) u odnosu na optimalnu (V t) smanjena za (127561 - 119572 = 7989m3). Ukupni prirast smanjenje konkretne drvne zalihe je užiti etat Vsj = 1803 + 7989= 119792 m3 : 45 god = 2662 m3. 1. Vanjske granice gosp.jedinice i unutrašnja prostorna razdioba nisu mijenjane tijekom posljednjih 100 godina, od prve osnove gospodarenja (1891/92). Promijenjene su samo oznake odjela i odsjeka zbog prilagodbe našim propisima. U koloni 2 je samo površina bivšeg distrikta VII- Belevine. Distrikt VIII-Dedinski vrh je od prve osnove izdvojen kao samostalna tipološka jedinica (sastojine jele i sastojine bukve na dolomitu) i izdvojen iz naših mjerenja. kontinuirano vođenih evidencija sječa, izvedenih formula i izmjerenih prosječnih vremena prijelaza (Ts). Kako prema autoru "Novog sistema" (D. K1 e p a c, 1961:44) udio bukve u omjeru smjese po drvnoj masi od 10 % ne smanjuje pozitivan utjecaj normalne temeljnice - veličinom koje je zajamčeno kontinuirano prirodno podmlađenje - povećali smo izračunatu optimalnu drvnu zalihu za 10 % V.o/A 420+42 = 462 mVha i prema njoj vodili gospodarenje. Istovremeno je normala na taj način prilagođena propisu osnove - prema kojem - učešće bukve treba povećati tijekom vremena do 20 % po drvnoj masi, što će pospješiti podmlađivanje jele pod bukvom. Prema tome, na ukupnoj se površini gospodarske jedinice "Belevine" mora nalaziti optimalna drvna zaliha od Vop[ = 462 mVha x 258,24 ha = 119307 m3 Iz postojećih osnova gospodarenja i evidencija sje ča utvrdili smo, da su se površina, konkretna (Vk) i posječeni dio drvne zalihe (Vsj.) u vremenu od 1946-1990 mijenjale kako je prikazano u tablici 2. Tablica 2 -Table 2 Smanjena površina za 13,26 ha odnosi se na izgrađene nove šumske prometnice, telefonske i dalekovodne prosjeke i površine na kojima su izgrađene nastambe za terensku nastavu studenata. 2. Prva inventarizacija poslije U. svjetskog rata izvršena je 1946. god. brzom (okularnom procjenom) drvnih masa. Od 1950/51. kada je gosp. jedinica Belevine dodijeljena Šumarskom fakultetu za znanstvena istraživanja i nastavu, drvna zaliha je mjerena. 3. Za evidenciju sječa tijekom 45 godina (19461990) koristili smo sve sačuvane i kasnije osobno vodene i uredno arhivirane knjižice doznake i manuale primanja. Evidencija je sukladna s godinom procjene (1946). Posječena drvna masa u 1946.god. evidentirana je u novim obrascima uvedenim od 1. 1. 1947. god. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 32 <-- 32 --> PDF |
R. Križanec: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA SUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4, CXXVII (2003), 109-133 4. Gosp jedinica Belevineje svojevremeno bila uređena po " Metodi razmjera dobnih razreda s dugim pomladnim razdobljem " uz ophodnju u = 100 god. Prvi dobni razred širok 40 god (ostala tri po 20 god), bio je prilagođen vremenu potrebnom za razvoj biljaka jele tijekom zadržavanja u nemjerenom dijelu sastojine od ponika do taksacijske granice i jednak je optimalnom ciklusu (3TS = 40.5 god.). Iz poredbe optimalne (Vopt), konkretne (Vk) i posječene drvne zalihe (V„) možemo zaključiti, da se u šumi s konkretnom drvnom zalihom približno jednakoj optimalnoj (Vk~Vopl) može tijekom 45 godina užiti jedna drvna zaliha, a da druga iste veličine ostane u šumi na panju. Ovu tvrdnju provjerili smo pomoću vremena prijelaza, koje se u svako doba može u svakoj sastojini dovoljno točno izmjeriti i svrhovito primijeniti. U gospodarskoj jedinici "Belevine" je od 1950. godine - kada je predana na upravljanje Šumarskom fakultetu - vrijeme prijelaza mjereno nekoliko puta. Prosječno vrijeme prijelaza za gospodarsku jedinicu kao cjelinu (Ts) određeno kao medijana svih mjerenja iznosi 15 godina. Ono je gotovo jednako vremenu prijelaza (Ts= 16 god.) koje je utvrdio S c h a e f f e r za jelu u francuskim Alpama. Prema izmjerenom Ts= 15 god. i rasponu vremena iskorišćenja, užitni ciklus drvne zalihe u g.j. "Belevine" je trajao: 37; = 3*15 = 45 god. Razlikuje se od optimalnog II normale (3Ts(opl) = 40,5 god.), zbog toga jer je Ts(opt) izračunat na temelju drvne zalihe VopX= 417,42 m3, koju smo prema preporuci autora "Novog sistema" povisili za 10 %, na 462 mVha odnosno 119.307 m3. Povećanje normalne drvne zalihe za 10 % tj. od 420 na 462 mVha odnosi se na buduće povećanje bukve u omjeru smjese, koja ovdje ima izrazito biološku ulogu. Listincem neutralizira humus i tako meliorira tlo, odnosno sprječava prekomjerno zakiseljavanje tla, kao jedan od preduvjeta uspješnog prirodnog podmlađenja. Način konstrukcije i korelativnost odnosa parametara normala Novog sistema omogućuje prilagodbu normalne drvne zalihe veličini konkretne (bez naknadnog korištenja tzv. "prijelaznih normala" kao u primjeni EGT-a), što potvrđuje njihovu fleksibilnost u primjeni. Prilagodbom odnosno povećanjem normalne drvne zalihe na veličinu konkretne, zalihe se izjednače (VK= VN), pa je za početno "nulto stanje" primjene, normala primjereno transponirana za transfer u propise srednjo- i dugoročnog prognostičkog modela gospodarenja po načelima oponašanja prirode. Prognostički model određenje s dvije čvrste točke: početnom drvnom zalihom i završnom ili ciljnom drvnom zalihom. U ove granice održivog razvoja treba inkorporirati kratkoročne propise budućeg gospodarenja, prilagođene stanju šume i usuglašene s prognostičkim modelom srednjo- i dugoročnog trenda prirodnog razvoja i gospodarenja po načelima oponašanja prirode. Povećanje normalne drvne zalihe izračunate po Susmel- ovoj korelaciji i II normali za 10 % uvjetuje povećanje etata i shodno tome produženje vremena trajanja gospodarskog ciklusa od optimalnog (3TS =40,5 god) na 3TS = 3 x 15 = 45 god. i vremena trajanja gospodarske periode od 120 god. na 9 x 15 ili 3 x 45 = 135 god. Tijekom gospodarskog ciklusa (1946-1990), uz stvarnu drvnu zalihu VK = 463 mVha jednaku normalnoj VN = 462 mVha, užit je prosječni godišnji etat: E = 119782 m3: 45 god = 2662 m3: 258,24 ha = 10,308 mVha god. a vrijeme trajanja potpunog iskorišćenja drvne zalihe izjednačeno je s izmjerenim (3TS = 3 x 15 = 45 god. Osnovni uredajni pokazatelji održivog razvoja V-iv -E izjednačeni su po veličini i vremenu trajanja ciklusa, odnosno na kraju ostvarenog i početku novog ciklusa dovedeni u normalni međuodnos. U gospodarenju tijekom idućeg ciklusa će se ovisno o utvrđenom trendu razvoja šume od "nultog stanja" do stanja definiranog izvornom normalom, odnosom iv -E regulirati kretanje drvne zalihe i omjer smjese podržavanjem uravnoteženosti između produkcije i korištenja, a praćenjem promjena obrasta utjecati na kontinuirano prirodno podmlađivanje. Spoznaja o prelaženju svih stabala iz jednog debljinskog stupnja u sljedeći viši, potrebnih u tom debljinskom stupnju tijekom prosječnog vremena prijelaza za gosp. jedinicu kao cjelinu Ts = 15 god., i evidentiranog iskorišćenja drvne zalihe u vremenu 3TS = 45 god. po veličini jednake preostaloj na panju, potvrđena je hipoteza, prema kojoj gospodarski ciklus traje 3TS a gospodarska perioda drvne zalihe tri uzastopna užima ciklusa: 9T, = 3Tsx3= 45god. x3 = 135god. tijekom koje će se užiti tri drvne zalihe |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 33 <-- 33 --> PDF |
R. Križanec: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA ŠUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4, CXXVII (2003), 109-133 Ovaj godišnji etat jednak je etatu koji bi se - prema E = 119782 m3 x 3 = 359346 m3: 135 god.= izvršenim i evidentiranim sječama u proteklom ciklusu 2662 mVgod = 10,31 mVha god. - mogao trajno godišnje sječi tijekom utvrđene periRezultat je istovjetan s optimalnim odnosno ostva ode za gosp. jedinicu Belevine: renim etatom. PROVJERA VREMENA TRAJANJA CIKLUSA Checking the duration of a cycle Uobičajeno i u šumarskoj praksi prihvaćeno određivanje uredajnih pokazatelja i u relativnim vrijednostima, upotrijebit ćemo za provjeru pouzdanosti primjene prosječnih vremena prijelaza za sastojine kao cjeline (Ts, 3TS i 1/3TS), jednostavno oblikovanim formulama relativnih odnosa (p) i (3TS). Temelje se na spoznaji: postotak prirasta (p) drvne zalihe (koja je taj prirast proizvela) i trostruko prosječno vrijeme prijelaza za sastojine kao cjeline (3T,) obrnuto su srazmjerne veličine. (Ova spoznaja je i osnovica metode A. Schaeffera). Što je prirast uz istu drvnu zalihu veći, (3TS) srazmjerno je manji (kraći) i obrnuto, produljenjem vremena prijelaza postotak prirasta se smanjuje. Iz odnosa u praksi primjenjivane općepoznate i Schaeffer-ove formule za računanje prirasta Srazmjer (3TS) i (p) određen je koeficijentom proporcionalnosti (k): Prema podacima druge normale, vremenski raspon trajanja ciklusa izračunat pomoću k, Uz povećanu normalnu drvnu zalihu VN = 462 mVha, vremenski raspon trajanja ciklusa određen po istom postupku pomoću izračunatog k2 = 0,022085478 iznosi: i jednak je izmjerenom (3TS = 3 x 15 = 45 god). Užitna perioda drvne zalihe (izmjerene na početku prvog užitnog ciklusa) određena istim izrazom jednaka je rasponu izmjerenog vremena trajanja tri uzastopna užitna ciklusa 9TS = 3x 3TS = 3 x 45 ili 9 x 15 god = 135 god. Postotak prirasta (p) i vrijeme trajanja ciklusa (3TS) mogu se na temelju navedenih srazmjera upotrijebiti za računanje ili kontrolu jednog uredajnog pokazatelja ako je poznat drugi. To će doći do izražaja kod metoda koje prirast ne određuju primjenom vremena prijelaza. Izvedene formule 28 i 29 su matematički oblikovani precepti korelativnih odnosa s točno određenim načinom i područjem primjene. To zorno ilustrira i potvrđuje sljedeći primjer srazmjernosti (p) i (3TS) računanjem postotka prirasta - prema podacima II normale na dva načina: istovjetan je s ranije izračunatim po formuli -kvocijentom3T određenog optimalnim (7\): 127 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 34 <-- 34 --> PDF |
R. Križance: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA SUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3 4, CXXVII (2003). 109-133 ZAKLJUČNA RAZMATRANJA - Conclusive remarks Nastavno na dosadašnje spoznaje o uporabi vremena prijelaza, istraživanjem je potvrđena pretpostavljena mogućnost proširenja primjene prosječnog vremena prijelaza za sastojine kao cjeline (Ts) u svezi s pouzdanim ostvarenjem stručno najodgovornijih zadaća pri uređivanju prebornih šuma - određivanju vremena sječive zrelosti (potpunog iskorišćenja drvne zalihe) prebornih sastojina i obračuna etata. Dugotrajnim praćenjem i osobnim bilježenjem podataka o promjenama razvoja šume posrednim postupcima, dokazano je, a paralelnim neposrednim mjerenjem vremena promjena potvrđeno, postojanje dvaju različitih procesa razvoja. Oba se u prebornoj šumi događaju istovremeno i na istim površinama, ali u različitim rasponima vremena trajanja. Oba se odnose na iste taksacijske elemente - stabla, razvoj kojih smo tretirali dvojako. Individualno po stablima i kao skupove prirodnih cjelina izdvojenih u šumske sastojine specifične konstitucije. Razvoj pojedinog stabla - kao osnovnog gradbenog elementa šume -j e dugotrajan i vremenski limitiran. Životni vijek je predodređen prirodnom fizičkom zrelošću, ako apstrahiramo nepovoljne prirodne utjecaje i antropogenu selekciju. Preborne sastojine izgrađene od tih istih stabala se kao prirodne cjeline, uz pravilno potrajno gospodarenje po načelima oponašanja prirode, razvijaju trajno na određenoj površini u kontinuiranom slijedu zatvorenih, vremenski određenih krugova razvoja. Na temeljem navedenih spoznaja određena su tri raspona vremena, koji tijekom trajnog procesa razvoja preborne šume, odlučno razlučuju promjene drvne zalihe prebornih sastojina prouzročene razvojem u određenim vremenskim krugovima i ostvarajem etata u istim rasponima vremena. To su: turnus prebornih sječa (ili vezana ophodnjica za Ts), gospodarski ciklus i fiktivna ophodnja ili gospodarska perioda konverzije. Primjenom u sli |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 35 <-- 35 --> PDF |
R. Križanec: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA ŠUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list hr. 3 4, CXXVII 12(103). 109-133 jedu po dužinama trajanja (određenih višekratnicima Ts), ovi rasponi vremena pouzdani su parametri za određivanje i kontrolu ostvaraja etata. uz istovremeno sukcesivno praćenje uravnoteženosti produkcije i korištenja drvne zalihe. Turnus prebornih sječa (vezana ophodnjica) je kratkoročni raspon vremena jednak izmjerenom (Ts), tijekom kojega se u normalnoj prebornoj sastojini može užiti etat u veličini 1/3 drvne zalihe. Na temelju ove spoznaje konstruirao je A. Schaeffer normalu za preborne šume srednje oblasti Alpa uz ophodnjicu 1 = Ts = 16 god., a mi je dopunjujemo formulom za godišnji etat: Ts Gospodarski ciklus je našim istraživanjem utvrđen i novim stručnim nazivom imenovan zatvoren vremenski krug razvoja normalne drvne zalihe preborne sastojine. Jedan cjelovit vremenski krug ili ciklus razvoja preborne sastojine traje tri prosječna vremena prijelaza za sastojinu kao cjelinu (3 Ts) i jednak je vremenu u kojemu se stablimičnom i (ili) grupimičnom sječom potpuno iskoristi njena drvna zaliha ali tako, da druga iste veličine ostaje u šumi na panju. Korištenjem etata jednakog prirastu, na panju će se trajno nalaziti tzv. stacionarna normalna drvna zaliha, a ciklusi nizati u kontinuiranom slijedu jedan za drugim. Godišnji etat za vremenski raspon ciklusa određuje se formulom A. S c h a e f fe r a: E=*-m> 3TS Istraživanjem utvrđenim zatvorenim vremenskim krugovima razvoja normalne drvne zalihe - ciklusima, dopunjujemo uređivanje prebornih šuma novom dokazanom spoznajom o vremenu trajanja potpunog iskorišćenja drvne zalihe. Time ujedno potvrđujemo preporuku g. Akademika D. Kl ep c a (1959:431) o primjeni formule A. Schaeffera za određivanje etata, kao "jednoj od najpouzdanijih formula". Tri uzastopna gospodarska ciklusa u nizu, vremenski tvore gospodarsku periodu konverzije svih stabala izmjerenih na početku prvog ciklusa: 3x3Ts = 9Ts Slijedom navedenih spoznaja o vremenskim rasponima trajanja ciklusa razvoja normalne drvne zalihe kao mjerljivim veličinama, izveli smo formulu za godišnji etat tijekom gospodarske periode konverzije, oblikom istovjetnu s Mas son -Vat tier ovom formulom za ukupni etat visokih regularnih šuma E = (Križanec) E = (Masson-Vattier) 9TS u ali u nazivniku s inačicom "vrijeme" prilagođenoj uzgojnom obliku, ustroju i dobnoj heterogenosti sastojina prebornih šuma (9TS). U tom vremenu užiju se tri normalne drvne zalihe (3V) evidentirane sumom drvnih masa posječenih stabala, a četvrta ostaje u šumi na panju kao novi reproducent prirašćivanja u prvom ciklusu iduće gospodarske periode. Nazivnik formule izvedene transformacijom korelacije "Novog sistema" za normalnu drvnu zalihu prebornih šuma jele, ukazuje na vremensku kompatibilnost ophodnje (u) i nove inačice komponente "vrijeme" (9TS): u = 9Ts uz isto ostvarenje etata u veličini tri normalne drvne zalihe. Korelacija ujedno potvrđuje pouzdanost sred nje visine dominantnih stabala (Hdom) kao osnovnog pokazatelja prirodne produktivnosti staništa (boniteta). Deveterostruko prosječno vrijeme prijelaza za sastojinu kao cjelinu (9TS) je pandan ophodnji visoke regularne šume, no u odnosu na ophodnju određeno je izmjerenim relativnim vremenom. Kako ophodnja izražena apsolutnom dobi nije primjenljiva u prebornoj šumi, novu inačicu odredili smo relativnim vremenom, primijenili u prebornoj šumi i nazvali fiktivna ophodnja ili gospodarska perioda konverzije. U oba uzgojna oblika je cilj gospodarenja definiran istim pokazateljem - prsnim promjerom usvojenim kao dimenzija zrelosti za sječu. Vrijeme u kojem stabla postižu dimenziju zrelosti iskazano brojem godina ophodnjom ili fiktivnom ophodnjom je kompatibilno. Užita drvna zaliha je bez obzira na mjerne jedinice vremena trajanja ophodnje i fiktivne ophodnje odnosno gospodarske periode konverzije jednaka (3V). Zašto uz navedene istovjetnosti treba vrijeme za postizanje dimenzije zrelosti određivati u apsolutnim i relativnim mjernim jedinicama i primjenjivati u različitim inačicama? Zbog razlike u dinamici ostvaraja cilja gospodarenja, odnosno razlici stručnih postupaka i vrstama sječa između jednodobnih sastojina visoke regularne šume i raznodobnih sastojina preborne šume. Osim toga, iskazivanje dobi stabala apsolutnim brojem godina u prebornim sastojinama, izgrađenim od stabala svih prirodno mogućih starosti je nesvrhovito. U visokoj regularnoj šumi primjenjujemo sastojinsko gospodarenje, a vrijeme zrelosti iskazujemo apsolutnim brojem godina - ophodnjom. U prebornoj šumi primjenjujemo stablimično i (ili) grupimično gospodarenje, a brzinu ili tempo prelaženja stabala po debljinskim stupnjevima do dimenzije zrelosti iskazujemo brojem godina - fiktivnom ophodnjom. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 36 <-- 36 --> PDF |
R. Križance: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA ŠUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4, CXXV11 (2003). 109-133 Ophodnja je vrijeme trajanja zatvorenog kruga razvoja svih jednodobnih sastojina visoke regularne šume od njihova osnivanja do sječive zrelosti. Tijekom razvoja ostvaruje se etat međuprihoda tzv. prorijedama, intenzitetom sječa primjerenim dobi i stanju sastojina. U sastojinama koje su postigle dob sječive zrelosti ophodnju, ostvaruje se etat glavnog prihoda istovremenom sječom svih stabala na cijeloj površini sastojina - u pravilu najstarijeg dobnog razreda - i osnivaju nove jednodobne sastojine vremenskim slijedom, kako postižu zrelost. Tijekom trajanja ophodnje užije se sveukupni etat u veličini tri normalne drvne zalihe, ostvaren u različitom odnosu etata glavnog i međuprihoda, ovisno o izboru prorijede (Prirasno - prihodne tablice). Fiktivna ophodnja ili gospodarska perioda je vremenska konstanta konverzije. To je raspon vremena preobrazbe tijekom kojega se stablimično i (ili) grupimično sijeku strukturno prekobrojna stabla u svim debljinskim stupnjevima, i najdeblja stabla, vremenskim slijedom kako postižu dimenziju zrelosti. Vrijeme trajanja gospodarske periode konverzije jednako je vremenu fiktivne ophodnje. Konverzija (preobrazba) preborne sastojine završava onog momenta kada se užije i posljednje stablo koje je postiglo dimenziju zrelosti, što znači da je izvršena (teoretski) konverzija svih stabala inventariziranih na početku periode. Zbroj užitih drvnih masa posječenih stabala (po 1/3 u pojedinom ciklusu) jednak je veličini tri normalne drvne zalihe (3V). Primjena nove formule za etat (kao i prethodne dvije) pretpostavlja poznavanje tri relevantna uređajna pokazatelja: drvnu zalihu (V), volumni prirast (iv) i vrijeme prijelaza (t). Ovi se pokazatelji pri sastavu osnova gospodarenja mjere, pa se formula uz poznate parametre i jednostavan oblik, lagano i pouzdano inkorporira u postojeće modele uređivanja prebornih šuma. Predložene formule za obračun, kontrolu izračuna i ostvarenje etata, primjenljive su u svim jedinicama prostorne razdiobe prebornih šuma. Rasponi vremena izraženi inačicama (Ts, 3TS i 9TS) pogodni su za racionalizaciju uređajnih radova pri sastavu osnova gospodarenja. Prigovor da je predloženo dugoročno planiranje etata po novoj formuli zbog predvidivog vremenskog raspona primjene nesvrhovito, nije prihvatljiv. Progno- LITERATURA stički modeli trenda razvoja i potrajnosti prihoda su zatvoreni sustavi. Oblikovani su za svaku tretiranu višu jedinicu prostorne razdiobe šuma posebice zbog toga što dugotrajnost razvoja sastojina tijekom trajnog razvoja i praćenja promjena u periodičkim inventurama zahtijeva planiranje i evidentiranje ostvarenje odrednica gospodarenja po načelima oponašanja prirode, kroz cijeli raspon vremena trajanja ophodnje ili fiktivne ophodnje, za ekonomske jedinice kao cjeline. Za prirast (z´v) i etat (E) koje iskazujemo i u relativnim vrijednostima usvojenim u praktičnoj primjeni, utvrdili smo da su postotak prirasta (p) drvne zalihe (koja je taj prirast proizvela) i trostruko prosječno vrijeme prijelaza za sastojine kao cjeline (3TS) obrnuto srazmjerne veličine: ""- 57 3T-´WP Određivanjem ili kontrolom jednog pokazatelja, ako je poznat drugi, omogućeno je brzo stjecanje slike odnosa konkretnih veličina koje će u usporedbi s normalnim ukazati na uzroke neusklađenosti uređajnih pokazatelja i jačinu otklona od normalnih vrijednosti. U praksi se prezentirane srednjo- i dugoročne inačice kao pouzdani vremenski pokazatelji ne određuju i slijedom toga ne primijenjuju, iako je njihovo određivanje moguće bez dopunskih mjerenja (temeljem vremena prijelaza određenih kod obračuna prirasta). Iznijete nove inačice - fiktivna ophodnja kao vremenska konstanta zrelosti kompatibilna s ophodnjom -i nova formula za etat, ne bi trebale predstavljati nuzgredne, već stalne uređajne pokazatelje srednjo- i dugoročnih prognostičkih modela razvoja i budućeg gospodarenja šumama prebornog uzgojnog oblika. Znanstveno porijeklo jamči u primjeni ostvarenje višenamjenske potrajnosti prihoda u granicama održivoga razvoja šuma, uz očuvanje i podizanje bio- i ekološke stabilnosti. Zbog opisa nužnih detalja i stjecanja cjelovite slike kompleksnog ustroja preborne šume u vezi s ponuđenim riješenjem srednjo- i dugoročnog uređenja, djelo je sadržajno usklađeno sa značajem "vremena" kao ekonomskog uređajnog pokazatelja prilagođenog dobnoj heterogenosti prebornih sastojina, i neizbježno opširnije od uvjetovanog broja stranica za tisak. References A n i ć, V. 1991: Rječnik hrvatskoga jezika, Novi Liber, Cestar, D. & oil. 1986: Uputstva za izradu karte eko- Zagreb. loško-gospodarskih tipova gorskog područja (I) Assmann , E. 1961: Waldertragskunde. DLV Ver-Hrvatske. Radovi br. 4 - izvanredno izdanje, Šulags. Miinchen, Bonn, Wien. marski Institut, Jastrebarsko. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 37 <-- 37 --> PDF |
R. Križance: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA ŠUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3 4, CXXV1I (2003), 109-133 Harapin, M. & oil. 1993: Zaštita i očuvanje europskih šuma. Minist. polj. i šumarstva, Zagreb. Emrović , B. 1968: Vrijeme prijelaza. Šumarski list 7-8, Zagreb. Klaić, B. 1990: Rječnik stranih riječi. Nakladni Zavod MH, Zagreb. Klepac , D. 1952: Uređivanje šuma oplodnom sječom. Glas. šum. pokuse 10,str. 225-346. Klepac , D. 1953: Vrijeme prijelaza. Šumarski list br. 1., Zagreb. K1 e p a c, D. 1953: Nekoliko formula za intenzitet sječe. Šumarski list 9/10, str. 373-385 Klepac , D. 1959: Nekoliko metoda za određivanje etata u jelovim prebornim šumama. Šumarski list 12, str. 426-436 K1 e p a c, D. 1960: Jedna stara praktična metoda računanja prirasta u prebornim šumama. Šumarski list 7-8, str. 228-231. Klepac , D. 1961: Normalne frekvencijske krivulje broja stabala u prebornoj šumi. Šumarski list 9-10, str. 333-341. Klepac , D. 1961: Novi sistem uređivanja prebornih šuma. Polj. šumarska Komora, Zagreb, str. 1-46. Klepac , D. 1963: Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina. Nakladni zavod Znanje, Zagreb. Klepac , D. 1965: Uređivanje šuma. Nakladni zavod Znanje, Zagreb. Klepac , D. 1997: Iz šumarske povijesti Gorskoga kotara u sadašnjost. Hrvatske šume, Zagreb. K n u c h e 1, H. 1950: Planung und Kontrolle im Forstbetrieb. Aarau, Switzerland. Križanec,R. 1984: Postojanost vremena prijelaza jele u višim jedinicama prostorne podjele. Šumarski list 5-6, str. 213-224. Križanec , R. 1984: Istraživanje odnosa normalnih vremena prijelaza i analitičkih izraza tarifa. Glas. šum. pokuse, vol. 22, str. 369-377. Križanec , R. 1985: Jedinstvena opća formula za računanje etata glavnog prihoda u visokim regularnim šumama. Glasnik za šum pokuse 23, str. 141-175. Šum. fakultet Zagreb. Križanec , R. 1986: Nastavno-pokusni šumski objekti (NPŠO) Zalesina. Glas. šum. pokuse, posebno izd. 2, str. 291-296. Križanec , R. 1989: Osnova gospodarenja za NPŠO g.j. Belevine (1990-1999). Šumarski fakultet, Zagreb, 243 pp. Križanec , R. 1992: 200-godišnjica prve metode za računanje etata. Šum. list br. 7-8, str. 313-326, Zagreb. Križanec , R. 1993: Uloga evidencije sječa u praće nju kretanja drvne zalihe preborne šume. Glas. šum. pokuse, pos. izd. 4, str. 111 -120. Križanec , R. 1992: Postotak prirasta kao pokazatelj za sječne zahvate. Zbornik Centra HAZU, pp. 125-138, Vinkovci. Križanec , R. 1992: Uređivanje šuma-razvoj metoda: In: Rauš, Đ. (ed) Šume u Hrvatskoj, pp. 140-143, Zagreb. Križanec , R. 1993: Kako evidenciji sječa po broju stabala proširiti stupanj informativnosti (Evidencija po godinama sječe). Šumarski list br. 1-2. str. 33-52, Zagreb. Križanec , R. 1993: Distribucija drvnih masa u prebornoj doznaci (Evidencija po godinama sječe). Šumarski listbr. 6-8, str. 259-281, Zagreb. Križanec , R. 1993: Evidencija sječa po uzrocima doznake (Evidencija po godinama sječe). Šumarski list br. 9-10, str. 383-403, Zagreb. Križanec , R. 2000: Zašto 20-godišnja gospodarska razdoblja i 10-godišnja gospodarska polurazdoblja nisu primjereno uređaj no vrijeme za šume prebornog uzgojnog oblika. Šumarski list br. 1 -2, str. 67-72, Zagreb. Križanec , R. 2000: Zašto obrast kao jedinstveni posvudašnje rasprostranjeni uređajni pokazatelj određujemo primjenom dvaju različitih taksacijskih elemenata. Šumarski list br. 9-10, str. 573-580, Zagreb. Levaković,A . 1918:0 prirastu i postotku prirasta. Šumarski list, br. 11-12, Zagreb. Levaković,A. 1939:0 nekim formulama za prosječni postotak prirasta. Šumarski list br. 4-5, Zagreb. Matić , S. 1983: Utjecaj ekoloških i strukturnih činilaca na prirodno pomlađivanje prebornih šuma jele i bukve u Gorskom Kotaru. Glasnik za šumske pokuse, vol. XXI: 223-400, Zagreb. Matić , V. 1968-69: Uređivanje šuma (škripta I i II dio), Sarajevo. Meštrović, Š., G. Fabijanić, 1995: Priručnik za uređivanje šuma, str. 416. Zagreb. Miletić , Ž. 1950,1951: Osnovi uređivanja prebirne šume, knjiga I i II. Beograd. Nenadić , Đ. 1929: Uređivanje šuma, Zagreb. Prodan, M. 1965:Holzmesslehre, 664 pp., Frankfurt am Main. Schaeffer, A. 1908: Accroissement d´un massif jardine. Bulletin trimestriel de la Societe Forestiere, Besanqon. Šafar, J. 1948: Preborna šuma i preborno gospodarenje. Zagreb. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 38 <-- 38 --> PDF |
R. Križanec: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA ŠUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4, CXXVII (2003), 109-133 Š uri ć, S. 1933: Prebome sječe u neuređenim prebor-Ugrenović , A. 1985: Pravilnikonačinu izrade šumnim šumama i šumama tipa prašume. Šumarski skogospodarskih osnova područja, osnova goslist 57/5, str. 339-347. Zagreb. podarenja gospodarskim jedinicama i programa Ugrenović,A . 1951: Šuma u svijetlu nauke. JAZU, za gospodarenje šumama. Narodne Novine br. 42/1985. Zagreb. Ugrenović , A. 1990: Zakon o šumama. Narodne Ugrenović,A . 1903: Naredba glede sastavka gosNovine br. 52/1990. podarstvenih osnova i programa... Ugrenović , A. 1994: Zakon o zaštiti prirode. Naro Ugrenović,A . 1937: Uputstva za procenu stabala u dne Novine br. 30/1994. dubećem, str. 1-6, Beograd. Ugrenović , A. 1994: Pravilnik o uređivanju šuma. Ugrenović,A . 1937: uputstva za doznaku stabala i Narodne Novine br. 52/1994. određivanje prihoda u prebornim šumama, str. 17-23. Beograd. Ugrenović , A. 1994: Zakon o zaštiti okoliša. Narodne Novine br. 82/1994. Ugrenović,A . 1951: Uređajni zapisnik "Zalesina", str. 1-20. Opis sastojina g. j . "Zalesina". Ugrenović , A. 1996: Šumskogospodarsko područje Ugrenović,A . 1981: Šumsko gospodarstvo Delnice Hrvatske, Šumskogospodarska osnova (Uređajni zapisnik) 1996-2005. Hrvatske šume, Zagreb. 1960-1980, str. 319. Delnice. Ugrenović , A. 1985: Šumarsko - tehnički priruUgrenović , A. 1997: Pravilnik o uređivanju šuma. Narodne Novine br. 11/1997. čnik. Nakladni zavod Znanje. Zagreb. SUMMARY: In selection forests time is an economic management indicator with no alternative. Although measurable, it has not been adequately evaluated and incorporated in prognostic models of development and future management. The problem of mid- and long-term management planning aimed at achieving multipurpose progressive yield sustainability within the limits of sustainable development of forests that grow "in continuo", that is, permanently, has directed our research of many years to studying time management. This issue forms the key point of the majority of past, as well as this work. By monitoring and recording changes in the growth of a forest in one management unit, new insights into particular features of selection forest development which enable mid- and long-term planning have been established and presented in this paper. The processes and the length of development of wood mass of individual trees are long-lasting and limited in time by physiological maturity. The processes and duration of the development of the growing stock making up the wood mass of these trees are permanent and take place "in continuo ", in closed integral circles or cycles. In a normal selection forest one integral cycle in the development of growing stock takes up three average transition times (3Ts) for a stand as a unit. In terms of duration it equals a management cycle, in which the amount of annual yield equals the increment of a normal growing stock (V) but in such a way that the other growing stock of the same size remains on the stump as a new increment reproducer in the new cycle. Three consecutive management cycles in a series form a development period or management conversion period. In the course of period duration in time (3x3Ts=9Ts) wood mass amounting to three normal growing stocks (3 V) are obtained in the three cycles, while the fourth remains on the stump in the forest. The equilibrium of natural diversity of forest bio- and ecosystem is realised through a continuous coordination of triple relationship: growing stock- increment -yield. Based on new insights into a continuous sequence of cycles and the possibility of direct measurement of the time needed to fully utilise normal growing stocks of a selection forest, a new formula for determining a normal annual |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 39 <-- 39 --> PDF |
R. Križanec: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA ŠUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4, CXXV11 (2003), 109-133 yield by purpose and form was set up, which is identical to Masson-Wattier´s formula for the entire yield in a high regular forest: E= mi (Križanec) E= m3 (Masson-Wattier) 9TS However, the denominator contains a variant of the management component "time" (9Ts), adapted to the system, permanent development and age heterogeneity of selection stands. A nine-fold average transition time for a stand as a whole (9Ts) is a counterpart to rotation in a high regular forest. It defines a new time constant: fictional rotation or management conversion period applicable to managing selection forests (u = 9Ts). With regard to their scientific origin and simple form, the new yield formula and fictional rotation are in practice easily incorporated in the existing forest management models. Being effective signs of cutting maturity, we propose their use for the calculation and control of account and yield realisation in all units of spatial division of selection forests Key words: selection forest, time management, transition time, cycle, thinning, period, mid- and long-term planning, fictional rotation, yield. |