DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 16 <-- 16 --> PDF |
R. Križance: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA SUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Deveterostruko prosječno vrijeme prijelaza za sastojinu kao cjelinu (9TJ pandan je ophodnji visoke regularne šume. Definira novu vremensku konstantu: fiktivnu ophodnju ili gospodarsku periodu konverzije primjenljivu pri uređivanju prebornih šuma (u = 9TJ. S obzirom na znanstveno podrijetlo i jednostavan oblik, nova formula za etat i fiktivna ophodnja se u primjeni lagano inkorporiraju u postojeće modele uređivanja šuma. Kao svrhovite meritume zrelosti za sječu predlažemo ih za računanje te kontrolu izračuna i ostvarenja etata u svim jedinicama prostorne razdiobe prebornih šuma.. Ključne r ij e č i: Preborna šuma, vremensko uređivanje, vrijeme prijelaza, ciklus, perioda, srednjo- i dugoročno planiranje, fiktivna ophodnja, etat. Šumarski list br. 3 4, CXXV1I (2003). 109-133 POSEBNOSTI RAZVOJA I UREĐIVANJA ŠUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Particular features of development and management of selection forests Preborna šuma je neobično ustrojen dio vegetacijske cjeline prirode kompleksnog dinamičnog sustava specifičnih obilježja, koji se pod utjecajem brojnih organskih i anorganskih čimbenika trajno obnavlja, razvija i pritom neprekidno mijenja. Razvoj prirodne šume nije običan zbroj individualnih fizioloških razvitka njenih osnovnih gradbenih elemenata - stabala. Razvoj prirodne šume je kontinuirano zakonomjerno ravnovjesje razmjene materije i energije u kontinuumu prostor-vrijeme. Ova spoznaja iznjedrila je aksiom: šume se ureduju po prostoru, vremenu i materiji; šumarstvo je svrstano u biotehničke znanosti, a program visokoškolske edukacije sastavljen iz tri grupe znanstvenih i stručnih područja ljudske djelatnosti: tehničke (prostor), ekonomske (vrijeme) i biološke (materija-drvna masa, drvna zaliha). Zakonomjernosti prirodnog razvoja pojedinih vrsta drveća i šumskih sastojina su za svaki entitet postojana, znanstveno utvrđena i fenotipski prepoznatljiva obilježja. U nastojanju da zadovolji progresivne potrebe društva koje ono od šume očekuje, a da pritom ne naruši ekvilibrij prirodne raznolikosti bio- i ekosustava šume, šumarska znanost je - upoznavši prirodne zakonomjernosti razvoja - postupno oblikovala prognostičke modele budućeg gospodarenja po načelima oponašanja prirode, sukladne s prirodnim razvojem stabala, šumskih sastojina i cijelih šuma. Propisane odrednice budućeg gospodarenja usuglašene s načelima oponašanja prirode nalažu kreatorima stručnih propisa i prevoditeljima odrednica osnova gospodarenja, da u primjeni prognostičkih modela razvoja i gospodarenja, stručne postupke u gospodarenoj šumi usklađuju i (ili) poistovjećuju s razvojem prirodne šume. S vremenom je gospodarski utjecaj na prirodni razvoj šume po načelima oponašanja prirode poprimio trajno obilježje. Iznalaženjem novih znanstvenih spoz naja o prebornoj šumi i širenjem raspona edukacije prevoditelja stručnih radova, utjecaj na šumu postupno prelazi u višenamjensko potraj no gospodarenje, a za šume trajno utjecane antropogenim čimbenikom, opravdano je usvojen naziv gospodarske šume. Osnovna pretpostavka održivog razvoja šumskih sastojina i cijele šume je - prema A. Levakoviću (Šum. list 11-12/1918)-kontinuitetrazvoja. U kompleksu interakcije brojnih biotičkih i abiotičkih utjecaja na kontinuitet razvoja šume, osnovnu zadaću organizacije i vođenja potraj nog gospodarenja šumsko gospodarstvo ostvaruje neprekidnim opažanjem promjena i ustaljenim periodičkim mjerenjima relevantnih pokazatelja razvoja. Praćenjem, mjerenjem i evidentiranjem promjena razvoja utvrdili smo za šumu koja se razvija in continuo dva karakteristična razvojna procesa. Tijekom trajnog razvoja šume događaju se istovremeno i na istim površinama, ali u različitim rasponima vremena trajanja. Vrijeme trajanja razvoja (drvne zalihe) pojedinih šumskih sastojina razlikuje se od vremena razvoja (drvnih masa) njihovih osnovnih gradbenih elemenata - stabala. Normalno uzrasle preborne sastojine prirodno su samoobnovljive i razvijaju se trajno na određenoj površini u kontinuiranom slijedu zatvorenih vremenski definiranih krugova (ciklusa) razvoja. Razvoj njihovih gradbenih elemenata - stabala, nije trajan. Vremenski je ograničen. Svako stablo ima svoj "životni vijek" razvoja. U tvorbi debljinske strukture sastojina novo uzrasla nadomještaju stabla izlučena prirodnom ili umjetnom selekcijom. Zbog toga prebornu šumu definiramo kao biološki stabilnu no strukturno labilnu populaciju stabala. Stabla od svoga postanka rastom u debljinu prelaze određenim tempom (vremenski izraženim vremenom prijelaza) iz jednog debljinskog stupnja u sljedeći viši. |