DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 59 <-- 59 --> PDF |
PREGLEDN1 ČLANCI REVIEWS Šumarski list br. 3-4. CXXVII (2003). 153-159 UDK 630* 188 POVIJEST I POSTOJEĆI PROBLEMI FITOCENOLOŠKE NOMENKLATURE I KLASIFIKACIJE THE HISTORY AND RECENT PROBLEMS PHYTOCOENOLOGICAL NOMENCLATURE AND CLASIFICATION Sead VOJNIKOVIĆ´ SAŽETAK: Velik broj biljnih zajednica je istražen i opisan prije nego stoje postala obavezna uporaba postojećeg Kodeksa jitocenološke literature. To je dovelo do toga, da značajan broj istih odstupaju od pravila Kodeksa, stoje stvorilo probleme u klasifikaciji i nomenklaturi ufitocenologiji. Preimenovanje biljnih zajednica u smislu poštivanja pravila Kodeksa vrlo je aktualna u Bosni i Hercegovini. Kvalitetno rješavanje ovoga složenog problema moguće je samo zajedničkim i koordiniranim radom, fitocenologa i odredu ih institucija unutar iste fitogeografske regije u kojoj se nalaze određene biljne zajednice. Prilikom imenovanja biljnih zajednica, uz obvezno poštivanje pravila Kodeksa imenovanja sintaksonomskih jedinica, treba imati u vidu i praktično gledište korištenja sintaksonomije u šumarskoj operativi. K Ij u č n e r ij e č i: fitocenološka nomenklatura i klasifikacija, asocijacija, Kodeks jitocenološke nomenklature UVOD - Introduction Izdvajanje, imenovanje i klasifikacija novih asocibivših republika prednjačile su Slovenija i Hrvatska, jacija zahtjevan je i kompleksan zadatak, kojem treba dok je Bosna i Hercegovina zaostajala po ovom pitaposvetiti veliku pozornost. Ovo je i razumljivo, budući nju. Prema L a k u š i ć, R et al. (1978.), u Bosni i Herasocijacija nije jasno omeđena jedinka, cit.: "Biljna cegovini vezano za šumsku vegetaciju, te vegetaciju grupacija se formira (a ne rađa od sebi slične), živi, trasječina i požarišta, registrirano je i opisano 126 asocije i nestaje, ali ne u smislu rađanja i umiranja jedinke. jacija, smještenih u 39 sveza, razvrstanih u 20 redova. Asocijaciju sačinjavaju stalno promenljive, nikad ne-Značajan broj ovih naziva, različitih sinsistematskih mirujuće biljne grupacije, koje ne mogu imati realne kategorija koristio se ili se još uvijek koriste, iako ne granice, kojima raspolaže svaka jedinka" (Černjav-poštuju navedeni međunarodni Kodeks. ski P. 1950), te je ne možemo definirati jednostavno Neodrživa je pretpostavka da se unutar istih ili slič pomoću određenih morfoloških pokazatelja. nih ekoloških uvjeta i unutar istog ekološko-vegetacij- Na području ex Jugoslavije, do sada je opisano i skog područja ( regija - provincija ) razvija toliki broj publicirano oko 800 šumskih asocijacija, a objektivno biljnih zajednica. Uglavnom su to sinonimi za lokalne se može procijeniti da postoji oko 340 šumskih asocivarijante, ili su to pak slični facijesi koji su izdvojeni u jacija, koje se odlikuju određenim florističkim sastarang asocijacije, pri čemu se često naziv biljne zajednivom i gradom u određenim ekološkim uvjetima (Lo-ce definira prema geografskom nazivu, ekološkim ili v r i ć, A. Ž., B e r t o v i ć S., 1980). Mora se napomefizionomskim atributima. Ovaj problem usklađivanja nuti da u bivšoj SFRJ stupanj razvoja nove fitoceno-sinonima (istoznačnica) odnosio se i za republike bivloške sinsistematikc nije bio na istoj razini. U prihvaše SFRJ, i za usklađivanja sa susjednim zemljama. ćanju pravila Kodeksa jitocenološke nomenkalture od Pretpostavlja se daje čak 1/3 opisnih fitocenoza ranije već opisana u drugim zemljama pod drugim nazivom. Cilj ovoga rada je upoznavanje s poviješću i isticanje Mr. sci. Scad Vojniković dipl. ing. šum., Šumarski fakultet Sa nekih problema fitocenološke klasifikacije i nomen rajevo, Zagrebačka 20. 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina; c-mail: svojnikovic@yahoo.com klature s njihovin utjecajem na šumarsku operativu. |