DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 35 <-- 35 --> PDF |
R. Križanec: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA ŠUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list hr. 3 4, CXXVII 12(103). 109-133 jedu po dužinama trajanja (određenih višekratnicima Ts), ovi rasponi vremena pouzdani su parametri za određivanje i kontrolu ostvaraja etata. uz istovremeno sukcesivno praćenje uravnoteženosti produkcije i korištenja drvne zalihe. Turnus prebornih sječa (vezana ophodnjica) je kratkoročni raspon vremena jednak izmjerenom (Ts), tijekom kojega se u normalnoj prebornoj sastojini može užiti etat u veličini 1/3 drvne zalihe. Na temelju ove spoznaje konstruirao je A. Schaeffer normalu za preborne šume srednje oblasti Alpa uz ophodnjicu 1 = Ts = 16 god., a mi je dopunjujemo formulom za godišnji etat: Ts Gospodarski ciklus je našim istraživanjem utvrđen i novim stručnim nazivom imenovan zatvoren vremenski krug razvoja normalne drvne zalihe preborne sastojine. Jedan cjelovit vremenski krug ili ciklus razvoja preborne sastojine traje tri prosječna vremena prijelaza za sastojinu kao cjelinu (3 Ts) i jednak je vremenu u kojemu se stablimičnom i (ili) grupimičnom sječom potpuno iskoristi njena drvna zaliha ali tako, da druga iste veličine ostaje u šumi na panju. Korištenjem etata jednakog prirastu, na panju će se trajno nalaziti tzv. stacionarna normalna drvna zaliha, a ciklusi nizati u kontinuiranom slijedu jedan za drugim. Godišnji etat za vremenski raspon ciklusa određuje se formulom A. S c h a e f fe r a: E=*-m> 3TS Istraživanjem utvrđenim zatvorenim vremenskim krugovima razvoja normalne drvne zalihe - ciklusima, dopunjujemo uređivanje prebornih šuma novom dokazanom spoznajom o vremenu trajanja potpunog iskorišćenja drvne zalihe. Time ujedno potvrđujemo preporuku g. Akademika D. Kl ep c a (1959:431) o primjeni formule A. Schaeffera za određivanje etata, kao "jednoj od najpouzdanijih formula". Tri uzastopna gospodarska ciklusa u nizu, vremenski tvore gospodarsku periodu konverzije svih stabala izmjerenih na početku prvog ciklusa: 3x3Ts = 9Ts Slijedom navedenih spoznaja o vremenskim rasponima trajanja ciklusa razvoja normalne drvne zalihe kao mjerljivim veličinama, izveli smo formulu za godišnji etat tijekom gospodarske periode konverzije, oblikom istovjetnu s Mas son -Vat tier ovom formulom za ukupni etat visokih regularnih šuma E = (Križanec) E = (Masson-Vattier) 9TS u ali u nazivniku s inačicom "vrijeme" prilagođenoj uzgojnom obliku, ustroju i dobnoj heterogenosti sastojina prebornih šuma (9TS). U tom vremenu užiju se tri normalne drvne zalihe (3V) evidentirane sumom drvnih masa posječenih stabala, a četvrta ostaje u šumi na panju kao novi reproducent prirašćivanja u prvom ciklusu iduće gospodarske periode. Nazivnik formule izvedene transformacijom korelacije "Novog sistema" za normalnu drvnu zalihu prebornih šuma jele, ukazuje na vremensku kompatibilnost ophodnje (u) i nove inačice komponente "vrijeme" (9TS): u = 9Ts uz isto ostvarenje etata u veličini tri normalne drvne zalihe. Korelacija ujedno potvrđuje pouzdanost sred nje visine dominantnih stabala (Hdom) kao osnovnog pokazatelja prirodne produktivnosti staništa (boniteta). Deveterostruko prosječno vrijeme prijelaza za sastojinu kao cjelinu (9TS) je pandan ophodnji visoke regularne šume, no u odnosu na ophodnju određeno je izmjerenim relativnim vremenom. Kako ophodnja izražena apsolutnom dobi nije primjenljiva u prebornoj šumi, novu inačicu odredili smo relativnim vremenom, primijenili u prebornoj šumi i nazvali fiktivna ophodnja ili gospodarska perioda konverzije. U oba uzgojna oblika je cilj gospodarenja definiran istim pokazateljem - prsnim promjerom usvojenim kao dimenzija zrelosti za sječu. Vrijeme u kojem stabla postižu dimenziju zrelosti iskazano brojem godina ophodnjom ili fiktivnom ophodnjom je kompatibilno. Užita drvna zaliha je bez obzira na mjerne jedinice vremena trajanja ophodnje i fiktivne ophodnje odnosno gospodarske periode konverzije jednaka (3V). Zašto uz navedene istovjetnosti treba vrijeme za postizanje dimenzije zrelosti određivati u apsolutnim i relativnim mjernim jedinicama i primjenjivati u različitim inačicama? Zbog razlike u dinamici ostvaraja cilja gospodarenja, odnosno razlici stručnih postupaka i vrstama sječa između jednodobnih sastojina visoke regularne šume i raznodobnih sastojina preborne šume. Osim toga, iskazivanje dobi stabala apsolutnim brojem godina u prebornim sastojinama, izgrađenim od stabala svih prirodno mogućih starosti je nesvrhovito. U visokoj regularnoj šumi primjenjujemo sastojinsko gospodarenje, a vrijeme zrelosti iskazujemo apsolutnim brojem godina - ophodnjom. U prebornoj šumi primjenjujemo stablimično i (ili) grupimično gospodarenje, a brzinu ili tempo prelaženja stabala po debljinskim stupnjevima do dimenzije zrelosti iskazujemo brojem godina - fiktivnom ophodnjom. |