DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 63     <-- 63 -->        PDF

S. Vojniković: POVIJEST 1 POSTOJEĆI PROBLEMI FITOCENOLOŠKE NOMENKLATURE 1 KLASIFIKACIJE Šumarski list br. 3-4. CXXVII (2003), 153-159
kao i recentna istraživanja središnjeg dijela Dinarida na je daje većina „čistih" šuma bukve sekundarnog karakplanini
Bjelašnici (B e u s, V. Vo j n i k o v i ć, S. 2002). tera, odnosno da su iz ovih šuma antropogenim djelova-
Vezano za ovu problematiku, treba napomenuti teoret- njem istrijebljene četinjače: jele odnosno jela i smreka
sko stajalište koje je aktualno u Bosni Hercegovini, a to (B e u s, V. 1984).


Cyclamen purpurascens Mili.


Omphalodes verna Moench Helleborus niger L.


Cyclamen hederifolium © Aitan
Karta 1. Areali vrsta : Omphalodes verna, Helleborus niger, Cyclamen purpurascens (Schacht W. 1976)
Map 1 Distribution ranges of the species: Omphalodes verna, Helleborus niger, Cyclamen purpurascens (Schacht W. 1976)


I u novijoj literaturi u Srbiji, možemo naći uporabu
nedozvoljenih naziva zajednica prema Kodeksu npr.:
"Sintaksonomski pregled vegetacije Srbije" (Kojić,


M. et al. 1998.), navodi između ostalog, u okviru veze
Fagion moesiace Bleč. et Lkšć. 1970.
Podsveza: Fagenion moesiace submontanum Jov.
1976.
Podsveza: Fagenion moesiace montanum Jov.
1976.
Podsveza: Fagenion moesiace subalpinum Jov.
1976.
Primjenjujući pravila Kodeksa, može se do sada velik
broj asocijacija svesti na realan broj. Ovim postup


ZAKLJUČAK


Dosadašnja praksa klasificiranja fitocenoza pokazala
je vrlo heterogen pristup i različita odstupanja od
Kodeksa fitocenološke nomenklature. Ovo je rezultiralo
enormnim brojem izdvojenih sintaksonomskih jedinica
koje nisu u suglasnosti s Kodeksom.


Kako bi se riješio ovaj problem, nužna je detaljna
analiza dosadašnje prakse klasificiranja fitocenoza, po
potrebi određena istraživanja, te komparacija stanja u
širim fitogeografskim okvirima, s ciljem nužnog pre


LITERATURA


Barkman, J., J. Moravec, S. Rauschert, 1986:


Code der pflazensoziologischen Nomenklatur.


Vegetatio, 67(3): 159-195.
Beck-Mannagetta, G. 1903-27: Flora Bosne i
Hercegovine i Novopazarskog Sandžaka, 1 - 3,


kom cijela nomenklatura bila bi preglednija, jasnija i
primjenjivija u fitocenološkim istraživanjima.


S druge strane, striktna primjena fitocenološke nomenklature
može otežati kod šumara praktičara determinaciju
biljne zajednice na terenu. Šumari praktičari
nisu specijalisti u fitocenološkoj znanosti, ne posjeduju
nužna znanja iz floristike potrebna za prepoznavanje
vrsta koje su svojstvene zajednici, ili su pak vrste efemerne
tj. javljaju se u određenom aspektu, a radovi u
šumi odvijaju se cijele godine. Ovo sve nalaže veliku
opreznost kod imenovanja određene biljne zajednice.


- Conclusion
imenovanja sintaksonomskih kategorija u skladu s Kodeksom.
U ovome radu obavljena je djelomična sinsistematska
usporedba bukovih i bukovo-jelovih šuma
(sa smrekom) Bosne i Hercegovine sa susjednim područjima,
te djelomična analiza karakterističnih vrsta.
Šira analiza nije predmet ovoga rada, što ne znači da
nije aktualna i akutna. Pri tomu, koliko je moguće,
treba imati u vidu i praktično gledište korištenja
sintaksonomije u šumarskoj operativi.


- References
Glasnik Zemljskog muzeja u Bosni i Hercegovi


ni, Sarajevo.
Beck-Mannagetta, G., K. Maly, 1950: Flora Bos


nae et Hercegovinae, Sympetale 1. Glasnik Zemlj


skog muzeja u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 1 - 72.