DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 3-4. CXXVII (2003), 99-107 UDK. 630* 451 BROJNOST SITNIH GLODAVACA I NJIHOVA ŠTETNOST U GJ "JUŽNA KRNDIJA I (KUTJEVAČKA)" I U RASADNIKU "HAJDEROVAC" THE NUMEROUSNESS OF SMALL RODENTS AND THEIR HARMFULNESS IN MANAGEMENT UNIT "JUŽNA KRNDIJA I (KUTJEVAČKA)" AND IN A NURSERY "HAJDEROVAC" Josip MARGALETIĆ*, Milan GLAVAŠ*, Krunoslav PAVIĆ** SAŽETAK: Metodom linearnoga transekta istraživana je brojnost populacije sitnih glodavaca i njihove štete na šumskom sjemenu i mladim biljkama u GJ "Južna Krndija I (Kutjevačka) " i u rasadniku "Hajderovac". Ukupno je na oba lokaliteta uzorkovano 50 jedinki (30 u šumskoj sastojini i 20 u rasadniku). Determinirane su sljedeće vrste: Apodemus agrarius (Pali), A. flavicollis (Melch.), A. sylvaticus (L.) i Clethrionomys glareolus (Schreib.). Najbrojnija vrsta je bio A. agrarius. U jednom transektu zabilježen je ulov u 20 % postavljenih klopki. Većina životinja ulovljena je tijekom listopada i studenoga, a najmanje u ožujku. U uzorku žira hrasta lužnjaka utvrđena su sljedeća oštećenja: od sitnih glodavaca 22,33 %, od kukaca 13,49 %, a od glodavaca i kukaca 7,44 % uzorka. U uzorku žira hrasta kitnjaka od sitnih glodavaca bilo je oštećeno 13,41 %, od kukaca 13,42 % te od glodavaca i kukaca 4,88 % uzorka. Na mladim biljkama zabilježena su oštećenja na 7,39 % uzorka. Ključne riječi: sitni glodavci, oštećenja, šumsko sjeme, šumska sastojina, rasadnik UVOD - Introduction U šumskim sastojinama obitava veći broj vrsta sitpojedine bolesti ponekad se odvija izuzetno brzo zbog nih glodavaca, koji taksonomski pripadaju podporo-povećane brojnosti glodavaca, njihove velike pokretdicama Murinae (pravi miševi) i Arvicolinae (volu-ljivosti i rasprostranjenosti, te činjenice da lako dolaze harice). Brojnost njihovih populacija promjenjiva je u dodir sa čovjekom, te domaćim i divljim životinjama tijekom jedne godine i u višegodišnjem razdoblju (Milas i dr. 2002). (Alibhai i Gipps 1985). Povremeno se pojavljuju Dinamika populacija miševa i voluharica ovisi o u povećanim populacijama kada mogu uzrokovati in nizu čimbenika (odnos spolova u populaciji, stupanj tenzivnija oštećenja na šumskom sjemenu i mladim mortaliteta, klimatski uvjeti, kvaliteta staništa, izvor biljkama. Štete od glodavaca osobito su izražene u go hrane, brojnost predatorskih vrsta, i dr.) i njihovom dinama slabijeg uroda sjemena. Sitni glodavci prijeno međusobnom utjecaju (Flowerdew 1985, King snici su niza zaraznih bolesti opasnih za zdravlje čo 1985, Southern i Lowe 1982, Oksanen 1983, vjeka te domaćih i divljih životinja (trihineloza, lepto- Alibhai i Gipps 1985). Godine s blagim zimama, spiroza, krpeljni encefalitis, lyme borelioza, hemora sušnim proljećem i ljetom povoljne su za povećanje gijska groznica s bubrežnim sindromom i dr.). Uzro brojnosti. Kontrolu brojnosti populacije sitnih glodačnike bolesti prenose aktivnim (sekreti ili ekskreti) ili vaca potrebno je redovito provoditi svake godine minipasivnim (ektoparaziti i endoparaziti) putem. Širenje malno dva puta, u proljeće i jesen (Del any 1974). U godinama povećane brojnosti populacije sitnih gloda * Dr. se. Josip Margalctić, prof. dr. se. Milan Glavaš, Šumarski vaca šumarska operativa provodi mjere zaštite radi fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za zaštitu šuma i lovstvo, sprječavanja nastanka šteta na mladim biljkama i šump. p. 422, 10002 Zagreb skom sjemenu. ** Krunoslav Pavić, apsolvent šumarstva, Lukač 6, 34335 Vctovo |