DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2003 str. 67 <-- 67 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 3-4, CXXVII (2003), 161-169 UDK 630* 931 + 891 ISKORIŠTAVANJE MINERALNIH SIROVINA U ODNOSU NA ŠUMU I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE THE EXPLOATATION OF MINERAL RAW MATERIALS IN RELATION TO THE FOREST AND FOREST LAND Marina MARGALETIĆ* SAŽETAK: Tijekom 2001. godine proveden je potpuni inspekcijski nadzor u "Hrvatskim šumama" p.o. Zagreb, u predmetu iskorištavanje mineralnih sirovina u šumama i na šumskim zemljištima unutar šumskogospodarskogpodručja Republike od strane gospodarske inspekcije Državnog inspektorata. Ukupno je evidentirano 47 eksploatacijskih polja koja koriste "Hrvatske šume" p.o. Zagreb, na ukupnoj površini od 227,50 ha. Najveći broj eksploatacijskih polja nalazi se na području Područnih jedinica Državnog inspektorata Rijeka (19) i Osijek (14). Utvrđeno je da mineralne sirovine u šumama i na šumskim zemljištima iskorištava i drugih 205 korisnika (fizičke osobe, trgovačka društva) na 243 lokaliteta — eksploatacijska polja na ukupnoj površini od 2602,51 ha. Najveći broj eksploatacijskih polja koja koriste drugi korisnici nalazi se na području Područnih jedinica Split (105) i Zagreb (52). Ključne riječi: mineralne sirovine, šume, šumska zemljišta, eksploatacijska polja, gospodarska inspekcija. UVOD - Introduction Šume su složeni ekosustavi u kojima postoji bogat10,0 %, te ostale vrste koje su zastupljene u manjem stvo različitih organizama. Uravnoteženi šumski ekopostotku (Me stro vi ć i dr. 1992, Klepac i Fabi sustavi daju najveće moguće učinke u bioproizvodnji jani ć 1996, Meštrovi ć 1996). Obična jela (Abies (Prpić 1993). Radi svojih općekorisnih funkcija šualba Mill.) je, uz autohtone hrastove i običnu bukvu, ma je u svjetskoj ekološkoj politici dobila posebno temeljna klimatska vrsta drveća u Hrvatskoj, koja sa mjesto. Površina šuma i šumskih zemljišta s kojima gotovo 9 % sudjeluje u drvnoj zalihi šuma i u oko gospodare "Hrvatske šume" d.o.o. Zagreb iznosi pri150 000 ha prebornih šuma, što je značajan razlog da bližno 2 000 000 ha. Prema vlasništvu, državne šume u joj se pridaje veliko značenje (Klepa c 2001). Šume Republici Hrvatskoj čine oko 80 %, dok privatnim šupojedinih područja po svojoj strukturi, glede zastumama pripada približno 18 %. Bogatstvo samog biljpljenosti vrsta drveća, starost sastojina, biljno-geografnog svijeta uvjetovano je mnogobrojnim abiotskim i skog položaja i raščlanjenosti vegetacije, biljnih zajebiotskim čimbenicima, medu kojima posebno značednica, vrsta tala, orografskih i hidrografskih prilika i nje imaju zemljopisna širina, reljef, klimatske prilike, uz specifične makro i mikroklimatske uvjete, imaju litološka podloga i tlo. veliki utjecaj na razvoj faune i interakcijski utjecaj iste unutar šumskog ekosustava. U šumama Republike Hrvatske od vrsta drveća najviše je zastupljena obična bukva (Fagus sylvatica L.) Ustav Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj sa 36,5 %, hrast lužnjak (Quercus robur L.) sa 13,9 %, 56/90 i 124/00) odredbom članka 52. propisuje da mohrast kitnjak {Quercus petraea (Matt.) Liebl.) sa re, morska obala i otoci, vode, zračni prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva, ali i zemljište, šume, biljni i životinjski svijet, drugi dijelovi prirode, nekret * Marina Margaletić, Državni inspektorat, Ulica grada Vukovara nine i stvari od osobitog kulturnoga, povijesnoga, gos 78, 10 000 Zagreb, Služba nadzora u području poljoprivrede i podarskog i ekološkog značenja, za koje je zakonom šumarstva, Odjel u području šumarstva i lovstva. |