DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 17 <-- 17 --> PDF |
R. Križance: NOVH INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA SUMA PRHBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4, CXXVI1 (2003). 109-133 Pritom mijenjaju položaj u sastojini i mjesto u dogovorno oblikovanom nizu debljinske distribucije. Tempo prelaženja ovisi o kompleksu prirodnih i antropogenih utjecaja promjenljive pojavnosti i intenziteta i uzrokom su trajne raznolikosti razvoja stabala. Za ovu pojavu B. E mro v i ć kaže "daje u prirodnoj šumi pravilo" (1968.,str.258). Promjene uzrokovane individualnim razvojem stabala uzraslih na jedinici površine međusobno različitog vremena postanka i stadija razvoja, razlog su trajne nejednoličnosti strukture. Zbog toga preborne sastojine kao cjeline ostavljaju dojam nepromjenljivosti. Nije rijetka uzrečica: preborna je sastojina uvijek podjednaka - "slična sama sebi". (Klepac, 1963:83). U traženju odgovora na pitanje: kako pravilno urediti prirodno samoobnovljivu, biološki stabilnu no strukturno labilnu populaciju stabala?, mišljenja stručnjaka nisu bila jednoznačna. Prividni vizualni dojam nepromjenljivosti navodio je stručnjake na različite ideje o postupcima s prebornom šumom, koji se nisu uvijek bazirali na ključnoj spoznaji daje biološka stabilnost upravo uvjetovana strukturnom labilnošću. Trajna labilnost strukture dominantno je obilježje održivog razvoja prebornih sastojina i predstavlja "kamen temeljac" njenog uređenja i gospodarenja. Unatoč labilnosti, debljinska distribucija stabala pokazuje određenu prirodnu zakonitost promjena. Broj stabala se nakon priliva u sastojinu smanjuje od nižih prema višim debljinskim stupnjevima po hiperboličnoj krivulji padajuće geometrijske progresije (Liocourto va krivulja), do dimenzije fizičke zrelosti. Postizanjem normalne strukture broja stabala (Lioc o u r t o v e krivulje), drvna zaliha i temeljnica se uz povoljan raspored stabala po površini također normaliziraju. Gospodarske zadaće se tada - uz trajno praćenje trenda kretanja materije (drvne zalihe), prirodne obnove i usklađivanja gospodarenja s načelima oponašanja prirode - svode na postizanje i održavanje uravnoteženosti odnosa: drvna zaliha - prirast - etat (V- iv - E) u kontinuumu prostor - vrijeme. Posebno ističemo trojni odnos drvna zaliha-prirast-etat, budući da tvori "osnovku nauke o uređivanju šuma. Doklegod bude šuma i šumarske nauke, ostat će ove tri veličine temelj šumskog gospodarstva". (Đ. N e n a d i ć, 1939:489). U primjeni pri uređenju šuma prebornog uzgojnog oblika ovo uređajno načelo nema alternative, pa je zbog nužne postojanosti primjene jednoobraznih pozitivnih gospodarskih utjecaja na ostvarenje i podržavanje pravilne uravnoteženosti odnosa V -iv - E, sukladno s dugoročnim trendom prirodnog razvoja, neophodno planiranje praćenja promjena razvoja i u duljim rasponima vremena od ophodnjice. RAZLOZI ZA SREDNJO- I DUGOROČNO PLANIRANJE VIŠENAMJENSKE POTRAJNOSTI Reasons for mid- and long-term planning of multipurpose sustainability Na potrebitost kontinuiranog praćenja prirodnog razvoja primjenom srednjo- i dugoročnih prognostičkih modela planiranja i gospodarenja po načelima oponašanja prirode, ukazuju sljedeći razlozi. Potpisom Helsinške deklaracije R. Hrvatska je deklaratorno prihvatila obvezu srednjo- i dugoročnog planiranja višenamjenske potrajnosti u sklopu općeg trenda globalnog očuvanja i zaštite šuma kao prirodnog resursa. Šumarstvo se kao gospodarski resurs nalazi u prijelaznom razdoblju dviju epoha. Završava epoha jednonamjenske (monofunkcionalne) potrajnosti prihoda na drvu, a započinje epoha višenamjenskog (polifunkcionalnog) planiranja i gospodarenja. Nova zadaća šumskog gospodarstva se uz dosadašnju potrajnost prihoda na drvu dopunjuje i proširuje zahtjevima u zadovoljavanju sve brojnijih koristi koje se iz šume mogu polučiti (od državnih do lokalnih razina). Je li struka potpuno pripremljena, a stručnjaci cjelovito educirani i osposobljeni za ostvarenje pravilnog višenamjenskog gospodarenja? Nedostatak znanstvene određenosti tih koristi od šuma ne može biti izgovor za odgađanje i prolongiranje njihovog znanstvenog vrednovanja i ostvarenja. Jedan od uvjeta valjane provedbe i pravilnog ostvarenja višenamjenskog potrajnog gospodarenja je srednjo- i dugoročno planiranje stručnih postupaka usklađenih s načelima oponašanja prirode u granicama održivog razvoja šuma. U našoj praksi uređivanja prebornih šuma se prema važećim zakonskim i stručnim propisima, ustaljenim ritmom po desetogodištima izrađuju, stručno ispituju i deklaratorno primijenjuju kratkoročni planovi gospodarenja. Nastavno se brojčano i tekstualno prikazuju izrične odnosno deklarativne prognoze promjena razvoja i potrajnosti prihoda za sljedećih deset te daljnjih dvadeset godina. (Detaljnije vidjeti u Šum. listu br. 1-2/2000, str. 67-72). U primjeni vremenske komponente pojavljuje se značajan nesrazmjer vremenskih raspona između dugotrajnih procesa prirodnog razvoja pojedinih stabala i trajnog razvoja šumskih sastojina ili cijele preborne |