DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 64     <-- 64 -->        PDF

S. Vojniković: POVIJEST I POSTOJEĆI PROBLEMI FITOCENOLOSKE NOMENKLATURE 1 KLASIFIKACIJE Šumarski list br. 3-4, CXXVI1 (2003), 153-159
Beck-Mannagetta, G., K. Maly, Ž. Bjeličić,
1967: Flora Bosnae et Hercegovinae, Sympetale


2. Glasnik Zemljskog muzeja u Bosni i Hercegovini,
Sarajevo, 1-110.
Beck-Mannagetta,
G., K. Maly, Ž. Bjeličić,
1974: Flora Bosnae et Hercegovinae, Sympetale


3. Glasnik Zemljskog muzeja u Bosni i Hercegovini,
Sarajevo, 1 -83 .
Beck-Mannagetta,
G., K. Maly, Ž. Bjeličić,
1983: Flora Bosnae et Hercegovinae, Sympetale


4. Glasnik Zemljskog muzeja u Bosni i Hercegovini,
Sarajevo, 1-188.
B e u s, V. 1984: Vertikalno raščlanjenje šuma u svjetlu
odnosa realne i primarne vegetacije u Jugoslaviji.
Radovi - LXXVI, Odjeljenje prirodnih i
matematičkih nauka, Knj. 23., ANUBiH, Sarajevo:
23 -32.


Beus, V., S. Vojniković, 2002: Floristical characteristics
of the virgin forest of beech and fir in
Ravna Vala on mountain Bjelašnica. Razprave
IV razreda SAZU, Ljubljana (impress).


Braun-Blanquet, J. 1932: Plant sociology - The
study of plant communities. McGraw Hill Book
Company Inc., New York and London. (Reprint
1983 by Koeltz scientific, books Koenigstein Germany):
23.


Bucalo , V 1999: Šumske fitocenoze Jadovnika. Šumarski
fakultet Univerziteta u Banjoj Luci, Beograd:
1-325.


Černjavski , R, 1950: Problem klasifikacije fitocenoza.
Glasnik šumarskog fakulteta Univerziteta
u Beogradu br. 1: 53 - 73.


Domac , R. 1973: Mala flora Hrvatske i susjednih područja.
Školska knjiga, Zagreb: 1 - 543.


El lenberg , H. 1974: Zeigerwerte der GefaBpflanzen
Mitteleuropas. Verlag Erich Goltze KG, Gottingen:
1 - 97.


Koj i ć, M.,R. Popov i ć, B. Karadžić, 1998: Sintaksonomski
pregled vegetacije Srbije. Institut
za biološka istraživanja "Siniša Stanković",
Univerzitet u Beogradu. 74 - 81.


Lakušić,
R., D. Pavlović, S. Abadžić, P Grgić
, 1978: Prodromus biljnih zajednica Bosne i


Hercegovine; Godišnjak Biološkog instituta
Univerziteta u Sarajevu, (posebno izdanje), vol.
XXX, Sarajevo: 58 - 84.


Lovrić, A. Ž., S. Bertović, 1980: Klasifikacija i
rasprostranjenost viših vegetacijskih jedinica
šuma i šikara Jugoslavije; Šumske zajednice Jugoslavije.
Šumarska enciklopedija. Jugoslavenski
leksikografski zavod "Miroslav Krleža"
(drugo izdanje) knj. III, Zagreb: 376 - 377.


S c h a c h t, W. 1976: Blumen Europas. Verlag Paul Parey,
Berlin und Hamburg: 1 - 203.


Stefanović , V 1986: Fitocenologija sa pregledom
šumskih fitocenoza Jugoslavije (II prošireno i
dopunjeno izdanje). Svjetlost, Zavod za udžbenike
i nastavna sredstva, Sarajevo: 116 - 125.


Šilić , Č. 1996: Spisak biljnih vrsta (Pteridophyta i
Spermatophyta) za crvenu knjigu Bosne i Hercegovine.
Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i
Hercegovine (Prirodne nauke), Nova serija, sv.


31. 1992 - 1995., Sarajevo: 323 - 367.
Šugar , I. 1987 : Kodeks fitocenološke nomenklature.
Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, (prevod sa
Francuskog).
Taj der, M., M. H erak, 1966: Petrografija i geologija
(treće, dopunjeno i prerađeno izdanje). Školska
knjiga, Zagreb: 73.
Vukelić , J., Đ. Rauš , 1998: Šumarska fitocenologija
i šumske zajednice u Hrvatskoj. Sveučilište u
Zagrebu: 42-43.
Vukelić, J., D. Baričević, 2002: Novije fitocenološke
spoznaje o bukovim šumama u Hrvatskoj.
Šumarski list, br. 9 - 10, CXXVI, Zagreb,
439-457.
Whittaker,R . H., 1980: Classification of plant communities.
Dr. W. Junk bv Pbulishers. The Hague,
Boston, London: 289 - 299.
Weber, H. E., J. Moravec, J.-P. Theurillat,
2000: International Code of Phytosociological
Nomenclature. Journal of Vegetation Science
vol., 11:5, Opulus Press, Uppsala: 739 - 768.
Wiliner , W. 2002: Syntaxonomische Revision der
sudmitteleuropaischen Buchenwalder. Phytocoenologia,
32 (3), Berlin- Stuttgart: 337-453.


SUMMARY: The selecting, nomination and classification of the new associations
are very complex and claim task. Plant community is not visible
bounded unit, and we can not define them with morphological form.


About 800 forest associations were described and determined in ex
Yugoslavia but we can estimate existing of about 340 forest associations that
have specific fioristic composition and structure in particular ecological conditions.
They are usually either synonyms for local variants or fades, which