DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 36 <-- 36 --> PDF |
R. Križance: NOVE INAČICE VREMENSKOG UREĐIVANJA ŠUMA PREBORNOG UZGOJNOG OBLIKA Šumarski list br. 3-4, CXXV11 (2003). 109-133 Ophodnja je vrijeme trajanja zatvorenog kruga razvoja svih jednodobnih sastojina visoke regularne šume od njihova osnivanja do sječive zrelosti. Tijekom razvoja ostvaruje se etat međuprihoda tzv. prorijedama, intenzitetom sječa primjerenim dobi i stanju sastojina. U sastojinama koje su postigle dob sječive zrelosti ophodnju, ostvaruje se etat glavnog prihoda istovremenom sječom svih stabala na cijeloj površini sastojina - u pravilu najstarijeg dobnog razreda - i osnivaju nove jednodobne sastojine vremenskim slijedom, kako postižu zrelost. Tijekom trajanja ophodnje užije se sveukupni etat u veličini tri normalne drvne zalihe, ostvaren u različitom odnosu etata glavnog i međuprihoda, ovisno o izboru prorijede (Prirasno - prihodne tablice). Fiktivna ophodnja ili gospodarska perioda je vremenska konstanta konverzije. To je raspon vremena preobrazbe tijekom kojega se stablimično i (ili) grupimično sijeku strukturno prekobrojna stabla u svim debljinskim stupnjevima, i najdeblja stabla, vremenskim slijedom kako postižu dimenziju zrelosti. Vrijeme trajanja gospodarske periode konverzije jednako je vremenu fiktivne ophodnje. Konverzija (preobrazba) preborne sastojine završava onog momenta kada se užije i posljednje stablo koje je postiglo dimenziju zrelosti, što znači da je izvršena (teoretski) konverzija svih stabala inventariziranih na početku periode. Zbroj užitih drvnih masa posječenih stabala (po 1/3 u pojedinom ciklusu) jednak je veličini tri normalne drvne zalihe (3V). Primjena nove formule za etat (kao i prethodne dvije) pretpostavlja poznavanje tri relevantna uređajna pokazatelja: drvnu zalihu (V), volumni prirast (iv) i vrijeme prijelaza (t). Ovi se pokazatelji pri sastavu osnova gospodarenja mjere, pa se formula uz poznate parametre i jednostavan oblik, lagano i pouzdano inkorporira u postojeće modele uređivanja prebornih šuma. Predložene formule za obračun, kontrolu izračuna i ostvarenje etata, primjenljive su u svim jedinicama prostorne razdiobe prebornih šuma. Rasponi vremena izraženi inačicama (Ts, 3TS i 9TS) pogodni su za racionalizaciju uređajnih radova pri sastavu osnova gospodarenja. Prigovor da je predloženo dugoročno planiranje etata po novoj formuli zbog predvidivog vremenskog raspona primjene nesvrhovito, nije prihvatljiv. Progno- LITERATURA stički modeli trenda razvoja i potrajnosti prihoda su zatvoreni sustavi. Oblikovani su za svaku tretiranu višu jedinicu prostorne razdiobe šuma posebice zbog toga što dugotrajnost razvoja sastojina tijekom trajnog razvoja i praćenja promjena u periodičkim inventurama zahtijeva planiranje i evidentiranje ostvarenje odrednica gospodarenja po načelima oponašanja prirode, kroz cijeli raspon vremena trajanja ophodnje ili fiktivne ophodnje, za ekonomske jedinice kao cjeline. Za prirast (z´v) i etat (E) koje iskazujemo i u relativnim vrijednostima usvojenim u praktičnoj primjeni, utvrdili smo da su postotak prirasta (p) drvne zalihe (koja je taj prirast proizvela) i trostruko prosječno vrijeme prijelaza za sastojine kao cjeline (3TS) obrnuto srazmjerne veličine: ""- 57 3T-´WP Određivanjem ili kontrolom jednog pokazatelja, ako je poznat drugi, omogućeno je brzo stjecanje slike odnosa konkretnih veličina koje će u usporedbi s normalnim ukazati na uzroke neusklađenosti uređajnih pokazatelja i jačinu otklona od normalnih vrijednosti. U praksi se prezentirane srednjo- i dugoročne inačice kao pouzdani vremenski pokazatelji ne određuju i slijedom toga ne primijenjuju, iako je njihovo određivanje moguće bez dopunskih mjerenja (temeljem vremena prijelaza određenih kod obračuna prirasta). Iznijete nove inačice - fiktivna ophodnja kao vremenska konstanta zrelosti kompatibilna s ophodnjom -i nova formula za etat, ne bi trebale predstavljati nuzgredne, već stalne uređajne pokazatelje srednjo- i dugoročnih prognostičkih modela razvoja i budućeg gospodarenja šumama prebornog uzgojnog oblika. Znanstveno porijeklo jamči u primjeni ostvarenje višenamjenske potrajnosti prihoda u granicama održivoga razvoja šuma, uz očuvanje i podizanje bio- i ekološke stabilnosti. Zbog opisa nužnih detalja i stjecanja cjelovite slike kompleksnog ustroja preborne šume u vezi s ponuđenim riješenjem srednjo- i dugoročnog uređenja, djelo je sadržajno usklađeno sa značajem "vremena" kao ekonomskog uređajnog pokazatelja prilagođenog dobnoj heterogenosti prebornih sastojina, i neizbježno opširnije od uvjetovanog broja stranica za tisak. References A n i ć, V. 1991: Rječnik hrvatskoga jezika, Novi Liber, Cestar, D. & oil. 1986: Uputstva za izradu karte eko- Zagreb. loško-gospodarskih tipova gorskog područja (I) Assmann , E. 1961: Waldertragskunde. DLV Ver-Hrvatske. Radovi br. 4 - izvanredno izdanje, Šulags. Miinchen, Bonn, Wien. marski Institut, Jastrebarsko. |