DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 2     <-- 2 -->        PDF

RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA


CERTIFIKAT O KAKVOĆI PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE
NA OSNOVI ZAŠTIĆENOGA OKOLIŠA


Današnja vremena ističu se velikim zanimanjem za prostore pojedinih krajobraza, a ostvareni
ciljevi odnosno njegova uporaba često se izrodi u potpuno razočaranje. Spontana uporaba prirodnih
značajki krajobraza za odmor, ekološki, seoski i zdravstveni turizam bivaju potpuno uništeni s
ostvarenom industrijskom investicijom i infrastrukturnom izgradnjom.


Usprkos spontanoj potrebi čovjeka za lijepim krajobrazom, za zdravim okolišom, za pitkom
vodom, ugodnim iznenađenjem koji nudi iskonska priroda u paleti biljnoga i životinjskoga svijeta,
sam će platiti uništenje te čarolije, jer će kao porezni obveznik biti svjedok kako je njegov vlastiti
novac dodijeljen okretnijem lobiju za veliku investiciju u njegovu vlastitom životnom prostoru.
Lobi će se najprije izboriti za prostor u prostornomu planu, izraditi skupi projekt, izabrati grupu
stručnjaka koja će izraditi skupu, ali za projekt pozitivnu studiju o utjecaju na okoliš i na kraju
pomno izabrati povjerenstvo za ocjenu, kako projekta tako i konačne studije o utjecaju budućega
mastodonta na okoliš. To sve mora biti golemo i dakako skupo, jer samo tako se to lobiju isplati.


Kad svi papiri budu u redu novac poreznih obveznika stupa ponovo na scenu, dolaze strojevi i u
tren oka će uništiti naše nade, nade naše djece i unuka u skladan, zdrav i lijep krajobraz koji su nam
pretci prenijeli genima u memoriju i bez kojega postajemo nesretni.


Povod ovoga napisa je dodjela certifikata kvalitete proizvodnje električne energije HEP-u
za hidroelektrane Varaždin, Čakovec i Dubrava. S internet stranice HEP-a čitamo kako se
radi "o potvrdi kvalitetnog rada i uklapanja tih izvora u okoliš, ali i poticaja za druge
proizvodne objekte u HEP-u" (citat iz Priopćenja za medije, profesorice Helene H e č i m o v i ć,
predsjednice "Dravske lige").


Poznato je, naime, kako su navedene hidrolektrane temeljito izmjenile prirodni okoliš, uništile
ljepotu prirodnoga krajobraza, promjenile vodne odnose u prostoru u dijelu prostora drastično povisile,
a u dijelu isto tako snizile razine podzemnih voda, uništile čitav kompleks priobalnih dravskih
ritskih šuma. Nadalje smo svjedoci kako je posljednja hidroelekterana svojim bujičnim radom
produbila dravsko korito i uvjetovala sniženje podzemnih voda odlučujućih za život drveća u ekološki
i gospodarski najvrijednijim nizinskim šumama hrasta lužnjaka i to ponajviše u šumi Repaš.


Također smo svjedoci velikih promjena u vodenim ekosustavima u kojima nestaju autoktone vrste
riba, a od nekadašnjega tijeka Drave ostali su samo tragovi potpuno ugroženi uporabom šljunka.


Ne znamo koliko je još potrebno vremena da projektanti shvate kako je izgradnja hidroelektrana
mastodonata u šumovitim područjima nizinskih rijeka dokazano štetnija nego li korisna, budući da
se ugrožava ekološka, socijalna i gospodarska uloga biološki osobito raznolikih nizinskih šuma,
predviđenih kao tampon zona u budućem Rezervatu biosfere Mura-Drava-Dunav.


Ako energetski lobi dobivenim certifikatom za proizvodnju "zelene energije" i to od institucije
unutar vlastitoga kruga želi potaknuti daljnju izgradnju dravskih hidroelektrana mastodonata
(najmanje 120 MVV), to je zasigurno velika pogreška. Danas se razmišlja o mjerama kako ublažiti
posljedice nepovoljnoga utjecaja postojećih dravskih hidroelektrana na okoliš, a tu je zasigurno
potreban dogovor između elektroprivrede, vodoprivrede, šumarstva, zaštite prirode i zaštite okoliša.


Prof. dr. se. Branimir Prpić


Naslovna stranica - Front page:
Jelov izbojak u proljeće
A fir shoot in the spring
(Foto: B. Hrašovec)


Naklada 1780 primjeraka