DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 23     <-- 23 -->        PDF

R. Križance: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA ŠUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4, CXXVII (2003). 109-133
RAZVOJNI, GOSPODARSKI, PRIRASNI I UŽITNI (ETATNI)


CIKLUS PREBORNE ŠUME


Developmental, economic, incremental and
yield cycle of a selection forest


Osnovni vremenski pokazatelj koji hoćemo definiNovouspostavljena
zaliha započinje novi ciklus
rati i neposredno odrediti je ciklus razvoja biološke razvoja biološke komponente. Iz godine u godinu stvakomponente
preborne šume u kontinuumu prostor-ra novi prirast. U određenom rasponu vremena oblikuvrijeme,
izražen brojem godina. je se nova zaliha, a stara istovremeno propadne. Ovaj


proces se neprekidno ponavlja.


Ciklus je prema općoj definiciji skup raznih pojava,
radova, procesa i promjena, koje tvore zatvoren Na temelju opće definicije ciklusa i prikazanog prokrug
razvoja tijekom nekog raspona vremena. Na pr. cesa razvoja prašume i gospodarske preborne šume, molunarni
ciklus Mjesečevih mijena traje 19 godina, požemo
prvi entitet u naslovu poglavlja definirati ovako:
slije kojeg se ponavlja istim redom; sunčani ciklus tra


Razvojni ciklus ili ciklus razvoja trajne (prebor


je 27 godina itd. (B. Klaić , 1990., str. 224-5).


ne) šume je skup raznih pojava, procesa i promjena


Za prebornu šumu dokazano je da se razvija "in biološke komponente šume, koja u kontinuumu
continuo". No, i u tom trajnom procesu razvoja mogu prostor-vrijeme, tijekom određenog raspona vrese
identificirati, dapače i odrediti vremenski ciklusi, tj. mena obrazuje zatvoreni krug prirodnog razvoja.
rasponi vremena tijekom kojih se u neprekinutom nizu Ciklusi normalnog razvoja se u ustaljenom ritobrazuju
zatvoreni krugovi razvoja.


mu trajno reproduciraju.
Razvojni ciklus. Pojam i bit zatvorenog kruga Prirodni krug razvoja utjecan gospodarenjem zatvaprirodnog
procesa razvoja preborne šume, koja se i uz ra se kada se zbroj užitih godišnjih etata izjednači po


pravilno potrajno gospodarenje po načelima oponaveličini
s početnom drvnom zalihom na panju. U tom
šanja prirode kontinuirano razvija, objasnit ćemo uspomomentu
prvobitna zaliha je potpuno iskorištena, a noredbom
izgrađene prašume i gospodarske preborne vouspostavljena zaliha na panju, kao novi reproducent


šume. prirašćivanja, započinje novi ciklus razvoja.


Obje nose označni pridjev trajna šuma, iako se po Gospodarski ciklus. U prašumi kao i u gospodaruvjetima
razvoja bitno razlikuju. Prašuma se razvija u skoj prebornoj šumi drvo je izgrađeni proizvod i pretprirodnim
uvjetima. Prirodni razvoj gospodarske preborstavlja
ekonomsko dobro. U odnosu na prašumu gdje
ne šume pozitivno je usmjeravan antropogenim utjeca


količina drveta jednaka prirastu propada, u gospodarjima
- gospodarenjem po načelima oponašanja prirode.


skoj šumi se količina drveta jednaka prirastu koristi.


U obje šume je tvorba zatvorenih krugova razvoja Trajno se godišnje može užiti količina drveta jednaistovjetna,
ali praktički različita zbog razlika u dominaka
godišnjem prirastu drvne zalihe samo u onom slučaciji
utjecaja, što je teško razlučiti tijekom normalnog ju, kada uz trajno korištenje istog prirasta drvna zaliha


razvoja. ostaje iz godine u godinu po veličini nepromijenjena.


Razvoj izgrađene prašume prirodno je uravnotežen. To se postiže samo uz jednu drvnu zalihu.
Smatra se daje u prašumi prirast jednak nuli. Sa stajaliDrvnu
zalihu kod koje je prirast jednak etatu zovešta
korištenja - da, no s fiziološkog - ne. Koliko prašumo
optimalna drvna zaliha.
ma godišnje priraste, toliko drveta propadne uslijed


Odgovor na pitanje: kolika mora biti ta optimalna


truleži, starosti i drugih razloga. Drvna zaliha se (teo


drvna zaliha preborne šume a da se iz nje može trajno


retski) po veličini ne mijenja. Zovemo je stacionarna,


koristiti isti godišnji ili periodički etat?, nalazi se u teo


jer u trajnom procesu stvaranja prirasta uz istovremeno


retskim modelima optimalnog ustrojstva preborne šu


propadanje drvne tvari ostaje nepromijenjena.


me - normalama. Ne možemo se upuštati u objašnje


U tom kontinuumu stvaranja i rastvorbe drvne tvari, nja konstrukcije normala zbog štednje na prostoru. Zazatvoreni
krug prirodnog razvoja kojeg smo označili interesirane upućujemo na: "Novi sistem uređivanja
pridjevkom ciklus razvoja identificirat ćemo ovako. prebornih šuma" (D. Klepac , 1961., reprint 1977),


U prašumi, drvna zaliha najednom mjestu prirašću-po kojem su konstruirane normale u našem slučaju.
je, a na drugom u istoj količini propada. Novi prirast iz Normale "Novog sistema" izabrali smo zbog toga
godine u godinu stvara novu zalihu, a prvobitna zaliha što sadrže optimalne veličine osnovnih elemenata trojse
propadanjem proporcionalno smanjuje. Kad novo-nog odnosa (V-iv-E) i optimalna vremena prijelaza
uspostavljena zaliha dosegne početnu veličinu prvobit(
TD), pogodnih za računanje Ts i 3TS i uspješno određine,
ova je zaliha do tog trenutka propala. Krug prirodvanje
trajanja optimalnog gospodarskog ciklusa (tijenog
razvoja prvobitne zalihe se zatvorio. Ona je završikom
kojega je u većini slučajeva moguće veću ili mala
svoj ciklus razvoja. nju konkretnu drvnu zalihu svesti na optimalnu).