DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 41 <-- 41 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 3-4, CXXVII (2003). 135-151 UDK 630* 165 PROCJENA GENETIČKE VARIJABILNOSTI OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) ANALIZOM IZOENZIMA U DIJELU PRIRODNIH POPULACIJA BOSNE I HERCEGOVINE I HRVATSKE* ESTIMATE OF THE GENETIC VARIABILITY OF SILVER FIR (Abies alba Mill.) BY ANALYSIS OF ISOENZYMES IN THE PART OF NATURAL POPULATIONS OF BOSNIA AND HERZEGOVINA AND CROATIA Dalibor BALLIAN1 SAŽETAK: Istraživana je molekularnogenetička varijabilnosti nekih populacija obične jele u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini ( Vranića, Meka brda, Gorski kotar - adultna, Gorski kotar - juvenilna, Crni vrh, Čabulja, Orjen). Varijabilnost se istraživala na molekularnoj razini, uz pomoć izoenzima. Dobivena varijabilnost značajna je za daljnje radove na oplemenjivanju obične jele, odnosno u procesu obnove jelovih šuma (pošumljivanje i sjetva sjemena) te za osnivanje banaka i arhiva gena metodama in situ i ex situ. Pomoću izoenzimske analize istraživana je genetička unutarpopulacijska varijabilnost i genetička varijabilnost između populacija, a iz rezultata je vidljivo da su prisutne razlike između istraživanih populacija, posebice između malih izoliranih i velikih populacija. Ključne r ij eči: Abies alba Mill., varijabilnost, izoenzimi 1. UVOD Obična je jela {Abies alba Mill.) jedna od najznaZbog toga je potrebno proučiti zdrave, neoštećene čajnijih vrsta šumskog drveća s gospodarskog i ekosastojine jele, razmnožiti ih i osnovati banke i arhive loškog stajališta u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. gena s plus stablima, koje bi se osnovale metodama in U Hrvatskoj su šume obične jele izložene propadasitu i ex situ, posebice na staništima koja za sada nisu nju već niz godina zbog štetnog djelovanja onečišćenja pod utjecajem onečišćenja, a koja ni u budućnosti ne bi iz atmosfere i pedosfere, posebice u Gorskom kotaru bila izložena onečišćenjima (Larsen i Fridrich, (Tikvić i sur., 1995; Seletković i Tik vi ć, 1996). 1988; Ulrich, 1989; Larsen i Mekić, 1991; Za razliku od Hrvatske, zdravstveno se stanje u jeloDucci, 1991). vim šumama Bosne i Hercegovine pogoršava zbog Cilj ovog istraživanja je utvrđivanje molekularnoneodgovarajućega gospodarenja, a oštećenja zbog genetičke varijabilnosti nekih populacija obične jele u onečišćenja atmosfere mogla su se prije rata uočiti poHrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Osim velikih populanegdje uz hrvatsko-bosansku granicu, točnije u Bosancija kao što su one Gorskog kotara, Vraniće i Mekih skoj krajini (planina Plješivica) i u mikropodručjima brda, težište istraživanja bio i na malim populacijama uz velike zagađivače okoliša (termoelektrane, kemijiz submediteranskog područja (Biokova i Orjena), kasku industriju, željezare, autoceste, itd.), ali do tada ko bi se ustanovilo kakva je njihova veza s populacijapropadanje nije poprimilo veće razmjere. ma iz središnjeg dijela prirodnog rasprostiranja u Bo sni i Hercegovini i Hrvatskoj, a također jedne uvjetno rečeno panonske populacije (Crni vrh). Uz to utvrdila * Doktorska disertacija, skraćeni dio izoenzimskih istraživanja za bi se i djelomična razlika između adultne propadajuće Šumarski list 1 populacije obične jele iz Gorskog kotara i njezine ju Dalibor Ballian, Šumarski fakultet u Sarajevu, Zagrebačka 20, 71 000 Sarajevo, BiH venilne generacije koja pokazuje vitalnost. 135 |