DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 63 <-- 63 --> PDF |
S. Vojniković: POVIJEST 1 POSTOJEĆI PROBLEMI FITOCENOLOŠKE NOMENKLATURE 1 KLASIFIKACIJE Šumarski list br. 3-4. CXXVII (2003), 153-159 kao i recentna istraživanja središnjeg dijela Dinarida na je daje većina „čistih" šuma bukve sekundarnog karakplanini Bjelašnici (B e u s, V. Vo j n i k o v i ć, S. 2002). tera, odnosno da su iz ovih šuma antropogenim djelova- Vezano za ovu problematiku, treba napomenuti teoret- njem istrijebljene četinjače: jele odnosno jela i smreka sko stajalište koje je aktualno u Bosni Hercegovini, a to (B e u s, V. 1984). Cyclamen purpurascens Mili. Omphalodes verna Moench Helleborus niger L. Cyclamen hederifolium © Aitan Karta 1. Areali vrsta : Omphalodes verna, Helleborus niger, Cyclamen purpurascens (Schacht W. 1976) Map 1 Distribution ranges of the species: Omphalodes verna, Helleborus niger, Cyclamen purpurascens (Schacht W. 1976) I u novijoj literaturi u Srbiji, možemo naći uporabu nedozvoljenih naziva zajednica prema Kodeksu npr.: "Sintaksonomski pregled vegetacije Srbije" (Kojić, M. et al. 1998.), navodi između ostalog, u okviru veze Fagion moesiace Bleč. et Lkšć. 1970. Podsveza: Fagenion moesiace submontanum Jov. 1976. Podsveza: Fagenion moesiace montanum Jov. 1976. Podsveza: Fagenion moesiace subalpinum Jov. 1976. Primjenjujući pravila Kodeksa, može se do sada velik broj asocijacija svesti na realan broj. Ovim postup ZAKLJUČAK Dosadašnja praksa klasificiranja fitocenoza pokazala je vrlo heterogen pristup i različita odstupanja od Kodeksa fitocenološke nomenklature. Ovo je rezultiralo enormnim brojem izdvojenih sintaksonomskih jedinica koje nisu u suglasnosti s Kodeksom. Kako bi se riješio ovaj problem, nužna je detaljna analiza dosadašnje prakse klasificiranja fitocenoza, po potrebi određena istraživanja, te komparacija stanja u širim fitogeografskim okvirima, s ciljem nužnog pre LITERATURA Barkman, J., J. Moravec, S. Rauschert, 1986: Code der pflazensoziologischen Nomenklatur. Vegetatio, 67(3): 159-195. Beck-Mannagetta, G. 1903-27: Flora Bosne i Hercegovine i Novopazarskog Sandžaka, 1 - 3, kom cijela nomenklatura bila bi preglednija, jasnija i primjenjivija u fitocenološkim istraživanjima. S druge strane, striktna primjena fitocenološke nomenklature može otežati kod šumara praktičara determinaciju biljne zajednice na terenu. Šumari praktičari nisu specijalisti u fitocenološkoj znanosti, ne posjeduju nužna znanja iz floristike potrebna za prepoznavanje vrsta koje su svojstvene zajednici, ili su pak vrste efemerne tj. javljaju se u određenom aspektu, a radovi u šumi odvijaju se cijele godine. Ovo sve nalaže veliku opreznost kod imenovanja određene biljne zajednice. - Conclusion imenovanja sintaksonomskih kategorija u skladu s Kodeksom. U ovome radu obavljena je djelomična sinsistematska usporedba bukovih i bukovo-jelovih šuma (sa smrekom) Bosne i Hercegovine sa susjednim područjima, te djelomična analiza karakterističnih vrsta. Šira analiza nije predmet ovoga rada, što ne znači da nije aktualna i akutna. Pri tomu, koliko je moguće, treba imati u vidu i praktično gledište korištenja sintaksonomije u šumarskoj operativi. - References Glasnik Zemljskog muzeja u Bosni i Hercegovi ni, Sarajevo. Beck-Mannagetta, G., K. Maly, 1950: Flora Bos nae et Hercegovinae, Sympetale 1. Glasnik Zemlj skog muzeja u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 1 - 72. |