DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 30     <-- 30 -->        PDF

R. Križance: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA SUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4. CX.XVI1 (2003). 109-133
lihe). Sinhronizacija je moguća, kada je prostorna razdioba
šume postojana, a u kretanju materije (drvne zalihe)
postignut optimalni odnos: drvne zalihe, prirasta i
etata (V: /,.: E) uz pravovremenu primjenu propisanih
stručnih postupaka.


Prvi uvjet - prostorna razdioba gospodarske jedinice
"Belevine"je od prvog uređivanja (1891/82) do danas
postojana. Prema tome, možemo postupak optimalizacije
odnosa (V-iv-E) prikazati za normalno i konkretno
stanje šume.


1. Normalna preborna šuma.
Optimalni ustroj šume određen je po II normali
ovako:
Optimalna drvna zaliha prema Susmel-ovoj korelaciji
Novog sistema iznosi:


Prema konstruiranoj normali za stanje prije i poslije
sječe (tab.l) izračunata je optimalna drvna zaliha od
417,42 m´Vha. S obzirom na neznatnu razliku prema rezultatu
korelacije za V, izračunata optimalna drvna zaliha
u tab. 1 je prihvatljiva (-420 mVha).


Optimalni godišnji prirast određen je kao razlika
drvnih masa prije i poslije sječe:


iv = M - m = 468,97 - 365,80 = 103,17 m3 ili


10,32 mVha godišnje.


U normalnoj prebornoj šumi etat je jednak prirastu
(E = /,,= 10,32 mVha god.).


Uravnoteženost normale konstruirane za ophodnjicu
od 1 = 10 godina određena je primjenom optimalnih
vremena prijelaza izračunatih po formuli Schaeffera:


Naime, razlika broja stabala između susjednih debljinskih
stupnjeva (AN = 104) je onaj broj stabala koji
bi se mogao posjeći, jer je u višem debljinskom stupnju
nepotreban. Ovaj bi obračun bio točan, kada bi sva
stabla normalnog niza prešla tijekom ophodnjice od 10
god. iz jednog u sljedeći viši debljinski stupanj. Za sječu
se tijekom ophodnjice ne može predvidjeti drvna
masa svih suvišnih stabala u iznosu od 110,02 mVha,
već samo drvna masa prešlih stabala, pa (AN) valja reducirati
vremenima prijelaza, kao pokazateljima prelaženja
stabala. Drvna masa tih stabala (AN = 82) iznosi
10,317 mVha. To je godišnji prirast drvne zalihe, koji
se može užiti kao etat.


Ako je normala dobro konstruirana odnos V: /´, : E
je uravnotežen. Uz korištenje etata jednakog prirastu,
drvna zaliha se po veličini ne mijenja, pa za svaki član
trojnog odnosa treba izračunati prosječno vrijeme opti


malizacije, koje mora u sva tri slučaja biti jednako


optimalnom vremenu prijelaza za sastojinu kao
cjelinu (Ts).


Izvedene formule 11, 13 i 19 mogu se primjenjivati
na dva načina. Ako nam je poznato vrijeme prijelaza za
sastojinu jele kao cjelinu, tada za optimalni F izračunat
po korelaciji "Novog sistema" određujemo optimalni p


- izrazom 11, ;´, - izrazom 13 i E- izrazom 19. Zbog
primjene istog simbola Ts, za pojedinu komponentu
koristit ćemo oznake s indeksima TsI, Ts2 i Ts3.
S obzirom da su nam poznata sva tri tražena elementa
normale, izuzevši vremena njihove optimalizacije,
a ono je - prema izvedenim korelacijama -jednako
trostrukom prosječnom vremenu prijelaza za sastojinu
kao cjelinu, isto ćemo odrediti po formulama:


Ts (V) = Ts (i) = T (E) =


Uz optimalni Ts = 13,5 god. gospodarski ciklus
optimalne drvne zalihe iznosi


3 * Ts = 3*13,486 = 40,46 god. « 40,5 godina


a gospodarska perioda optimalne drvne zalihe
(prema formuli 24)


9*7;= 9*13,486= 121,37 god. « 121,5 godina


Trajno (srednjoročno) može se svake godine tijekom
40 godišnjeg gospodarskog ciklusa užiti optimalni
etat:


Formula (23) pokazuje da se tijekom gospodarske
periode može trajno godišnje (dugoročno) oko 120
godina sječi jednaki optimalni etat: