DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 5     <-- 5 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 3-4. CXXVII (2003), 99-107
UDK. 630* 451


BROJNOST SITNIH GLODAVACA I NJIHOVA ŠTETNOST U GJ "JUŽNA KRNDIJA
I (KUTJEVAČKA)" I U RASADNIKU "HAJDEROVAC"


THE NUMEROUSNESS OF SMALL RODENTS AND THEIR HARMFULNESS IN MANAGEMENT
UNIT "JUŽNA KRNDIJA I (KUTJEVAČKA)" AND IN A NURSERY "HAJDEROVAC"


Josip MARGALETIĆ*, Milan GLAVAŠ*, Krunoslav PAVIĆ**


SAŽETAK: Metodom linearnoga transekta istraživana je brojnost populacije
sitnih glodavaca i njihove štete na šumskom sjemenu i mladim biljkama u
GJ "Južna Krndija I (Kutjevačka) " i u rasadniku "Hajderovac". Ukupno je
na oba lokaliteta uzorkovano 50 jedinki (30 u šumskoj sastojini i 20 u rasadniku).
Determinirane su sljedeće vrste: Apodemus agrarius (Pali), A. flavicollis
(Melch.), A. sylvaticus (L.) i Clethrionomys glareolus (Schreib.). Najbrojnija
vrsta je bio A. agrarius. U jednom transektu zabilježen je ulov u 20 %
postavljenih klopki. Većina životinja ulovljena je tijekom listopada i studenoga,
a najmanje u ožujku. U uzorku žira hrasta lužnjaka utvrđena su sljedeća
oštećenja: od sitnih glodavaca 22,33 %, od kukaca 13,49 %, a od glodavaca i
kukaca 7,44 % uzorka. U uzorku žira hrasta kitnjaka od sitnih glodavaca bilo
je oštećeno 13,41 %, od kukaca 13,42 % te od glodavaca i kukaca 4,88 %
uzorka. Na mladim biljkama zabilježena su oštećenja na 7,39 % uzorka.


Ključne riječi: sitni glodavci, oštećenja, šumsko sjeme, šumska
sastojina, rasadnik


UVOD - Introduction


U šumskim sastojinama obitava veći broj vrsta sitpojedine
bolesti ponekad se odvija izuzetno brzo zbog
nih glodavaca, koji taksonomski pripadaju podporo-povećane brojnosti glodavaca, njihove velike pokretdicama
Murinae (pravi miševi) i Arvicolinae (volu-ljivosti i rasprostranjenosti, te činjenice da lako dolaze
harice). Brojnost njihovih populacija promjenjiva je u dodir sa čovjekom, te domaćim i divljim životinjama
tijekom jedne godine i u višegodišnjem razdoblju (Milas i dr. 2002).
(Alibhai i Gipps 1985). Povremeno se pojavljuju


Dinamika populacija miševa i voluharica ovisi o
u povećanim populacijama kada mogu uzrokovati in


nizu čimbenika (odnos spolova u populaciji, stupanj
tenzivnija oštećenja na šumskom sjemenu i mladim


mortaliteta, klimatski uvjeti, kvaliteta staništa, izvor
biljkama. Štete od glodavaca osobito su izražene u go


hrane, brojnost predatorskih vrsta, i dr.) i njihovom
dinama slabijeg uroda sjemena. Sitni glodavci prijeno


međusobnom utjecaju (Flowerdew 1985, King
snici su niza zaraznih bolesti opasnih za zdravlje čo


1985, Southern i Lowe 1982, Oksanen 1983,
vjeka te domaćih i divljih životinja (trihineloza, lepto-


Alibhai i Gipps 1985). Godine s blagim zimama,
spiroza, krpeljni encefalitis, lyme borelioza, hemora


sušnim proljećem i ljetom povoljne su za povećanje
gijska groznica s bubrežnim sindromom i dr.). Uzro


brojnosti. Kontrolu brojnosti populacije sitnih glodačnike
bolesti prenose aktivnim (sekreti ili ekskreti) ili


vaca potrebno je redovito provoditi svake godine minipasivnim
(ektoparaziti i endoparaziti) putem. Širenje


malno dva puta, u proljeće i jesen (Del any 1974). U
godinama povećane brojnosti populacije sitnih gloda


*
Dr. se. Josip Margalctić, prof. dr. se. Milan Glavaš, Šumarski vaca šumarska operativa provodi mjere zaštite radi
fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za zaštitu šuma i lovstvo, sprječavanja nastanka šteta na mladim biljkama i šump.
p. 422, 10002 Zagreb
skom sjemenu.


** Krunoslav Pavić, apsolvent šumarstva, Lukač 6, 34335 Vctovo