DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 22     <-- 22 -->        PDF

R. Križance: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA ŠUMA PREBORNOCi UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4. CXXV11 (2003). 109-133
Pronalaženje zamjene za ophodnju kao pokazatelja
sastojinske zrelosti za sječu ne uspijeva zbog poistovjećivanja
dviju različitih zrelosti - sastojinske sa stabalnom,
kao i dva kontemporarna no bitno različita
procesa razvoja - utvrđena i opisana u ovom djelu.


Na neprimjenljivost ophodnje je svojevremeno
ukazao i L. Schaeffer prijedlogom zamjene opho


dnje određenom konstantom uređivanja. Prijedlog
nije zaživio u praksi zbog posrednog računanja vremena
sastojinske zrelosti.


Pitanje određivanja vremena potpunog iskorišćenja
drvne zalihe, prilagođenog ustroju preborne šume,
ostalo je i nadalje otvoreno.


NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA PRILAGOĐENE
USTROJU ŠUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA
New variants of time management adapted to
the system of selection forests


Zamisao L. Schaeffera potaknula nas je da pokušamo
iznaći mjerljivu inačicu za "vrijeme" (konstantu
uređivanja) primjenljivu u prebornoj šumi umjesto ophodnje.


Posegnuli smo za rezultatima naših dosadašnjih istraživanja
komponente "vrijeme" tijekom 35-god rada
u NPŠO Zalesina.


U referatu održanom na Savjetovanju (Brioni, 20-23.


10. 1992. god.) tiskanom u Glasniku za šumske pokuse,
Posebno izdanje br. 4., str. 111-120, Zagreb 1993., na
konkretnom primjeru gosp. jedinice NPŠO Belevine dokazali
smo, kako se na osnovu podataka redovitih inventura
drvnih masa i kontinuirane evidencije sječa
može odrediti vrijeme potpunog iskorišćenja drvne zalihe
preborne šume.
Praćenjem promjena odnosa normalne (VN), konkretne
(VK) i posječene (V) drvne zalihe tijekom 45
godina i neovisno od tih promjena određenog višekratnika
(3TS) izmjerenog prosječnog vremena prijelaza
(Ts) za sastojinu (gosp.jedinicu) kao cjelinu, utvrdili
smo raspon vremena u kojem se može užiti jedna
konkretna drvna zaliha jednaka normalnoj, a druga
iste veličine no promijenjene strukture nalazi se
i nadalje u šumi na panju.


Sukladno sa sentencijom "manifestom non eget
probatione" ili u prijevodu - očigledna stvar ne treba
dokaza, mogli smo usvojiti postignuti rezultat kao vjerodostojan.
Vrijeme utvrđeno evidencijom iskorišćenja
nismo prihvatili kao konačno riješenje zbog toga stoje
određeno na posredan način. Raspon vremena iskorišćenja
odlučili smo potvrditi neposrednim mjerenjem.
Ovom odlukom hoćemo ukazati na značaj komponente
vrijeme pri uređivanju prebornih šuma, koje, iako
mjerljivo nije cjelovito valorizirano.


U istoj gosp. jedinici je tijekom navedenog iskorišćenja,
u svrhu utvrđivanja prirasta - kao pokazatelja
sječnih zahvata - vrijeme prijelaza mjereno nekoliko
puta. Nakon svakog mjerenja određeno je i prosječno
vrijeme prijelaza za gospodarsku jedinicu kao cjelinu
{Ts) kao medijana svih individualnih vremena prijelaza.
Prema rezultatima prelaženja svih stabala iz jed


nog debljinskog stupnja potrebnih u slijedećem višem,
(Ts) pokazao je postojanost i možemo ga smatrati konstantom
tijekom raspona vremena iskorišćenja. U
gosp. jedinici NPŠO Belevine ta konstanta je iznosila
T = 15 god. (Šum. list br. 5-6/1984., str. 213-224).


Iz dva raspona vremena određena u istoj gospodaskoj
jedinici istovremeno na dva različita načina proizlazi,
daje vrijeme potpunog iskorišćenja drvne zalihe
jednako trostrukom prosječnom vremenu prijelaza
za gospodarsku jedinicu kao cjelinu


3 T,= 3x15= 45 god. (6)
Raspon vremena promjena drvne zalihe tijekom
trostrukog prosječnog vremena prijelaza za gospodarsku
jedinicu kao cjelinu (3TS) u biti je razvojni ciklus
drvne zalihe preborne šume.


Stručni naziv razvojni ciklus odgovara biti pojave,
no kako se ovdje radi o gospodarskoj šumi utjecanoj
pozitivno usmjeravanim stručnim postupcima na promjene
i vrijeme trajanja optimalnog razvoja po načelima
oponašanja prirode, za ovaj raspon vremena u uređenoj
gospodarskoj šumi primjereniji je stručni naziv


gospodarski ciklus.


Tijekom trajanja gospodarskog ciklusa u šumi s
konkretnom drvnom zalihom jednakom normalnoj, uz
koju je etat jednak prirastu, užije se jedna normalna
drvna zaliha po veličini jednaka ukupnom prirastu nastalom
tijekom ciklusa, ali tako da se na kraju ciklusa
na panju nalazi druga drvna zaliha iste veličine.


Za vrijeme iskorišćenja drvnih masa svih posječenih
stabala do veličine normalne drvne zalihe, može se
upotrjebiti odgovarajuće atributivno obilježje užitni
(etatni) ciklus, a za zbroj priraštaja, koji se u istom
rasponu vremena izjednači s veličinom normalne drvne
zalihe prirasni ciklus.


Navedene nove inačice uređajne komponente " vrijeme
" razlučili smo i definirali prema sljedećim razlikovnim
obilježjima.