DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 32 <-- 32 --> PDF |
R. Križanec: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA SUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4, CXXVII (2003), 109-133 4. Gosp jedinica Belevineje svojevremeno bila uređena po " Metodi razmjera dobnih razreda s dugim pomladnim razdobljem " uz ophodnju u = 100 god. Prvi dobni razred širok 40 god (ostala tri po 20 god), bio je prilagođen vremenu potrebnom za razvoj biljaka jele tijekom zadržavanja u nemjerenom dijelu sastojine od ponika do taksacijske granice i jednak je optimalnom ciklusu (3TS = 40.5 god.). Iz poredbe optimalne (Vopt), konkretne (Vk) i posječene drvne zalihe (V„) možemo zaključiti, da se u šumi s konkretnom drvnom zalihom približno jednakoj optimalnoj (Vk~Vopl) može tijekom 45 godina užiti jedna drvna zaliha, a da druga iste veličine ostane u šumi na panju. Ovu tvrdnju provjerili smo pomoću vremena prijelaza, koje se u svako doba može u svakoj sastojini dovoljno točno izmjeriti i svrhovito primijeniti. U gospodarskoj jedinici "Belevine" je od 1950. godine - kada je predana na upravljanje Šumarskom fakultetu - vrijeme prijelaza mjereno nekoliko puta. Prosječno vrijeme prijelaza za gospodarsku jedinicu kao cjelinu (Ts) određeno kao medijana svih mjerenja iznosi 15 godina. Ono je gotovo jednako vremenu prijelaza (Ts= 16 god.) koje je utvrdio S c h a e f f e r za jelu u francuskim Alpama. Prema izmjerenom Ts= 15 god. i rasponu vremena iskorišćenja, užitni ciklus drvne zalihe u g.j. "Belevine" je trajao: 37; = 3*15 = 45 god. Razlikuje se od optimalnog II normale (3Ts(opl) = 40,5 god.), zbog toga jer je Ts(opt) izračunat na temelju drvne zalihe VopX= 417,42 m3, koju smo prema preporuci autora "Novog sistema" povisili za 10 %, na 462 mVha odnosno 119.307 m3. Povećanje normalne drvne zalihe za 10 % tj. od 420 na 462 mVha odnosi se na buduće povećanje bukve u omjeru smjese, koja ovdje ima izrazito biološku ulogu. Listincem neutralizira humus i tako meliorira tlo, odnosno sprječava prekomjerno zakiseljavanje tla, kao jedan od preduvjeta uspješnog prirodnog podmlađenja. Način konstrukcije i korelativnost odnosa parametara normala Novog sistema omogućuje prilagodbu normalne drvne zalihe veličini konkretne (bez naknadnog korištenja tzv. "prijelaznih normala" kao u primjeni EGT-a), što potvrđuje njihovu fleksibilnost u primjeni. Prilagodbom odnosno povećanjem normalne drvne zalihe na veličinu konkretne, zalihe se izjednače (VK= VN), pa je za početno "nulto stanje" primjene, normala primjereno transponirana za transfer u propise srednjo- i dugoročnog prognostičkog modela gospodarenja po načelima oponašanja prirode. Prognostički model određenje s dvije čvrste točke: početnom drvnom zalihom i završnom ili ciljnom drvnom zalihom. U ove granice održivog razvoja treba inkorporirati kratkoročne propise budućeg gospodarenja, prilagođene stanju šume i usuglašene s prognostičkim modelom srednjo- i dugoročnog trenda prirodnog razvoja i gospodarenja po načelima oponašanja prirode. Povećanje normalne drvne zalihe izračunate po Susmel- ovoj korelaciji i II normali za 10 % uvjetuje povećanje etata i shodno tome produženje vremena trajanja gospodarskog ciklusa od optimalnog (3TS =40,5 god) na 3TS = 3 x 15 = 45 god. i vremena trajanja gospodarske periode od 120 god. na 9 x 15 ili 3 x 45 = 135 god. Tijekom gospodarskog ciklusa (1946-1990), uz stvarnu drvnu zalihu VK = 463 mVha jednaku normalnoj VN = 462 mVha, užit je prosječni godišnji etat: E = 119782 m3: 45 god = 2662 m3: 258,24 ha = 10,308 mVha god. a vrijeme trajanja potpunog iskorišćenja drvne zalihe izjednačeno je s izmjerenim (3TS = 3 x 15 = 45 god. Osnovni uredajni pokazatelji održivog razvoja V-iv -E izjednačeni su po veličini i vremenu trajanja ciklusa, odnosno na kraju ostvarenog i početku novog ciklusa dovedeni u normalni međuodnos. U gospodarenju tijekom idućeg ciklusa će se ovisno o utvrđenom trendu razvoja šume od "nultog stanja" do stanja definiranog izvornom normalom, odnosom iv -E regulirati kretanje drvne zalihe i omjer smjese podržavanjem uravnoteženosti između produkcije i korištenja, a praćenjem promjena obrasta utjecati na kontinuirano prirodno podmlađivanje. Spoznaja o prelaženju svih stabala iz jednog debljinskog stupnja u sljedeći viši, potrebnih u tom debljinskom stupnju tijekom prosječnog vremena prijelaza za gosp. jedinicu kao cjelinu Ts = 15 god., i evidentiranog iskorišćenja drvne zalihe u vremenu 3TS = 45 god. po veličini jednake preostaloj na panju, potvrđena je hipoteza, prema kojoj gospodarski ciklus traje 3TS a gospodarska perioda drvne zalihe tri uzastopna užima ciklusa: 9T, = 3Tsx3= 45god. x3 = 135god. tijekom koje će se užiti tri drvne zalihe |