DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 23 <-- 23 --> PDF |
R. Križance: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA ŠUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4, CXXVII (2003). 109-133 RAZVOJNI, GOSPODARSKI, PRIRASNI I UŽITNI (ETATNI) CIKLUS PREBORNE ŠUME Developmental, economic, incremental and yield cycle of a selection forest Osnovni vremenski pokazatelj koji hoćemo definiNovouspostavljena zaliha započinje novi ciklus rati i neposredno odrediti je ciklus razvoja biološke razvoja biološke komponente. Iz godine u godinu stvakomponente preborne šume u kontinuumu prostor-ra novi prirast. U određenom rasponu vremena oblikuvrijeme, izražen brojem godina. je se nova zaliha, a stara istovremeno propadne. Ovaj proces se neprekidno ponavlja. Ciklus je prema općoj definiciji skup raznih pojava, radova, procesa i promjena, koje tvore zatvoren Na temelju opće definicije ciklusa i prikazanog prokrug razvoja tijekom nekog raspona vremena. Na pr. cesa razvoja prašume i gospodarske preborne šume, molunarni ciklus Mjesečevih mijena traje 19 godina, požemo prvi entitet u naslovu poglavlja definirati ovako: slije kojeg se ponavlja istim redom; sunčani ciklus tra Razvojni ciklus ili ciklus razvoja trajne (prebor je 27 godina itd. (B. Klaić , 1990., str. 224-5). ne) šume je skup raznih pojava, procesa i promjena Za prebornu šumu dokazano je da se razvija "in biološke komponente šume, koja u kontinuumu continuo". No, i u tom trajnom procesu razvoja mogu prostor-vrijeme, tijekom određenog raspona vrese identificirati, dapače i odrediti vremenski ciklusi, tj. mena obrazuje zatvoreni krug prirodnog razvoja. rasponi vremena tijekom kojih se u neprekinutom nizu Ciklusi normalnog razvoja se u ustaljenom ritobrazuju zatvoreni krugovi razvoja. mu trajno reproduciraju. Razvojni ciklus. Pojam i bit zatvorenog kruga Prirodni krug razvoja utjecan gospodarenjem zatvaprirodnog procesa razvoja preborne šume, koja se i uz ra se kada se zbroj užitih godišnjih etata izjednači po pravilno potrajno gospodarenje po načelima oponaveličini s početnom drvnom zalihom na panju. U tom šanja prirode kontinuirano razvija, objasnit ćemo uspomomentu prvobitna zaliha je potpuno iskorištena, a noredbom izgrađene prašume i gospodarske preborne vouspostavljena zaliha na panju, kao novi reproducent šume. prirašćivanja, započinje novi ciklus razvoja. Obje nose označni pridjev trajna šuma, iako se po Gospodarski ciklus. U prašumi kao i u gospodaruvjetima razvoja bitno razlikuju. Prašuma se razvija u skoj prebornoj šumi drvo je izgrađeni proizvod i pretprirodnim uvjetima. Prirodni razvoj gospodarske preborstavlja ekonomsko dobro. U odnosu na prašumu gdje ne šume pozitivno je usmjeravan antropogenim utjeca količina drveta jednaka prirastu propada, u gospodarjima - gospodarenjem po načelima oponašanja prirode. skoj šumi se količina drveta jednaka prirastu koristi. U obje šume je tvorba zatvorenih krugova razvoja Trajno se godišnje može užiti količina drveta jednaistovjetna, ali praktički različita zbog razlika u dominaka godišnjem prirastu drvne zalihe samo u onom slučaciji utjecaja, što je teško razlučiti tijekom normalnog ju, kada uz trajno korištenje istog prirasta drvna zaliha razvoja. ostaje iz godine u godinu po veličini nepromijenjena. Razvoj izgrađene prašume prirodno je uravnotežen. To se postiže samo uz jednu drvnu zalihu. Smatra se daje u prašumi prirast jednak nuli. Sa stajaliDrvnu zalihu kod koje je prirast jednak etatu zovešta korištenja - da, no s fiziološkog - ne. Koliko prašumo optimalna drvna zaliha. ma godišnje priraste, toliko drveta propadne uslijed Odgovor na pitanje: kolika mora biti ta optimalna truleži, starosti i drugih razloga. Drvna zaliha se (teo drvna zaliha preborne šume a da se iz nje može trajno retski) po veličini ne mijenja. Zovemo je stacionarna, koristiti isti godišnji ili periodički etat?, nalazi se u teo jer u trajnom procesu stvaranja prirasta uz istovremeno retskim modelima optimalnog ustrojstva preborne šu propadanje drvne tvari ostaje nepromijenjena. me - normalama. Ne možemo se upuštati u objašnje U tom kontinuumu stvaranja i rastvorbe drvne tvari, nja konstrukcije normala zbog štednje na prostoru. Zazatvoreni krug prirodnog razvoja kojeg smo označili interesirane upućujemo na: "Novi sistem uređivanja pridjevkom ciklus razvoja identificirat ćemo ovako. prebornih šuma" (D. Klepac , 1961., reprint 1977), U prašumi, drvna zaliha najednom mjestu prirašću-po kojem su konstruirane normale u našem slučaju. je, a na drugom u istoj količini propada. Novi prirast iz Normale "Novog sistema" izabrali smo zbog toga godine u godinu stvara novu zalihu, a prvobitna zaliha što sadrže optimalne veličine osnovnih elemenata trojse propadanjem proporcionalno smanjuje. Kad novo-nog odnosa (V-iv-E) i optimalna vremena prijelaza uspostavljena zaliha dosegne početnu veličinu prvobit( TD), pogodnih za računanje Ts i 3TS i uspješno određine, ova je zaliha do tog trenutka propala. Krug prirodvanje trajanja optimalnog gospodarskog ciklusa (tijenog razvoja prvobitne zalihe se zatvorio. Ona je završikom kojega je u većini slučajeva moguće veću ili mala svoj ciklus razvoja. nju konkretnu drvnu zalihu svesti na optimalnu). |