DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 6     <-- 6 -->        PDF

J. Margaletić, M. Glavaš, K. Pavić: BROJNOST SITNIH GLODAVACA 1 NJIHOVA ŠTETNOST U OJ "JUŽNA ... Šumarski list br. 3-4. CXXVI1 (2003), 99-107
Cilj istraživanja bio je utvrđivanje brojnosti i strukture
populacije sitnih glodavaca po vrstama koje obitavaju
u Gospodarskoj jedinici (GJ) "Južna Krndija I
(Kutjevačka)" i u rasadniku "Hajderovac", te utvrđivanje
intenziteta šteta na mladim biljkama i žiru hrasta
lužnjaka i kitnjaka. Istražena je dinamika populacije


PODRUČJE ISTRAŽIV


GJ "Južna Krndija I (Kutjevačka)" zauzima južni
dio sredogorja Krndije, te čini istočni nastavak gorja
Papuk i Vetovo. Cijela gospodarska jedinica svojim
zemljopisnim položajem pripada slivu rijeke Save.
Ukupna joj je površina 6587,32 ha. Podijeljena je na
142 odjela i 674 odsjeka. Terenska su istraživanja
obavljena u njenom južnom dijelu u šumskom predjelu
"Kuljanski lug", u odjelima/odsjecima 105a i 105b.
Prema Koppenovoj klasifikaciji područje istraživanja
pripada "cfwbx" tipu klime, a prema Thornthwaitheovoj
klasifikaciji području vlažne (humidne) klime.
Geološko-litološka građa Gospodarske jedinice dosta
je složena. Najveći joj je dio izgrađen od silikatnih metamorfnih
stijena. Metamorfne paleozojske stijene zastupljene
su tinjčevim škriljcima, kvarcitima, gnajsima,
a manje filitima, dok od eruptivnih stijena dolazi
bazalt. Od sedimentnih stijena dolaze vapnenac i dolo-


METODE ISTRAŽIVANJA


Za utvrđivanje brojnosti sitnih glodavaca korištena
je metoda linearnoga transekta (Davis 1956). Zbog
jednostavnosti i brze računske obrade podataka, ova se
metoda često koristi u šumarskoj praksi (Glavaš et
al. 1996, Margaletić 1998). Osobito je prikladna u
situacijama kada je potrebno utvrditi brojnost sitnih
glodavaca na većem broju lokaliteta u kratkom vremenu.
Radi odabira pojedinog mamca u primamljivanju
glodavaca testirana su po dva mamca biljnog (mrkva
i jabuka) i životinjskog porijekla (konzervirana morska
riba i slanina). Tijekom jednoga dana, na istom lokalitetu
postavljena su dva lovna transekta, svaki s različitom
vrstom mamca. Prvoga dana postavljani su
mamci životinjskoga podrijetla, a drugoga dana nakon
pregleda ulova na novim su klopkama postavljani
mamci biljnog podrijetla. Pri svakom izlasku na teren
izlov je trajao četiri lovne noći (dvije u šumi i dvije u
rasadniku). Obavljena su četiri uzorkovanja glodavaca
(krajem rujna i početkom listopada 1999. godine, početkom
studenog 1999. godine, u siječnju 2000. godine,
te krajem veljače i početkom ožujka 2000. godine).
Smjerovi transekata slučajno su odabirani. Klopke su
postavljane na površini tla na međusobnom razmaku
5-7 m.


Za utvrđivanje šteta od sitnih glodavaca na žiru
hrasta lužnjaka i kitnjaka koje se očituju u obliku gri


glodavaca u šumskoj sastojini i rasadniku u razdoblju
od listopada 1999. do ožujka 2000. godine. Pokusne
plohe bile su na međusobnoj udaljenosti oko 200 metara.
Upotrebom četiri vrste mamaca utvrđeno je koji je
od njih najpogodniji za primamljivanje glodavaca.


VNJA - Research area
mit. Od tala na području gospodarske jedinice najviše


su zastupljena distrično smeđa tla. Sporadično se na


visinama iznad 700 m n. v. javljaju ranker regolitični i


posmeđeni. Uz veće potoke razvija se aluvijalno-kolu


vijalna tla, a u podnožjima uz jarke formirani su kolu


viji nastali erozijom s okolnih padina (Osnova gospo


darenja za GJ "Južna Krndija I (Kutjevačka)"). Istraži


vanja su obavljena u šumskoj zajednici Carpino betuli


-
Quercetum roboris quercetosum cerris (R.).
Rasadnik "Hajderovac" prostire se na površini od
22,86 ha. Smješten je u blagoj uvali jugoistočne ekspozicije
na približno 200 metara nadmorske visine. Nalazi
se u zoni srednjoeuropske humidne klime sa srednjom
količinom oborina od 773 mm, koje su ravnomjerno
raspoređene tijekom godine.


- Methods of the research
zotina različitoga intenziteta širine, 1-2 mm, obavljeno
je njegovo sakupljanje. Žir je razvrstan u dvije kategorije:
oštećeni i neoštećeni žir. Oštećeni žir je dodatno
analiziran i na prisutnost kukaca Cura/lio glandium
(L.) i Cydia spp., kako bi se utvrdilo da li sitni glodavci
čine štetu samo na zdravom sjemenu, ili oštećuju i sjeme
koje je prethodno oštećeno od kukaca. Marqu is i
dr. (1976) teSemel iAnderson (1988) dokazali su
selektivno hranjenje glodavaca žirom napadnutim od
žirotoča, obrazlažući to potrebama glodavaca za bjelančevinama.
Žir je sakupljan ujesen 1999. god., u
odjelu 105b, na pet pokusnih ploha dimenzija 10x10
metara. Urod žira bio je slab. Plohe su postavljane ispod
stabala s kojih se očekivao obilniji urod. Istraživanje
je izvršeno na uzorku od 497 komada žira.


Grizotine od glodavaca nastaju na kori stabljike ili
na korijenu, ovisno o vrsti uzročnika. Intenzitet oštećenja
na mladim biljkama utvrđivanje na pokusnoj plohi
na kojoj je praćena i brojnost sitnih glodavaca, tj. u
odjelu 105b. Postavljene su ukupno četiri pokusne plohe
dimenzija 3x3 metra na mjestima bogato obraslim
mladim biljkama. Analizama je u jednom pregledu
obuhvaćeno po 257 biljaka. Biljke su pregledavane četiri
puta (u listopadu i studenom 1999. godine te u ožujku
2000. godine).