DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 18 <-- 18 --> PDF |
R. Križanec: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA SUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4. CXXVII (2003), 109-133 šume s jedne i dogovorno oblikovanih kratkoročnih (10 god.) planova praćenja razvoja i gospodarenja s druge strane. Redovita izrada osnova gospodarenja s predvidivim kratkoročnim prognozama razvoja i propisanim stručnim postupcima ili potrajnost uređivanja jamči potrajnost gospodarenja, no zbog navedenih razlika vremenskih raspona primjene i ostvarenja propisa u odnosu na trajnost razvoja šume, ne jamči i postojanu usmjerenost trenda optimalnog razvoja i korištenja po načelima oponašanja prirode. Ako se prebornim sastojinama gospodari samo po uzastopnim kratkoročnim (10 god.) planovima koji istovremeno nisu kompatibilni dijelovi srednjoročnih i dugoročnih prognostičkih modela prirodnog razvoja šume, gospodarenjem se može - upravo zbog trajnosti procesa razvoja, specifične izgrađenosti prebornih sastojina kao i brojnih organizacijskih, osobnih i općih promjena-različito utjecati na trend razvoja, a samo jedan je u svakom konkretnom slučaju optimalan i sukladan s načelima oponašanja prirodnog razvoja, definiranih srednjo- i dugoročnim prognostičkim modelima. Prirodni ritam kontinuiteta razvoja je u normalnim uvjetima polagan, dugotrajan i bez skokovitih promjene. Skokovitost promjena u razvoju može uz negativne prirodne utjecaje - na koje gospodarskim postupcima ne možemo utjecati - prouzročiti i htijenje za brzim postizanjem normalnog stanja ostvarenjem subjektivno promijenjenih periodičnih kratkoročnih odrednica gospodarenja. Potreba dugoročne postojanosti jednoobraznog antropogenog utjecaja na optimalnost prirodnog trenda razvoja je neupitna ne samo zbog mogućih subjektivnih promjena propisanih postupaka s uvjerenjem da se radi o kreativnom pristupu, već i zbog toga, što se tijekom trajne ireverzibilnosti procesa razvoja gospodarske šume mijenjaju pokoljenja, životni uvjeti biosfere, društveni odnosi, potrebe društva, pozitivni propisi, znanstvene spoznaje o šumi, na mjena pojedinih dijelova prostorne razdiobe šuma, ciljevi gospodarenja itd. Mijenjaju se kreatori stručnih propisa i prevoditelji gospodarskih postupaka šumom, koji u gospodarenje unose i subjektivna poimanja znanstvenih spoznaja i stručnih postupaka ovisno o stupnju edukacije i praktičnog iskustva. U poželjnom ali zahtjevnom kreativnom gospodarenju i nastojanju za bržim postizanjem optimalnog stanja, nerijetko dominantno utječu na različitost ostvaraja istih kratkoročnih propisa osnova gospodarenja upitne svrhovitosti, ako nisu istovremeno i sastavnice srednjo- i dugoročnih prognostičkih modela. Tijekom gospodarenja, prevoditelji gospodarskih postupaka - htjeli mi to priznati ili ne - istovremeno s ostvarajem propisa osnova gospodarenja zadovoljavaju i u međuvremenu transponirane aktuelne gospodarske probleme izazvane promjenama šumarske politike snagom zakona, organizacije poduzeća, stručnih propisa, nadležnosti upravljanja i gospodarenja višim jedinicama prostorne razdiobe, liberalizacijom načela potrajnosti, učestalim alternacijama prevoditelja stručnih radova na istom šumskom objektu i dr. Zbog brojnih navedenih uzroka, u dobroj namjeri ostvarene subjektivne promjene propisanih kratkoročnih gospodarskih postupaka, mogu inicirati pojavu sastojina tzv. "prijelaznih struktura". Pojava je momentalno teško uočljiva, sanacija prevođenjem u prebornu strukturu dugotrajna i stručno zahtjevna, a prolongiranje ostvaraja optimalnog razvoja i potrajnosti prihoda nepoželjno. Za dugoročno ostvarenje višenamjenske potrajnosti treba, uz sadašnju znanstvenu određenost prostora kao tehničkog, vremena kao ekonomskog i materije kao biološkog uređajnog pokazatelja, tehničku sastavnicu kontinuuma prostor-vrijeme stabilizirati, tj. prostornu razdiobu šuma viših jedinica ustaliti, a mjerljivoj ekonomskoj sastavnici vrijeme, proširiti raspon primjene. NUŽNOST REVALORIZACIJE VREMENSKOG UREĐIVANJA The necessity of re-evaluating time management Ako se hoće kontinuirano ostvarivati jednoobrazno višenamjensko potrajno gospodarenje sukladno načelima oponašanja prirodnog razvoja, neizostavno treba uz kratkoročne planove gospodarenja donositi srednjo- i dugoročne prognostičke modele razvoja šume s postojanim odrednicama gospodarenja, kao pokazateljima uvjeta optimalnog razvoja, zadovoljavajućeg prirodnog podmlađenja i potrajnosti korištenja. U primjeni treba svaki član kronološkog skupa kratkoročnih, lOgod. odrednica gospodarenja inkorporirati u prognostički model srednjo- i dugoročnog trenda prirodnog razvoja šume, ali tako, daje prilagođen stanju šume u vrijeme primjene, a istovremeno kompatibilan sa srednjo- i dugoročnim odrednicama gospodarenja prognostičkih modela. Samo kontinuiranom inkorporacijom 10-god. periodičnih propisa u srednjo-i dugoročne prognostičke modele, gospodarski postupci se svode u granice prirodnog ritma kontinuiteta razvoja i predusreću mogući otkloni od propisanih srednjo- i dugoročnih odrednica gospodarenja, sukladnih s načelima oponašanja prirode u ekonomski uravnoteženim jedinicama prostorne razdiobe šuma. Neosporno je, da uz primjenu komponente "vrijeme" u apsolutnim mjernim jedinicama i unifikaciju dva po |